Zlatko Lagumdžija za Washington Times: "Putin želi pokrenuti novi balkanski rat"

Ruski predsjednik Vladimir Putin miješa se u prilike na Balkanu kako bi podstakao novi sukob u Istočnoj Evropi u nameri da odvrati Zapad od njegovog rata u Ukrajini – a Washington bi trebao obratiti mnogo veću pozornost. To je ključna poruka Zlatka Lagumdžije, novoimenovanog ambasadora Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama u intervjuu koji je dao za Washington Times. 

Lagumdžija kaže da neuspjeh Rusije u Ukrajini predstavlja šansu za SAD i Evropsku uniju da preuzmu regionalni uticaj koji su posljednjih godina preuzele Rusija, Kina i drugi.

"Tokom posljednjih pet ili šest godina, ruski uticaj je posebno postao mnogo prisutniji na zapadnom Balkanu nego što je Moskva mogla i zamisliti da bi to ikada mogao biti", rekao je Lagumdžija za Washington Times. "Rusi guraju propagandu i odnose koji izazivaju podjele i poriču to dok to rade".

On navodi da su SAD posljednjih decenija prepustile ovu regiju Evropljanima i, "uz dužno poštovanje, ovo je bio način da se odgodi bilo kakvo pravo rješenje problema regiona jer Evropljani imaju previše pomiješanih mišljenja kada je Zapadni Balkan u pitanju."

"Ali, tokom protekle godine ruska invazija na Ukrajinu je zapravo ujedinila Evropu oko toliko mnogo stvari, uključujući i Zapadni Balkan, a posebno Bosnu i Hercegovinu. Ali činjenica je da su SAD stavile region tako nisko na svoj dnevni red da je to rezultiralo međunarodnim vakuumom moći na zapadnom Balkanu, i to je stvorilo priliku za Rusiju", objašnjava Lagumdžija. "Oni su jednostavno popunili vakuum, kao i Kina, ekonomski."

Zlatko Lagumdžija, koji je bio zamjenik premijera Bosne i Hercegovine sredinom 1990-ih i ministar vanjskih poslova od 2012. do 2015. godine, dao je komentare u širokom intervjuu putem telefona iz Sarajeva prošle sedmice dok je Komitet Senata za vanjske poslove održao saslušanje u Washingtonu ispitujući američku politiku prema zapadnom Balkanu, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju.

Kako piše američki list, šest država predstavljaju politički nestabilnu većinu bivše Jugoslavije, koja je bila rastrzana ratom tokom ranih 1990-ih. Ovaj region je dugo bio bojno polje za uticaj između Rusije i Zapada.

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Gabriel Escobar, koji nadgleda politiku Bidenove administracije prema Balkanu, govorio je o ruskom uplitanju.

On je poslanicima na saslušanju rekao da je Moskva objeručke prihvatila regionalna politička trvenja.

Ukazujući na "teške" odnose Srbije i Kosova, Escobar je rekao da su neuspesi u postizanju političkog pomirenja "dozvolili Rusiji da kvari strateški cilj Srbije što su evropske integracije.

On je izrazio zabrinutost zbog trvenja unutar Bosne i Hercegovine, "gdje se čini da je rukovodstvo entiteta RS, dijela zemlje u kojem dominiraju bosanski Srbi, u bliskoj saradnji sa gospodinom Putinom."

Kako se navodi u tekstu, predsjednik entiteta RS Milorad Dodik zaprijetio je prošle godine da će proglasiti nezavisnost od ostatka Bosne i Hercegovine. Neki regionalni analitičari kažu da bi takav razvoj događaja mogao obnoviti etničke tenzije i nasilje koji su bili u osnovi rata koji je uključivao Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i susjednu Hrvatsku prije skoro tri decenije.

"Duboko smo uznemireni upornim Dodikovim secesionističkim i antidemokratskim potezima - svjedočio je gospodin Escobar. "U saradnji sa evropskim partnerima, radit ćemo na tome da Dodika odvratimo od de facto secesije".

Pojavljuje se pitanje opsega moći Bidenove administracije da se bavi Balkanom, dok se ona fokusira na okupljanje azijskih demokratija da se suprotstave Kini i evropskim saveznicima da nastave da podržavaju Ukrajinu protiv ruske agresije.

Lagumdžija je ukazao na ruske operacije uticaja između Ukrajine i Balkana. On je rekao da se Dodik u Republici Srpskoj uklapa u kadar istočnoevropskih lidera "koji su u skladu sa Putinom" ili podliježu uticaju autoritarnog ruskog predsjednika i otvaraju se uticaju Moskve.

Najzapaženiji među njima su, kako je rekao, mađarski premijer Viktor Orban i bivši slovenački premijer Janez Janša, koji je poražen na izborima prošle godine.

Kritičari predsjednika Srbije Aleksandra Vučića stavili su ga u tu grupu nakon što je odbio da eksplicitno osudi rusku invaziju na Ukrajinu, a osigurao je vrijedan sporazum o prirodnom gasu sa Moskvom baš u trenutku kada su se Washington i Brisel borili da blokiraju takve sporazume.

