Koliko smo sigurni na sarajevskim ulicama i ko je zakazao?

Još jedan nemili događaj na sarajevskim ulicama, ponovo je u fokus stavio pitanje sigurnosti. Dok policijski organi, širom BiH tvrde da je sigurnosna situacija zadovoljavajuća i da je policija konstantno na terenu, u nedjelju, 17. marta je iz vatrenog oružja ranjen maloljetnik. Ovo je u posljednjih nekoliko mjeseci, ko zna koji po redu oružani napad. Sankcija nema, a ni mogućih institucionalnih rješenja.

Dok se nadležni hvale da su Zakoni dobri, očito se ne provode pa su kao takvi često vjetar u leđa simpatizerima kriminala. Je li zakazao sistem, ili je problem percepcije pojedinca?

Policijske sirene oglasile su se i u nedjelju. Srećom, ranjeni maloljetnik zadobio je lakše tjelesne povrede. Naime, u opštini Stari grad, je oko 20 sati i 20 minuta upucan 16-godišnji muškarac. Napadač još nije uhapšen, a prema određenim medijskim navodima, svemu je predhodila svađa na društvenoj mreži TikTok.

Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica ističe da nije zadovoljan trenutnim stanjem, ali ne dozvoljava da se isključiva odgovornost pripisuje MUP-u Kantona Sarajevo – Upravi policije. Kaže da MUP bilježi pomake i dobre rezultate.

MUP KS

Povrijeđenoj osobi ljekarsku pomoć ukazala je ekipa Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, a na KUM-u UKC u Sarajevu ljekar je konstatovao da se radi o lakšoj tjelesnoj povredi. Obaviješten je dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, koji je događaj kvalifikovao kao krivična djela Izazivanje opće opasnosti i laka tjelesna ozljeda.

Mićo Letić, stručnjak za malodobno prestupništvo

I ponovo se postavlja pitanje - koliko smo sigurni na ulicama, te ko je zakazao? Stručnjak za maloljetničku delikvenciju, Mićo Letić, stava je da je problem u nefunkcionisanju državnih institucija. Kaže da sigurnosne agencije zaostaju 2 do 3 koraka, za svim novopristiglim modalitetima, odnosno načinima izvršenja krivičnih djela. Smatra i da je kao takva, naša zemlja pogodno tlo za razvoj svih vrsta kriminala, te da zbog toga:

"Plaća visoku cijenu nečinjenja i nepostojanja tih kontinuiranih aktivnosti na polju sprečavanja, otkrivanja i naravno preveniranja svih aspekata koji mogu dovesti članove zajednice u sukob sa kriminalom."

Isti stav kao Letić dijele i iz Centra za sigurnosne studije. Smatraju da ako se nadležne institucije ne mogu same nositi sa izazovima, onda bi trebali potražiti pomoć akademske zajednice, ili bar kroz primjere uređenijih zemalja pronaći model rješenja.

Denis Hadžović, ravnatelj Centra za sigurnosne studije

Političari pričaju o ratu, o sukobima u Parlamentu i skupštini RS, kantonu. Vidimo nemile scene naših izabranih zvaničnika. Po TIKTOKU imamo uratke iz kriminalnog miljea. Sve to utiče na mlade osobe, i na sigurnosnu situaciju u društvu.

Da rezimiramo, mišljenja naših sagovornika su da mladi ljudi kroz primjere i sve češće nemile događaje koje vide na internetu, prihvataju loše kao nešto što je danas već normalno među većinom. Sa druge strane, iz kantonalnog policijskog sindikata navode da postoje Zakoni koji bi adekvatno odgovorili sigurnosnim izazovima, ali da se ne provode.

Viktor Ćatić, predsjednik Sindikata policijskih službenika, državnih službenika i namještenika Kantona Sarajevo

Policijski službenici se u datom momentu ne mogu naći na svakoj lokaciji na kojoj bi građani željeli. Policijski službenici rade po prioritetima, i u skladu sa tim prioritetima poduzimaju određene mjere i radnje.

Dodajmo i podatak da su sve češće dojave o postavljenim bombama u školama. U sarajevskoj opštini Ilidža, pet osnovnih škola zaprimilo je dojavu, što također može dodatno narušiti ionako poljuljanu sigurnost, piše BHRT.