Ni milijarde maraka pomoći iz dijaspore ne pomažu Bosni i Hercegovini da se pomjeri sa europskog dna

Bosna i Hercegovina, uz Albaniju, ima najniži bruto domaći proizvod, po glavi stanovnika! Prošle godine, on je iznosio tek 35-t posto prosječnog BeDePea Europske unije. Ni milijarde maraka, koje svake godine šalje naša dijaspora, ne pomažu da se pomaknemo sa dna europske skale.

Bruto domaći proizvod BiH lani je bio oko 25 milijardi eura (48.8 milijardi KM), odnosno šest hiljada eura (oko 11.700 KM) po glavi stanovnika, što je tri puta manje u odnosu na prosjek EU. Prestigle su nas sve zemlje u regiji. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika Sjeverne Makedonije je 41 posto od prosjeka EU. Srbija je na 46, Crna Gora 52, a Hrvatska 76 posto. Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje stoji Slovenija koja je sa 91 posto gotovo dostigla.

"Ovaj indikator GDP per capita svjedoči činjenici da BiH spada u red najsiromašnijih europskih zemalja. Iz ove kategorije teško je izaći međutim nije neizvodljivo. Potrebno je ostvariti više stope ekonomskog rasta. To se ne može uraditi sa puzajućim ekonomskim rastom od 1, 2 do 3 posto godišnje. Potrebno je da jednu ili tri godine idealno da zemlja raste 5-6 posto", rekao je ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Dobar dio građana preživljava zahvaljujući pomoći koju im iz inostranstva šalje neko od članova porodice. A da je ta pomoć itekako potrebna, najbolje svjedoči podatak Centralne banke da je i u prošloj godini zabilježen rast doznaka iz inostranstva.

Centralna banka BiH

"Ukupni tekući transferi u prošloj godini iznosili su 5.26 milijardi, te su za 307 miliona KM veći u odnosu na 2022. godinu. Na novčane doznake iz inostranstva odnosi se 3.79 milijardi, što je za 203 miliona KM više u odnosu na godinu ranije, dok ostali tekući transferi iznose 1.48 milijardi KM", poručili su iz Centralne banke BiH.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović:

"Ovo što imamo doznake iz inostranstva to je infuzija, transfuzija kako god hoćete. To je samo način na koji se u biti obezbjeđuju dodatna sredstva koja se mogu potrošiti i iz toga se kreira indirektni porez koji u stvari je osnov funkcionisanja javnog sektora i entiteta i na kraju krajeva BiH".

Prosječna plata u RS za juni iznosila je 1.400 maraka ili 700 eura što i nije tako loše imajući u vidu stanje od prije nekoliko godina. Problem je međutim što dvije trećine zaposlenih imaju platu znatno ispod prosjeka i što ni dvije plate po 1.400 maraka u jednom domaćinstvu ne garantuju bezbrižan život.

"Još uvijek što se tiče te prosječno isplaćene plate ona jeste dostigla taj iznos ali još uvijek je nedovoljna za neki prostojan i normalan život", objasnila je stručna suradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS Božana Radomir.

Doda li se uz male plate i politička nestabilnost, koja je kod nas trajno stanje gotovo 30 godina, onda ne treba da čudi što mladi ljudi, ali i oni malo stariji, napuštaju BiH. Za svaki problem postoji rješenje, ali znajući naše političare, na to rješenje ćemo se načekati, piše BHRT.