Dodik je prošlog mjeseca izazvao novu nelagodu izjavom da "RS treba ujediniti ne s Bosnom nego sa Srbijom."

"Niko nas [Srbe] neće spriječiti da se ujedinimo jer je to naše pravo i naša historija", rekao je Dodik, koji trenutno obnaša funkciju predsjednika RS, entiteta u Bosni i Hercegovini.

"Prošli vijek je bio vijek srpskog stradanja, a ovaj vijek je vijek srpskog ujedinjenja", rekao je okupljenima 24. aprila, navodi Radio Slobodna Europa/Radio Liberty (RFL/RL) koji podržava američka vlada.  

Bliskosti Dodika s Putinom mogli smo svjedočiti u ponedjeljak. Bosanski izvori vijesti izvijestili su da se on sastao u Moskvi s ruskim šefovima sigurnosti i treba se sastati i razgovarati s ruskim predsjednikom u utorak, navodi Wahington Times. 

Frustracija SAD-a Dodikom izašla je u javnost prošle godine. Washington mu je uveo sankcije u januaru 2022. godine jer njegova politika podriva Daytonski sporazum iz 1995. godine, koji je uspostavio vlast u BiH i okončao rat na Balkanu.

Tokom pripreme Putinove invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Lagumdžija je rekao da se Dodik spremao pozvati na secesiju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Mislio je da bi pravi trenutak za to bio kada Ukrajina padne pod rusku kontrolu.

"Plan je odgođen zbog pogrešne procjene Rusije u Ukrajini. ‘Blitzkrieg’ koji je trebao biti završen za sedam dana i Rusija bi imala kontrolu nad Ukrajinom, ali to se nije dogodilo", rekao je Lagumdžija za Washington Times.

Lagumdžiju je u Ujedinjene narode imenovao Dodikov suparnik Denis Bećirović, novoizabrani bošnjački član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, navodi se. 

Rekao je da je moguće da se Putin još uvijek oslanja na Dodika kako bi stvorio "pregovarački adut " za Moskvu u odnosima Rusije sa Zapadom. Ured Dodika u RS nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Dobra je vijest, rekao je Lagumdžija, da je Bidenova administracija imenovala listu iskusnih izaslanika u regiju, uključujući američkog ambasadora u Srbiji, Christophera R. Hilla, koji je pomogao u pregovorima o Daytonskom sporazumu, i Michaela Murphyja, američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini, koji je prošle godine za RFE/RL rekao da je Washington posvećen "teritorijalnom integritetu, suverenitetu i sigurnosti, te multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine."

Lagumdžija je pohvalio nedavno imenovanje Jamesa O'Briena, još jednog člana Daytonskog tima, za pomoćnika državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja.

"Amerikanci su odabrali najbolje što su mogli. Imenovanje Jima O'Briena šalje jasan signal da Washington ovaj dio svijeta shvaća ozbiljnije, posebno s obzirom na korelaciju regije s ruskim ratom u Ukrajini", rekao je Lagumdžija. Da bismo regiju doista odvojili od ruskog uticaja, SAD-u i EU-u trebaju ekonomska ulaganja.

"Sada je vrijeme da nam Evropljani daju jasnu podršku, da integriramo zapadni Balkan ekonomski kroz slobodnu trgovinu u zapadnoj Evropi", rekao je Lagumdžija.

"Ovo je konkretan korak koji bi Evropska unija mogla poduzeti kako bi ljudima na Balkanu pokazala da je Zapadna Evropa ozbiljna u namjeri da nas prihvati. Ne radi se samo o evropskom ekonomskom kapacitetu. Radi se o evropskom političkom i moralnom kapacitetu. Zapadni Balkan čini manje od 1 posto BDP-a Evropske unije. Cijeli BDP Zapadnog Balkana je 10 puta manji od BDP-a Španije", rekao je on.

"Ruski pokušaji miješanja i stvaranja podjela u regiji su stvarni i to je ključni razlog zašto sam prihvatio poziv člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića da odem u Ujedinjene narode, jer želimo biti sigurni kao država članica UN-a da se možemo nositi s ovim izazovima", kazao je Lagumdžija.

Dodao je da je njegov "prioritet također nastojanje da se postignu ciljevi održivog razvoja kako bi se podržale reforme UN-ove Agende 2030 kao alata za izgradnju mira i napretka država".

"Svaki pokušaj stvaranja situacije koja rezultira separatističkim potezima od strane entiteta RS i secesije od Bosne i Hercegovine bio bi kršenje međunarodnog prava i o tome treba govoriti. U okolnostima rata u Ukrajini, Putin vjeruje da nestabilnost može prenijeti na ovu regiju. Nećemo dopustiti da se to dogodi", podvukao je Zlatko Lagumdžija u svom intervjuu za Washington Times.