Izgradnja Pelješkog mosta: Dogovori i nesporazumi

Pelješki most ponovo je u fokusu javnosti u Bosni i Hercegovini, otkako je Hrvatskoj odobren novac od Europske unije u junu ove godine za nastavak izgradnje.

Riječ je o višedecenijski staroj ideji povezivanja juga Hrvatske sa ostatkom zemlje, s obzirom da Bosna i Hercegovina u Neumu presijeca hrvatsku obalu na dva dijela. Kako ne bi prolazili kroz teritoriju BiH, planirana je izgradnja mosta koji bi povezao poluotok Pelješac i hrvatsko kopno.

Problem u vezi izgradnje mosta je nastao u tome da Hrvatska njegovom izgradnjom krši pomorska prava Bosne i Hercegovine jer zatvara plovni put od Neuma do otvorenih voda.

U BiH ne postoji konzensuz oko izgradnje Pelješkog mosta, jer Dragan Čović smatra da ne vidi ništa sporno u tome, a Bakir Izetbegović kao i dobar dio opozicije smatraju da Pelješki most krši prava Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik ne vidi ništa sporno u izgradnji Pelješkog mosta, ali da Hrvatska izgradi još jedan most preko rijeke Save kod Bosanske Gradiške.

Sve je počelo u julu 1999. godine kada su na Samitu Pakta stabilnosti Jugoistočne Europe održanom u Sarajevu tadašnja dva predsjednika Franjo Tuđman i Alija Izetbegović potpisali sporazum o razgraničenju, kojim je predviđeno razgraničenje između BiH i Hrvatske sredinom Malostonskog zaljeva, korištenje Luke Ploče pod "povoljnim uvjetima" za BiH na 99 godina i slobodan prolaz kroz zaleđe Neuma za potrebe Republike Hrvatske.

Ubrzo nakon potpisivanja sporazuma, Tuđman se razbolio i umro, zbog čega nisu dalje vođeni sporazumi o ratifikaciji. Sporazum Izetbegović - Tuđman ni do danas nije ratificiran, jer Hrvatska to uporno odbija.

Granica između granica BiH i Hrvatske, kao ni pomorska granica još uvijek nisu definirane. (Postoji samo jedan sporazum o razgraničenju u Jadranskom moru, između Italije i SFRJ zaključen 1965. godine).

U decembru 2006. godine BiH i Hrvatska su postigle punu saglasnost o izgradnji mosta sa promijenjenim gabaritima. Izmjene su urađene u skladu sa zahtjevima BiH. Predviđeno je da visina mosta bude povećana na 55 metara, raspon između stupova proširen je na 200 metara.
Prošireni gabariti omogućavaju prolazak i najvećim brodovima. Vijeće ministara BiH imenovalo je članove u zajedničku komisiju, dok je Hrvatska odbila to uraditi.

Tokom 2007. godine su utvrđeni tehnički i okolinski uslovi izgradnje Pelješkog mosta. Izvještaj i zapisnik rada komisije bio je završen i spreman. Tadašnji ministar prometa i komunikacija BiH Božo Ljubić odbio je izvještaj. Iste godine Hrvatska počinje izgradnju Pelješkog mosta.

Zbog svjetske ekonomske krize, u maju 2012. godine Hrvatska je obustavila izgradnju.

U junu 2017. godine Europska unija dala je Hrvatskoj 375 miliona eura da nastavi graditi Pelješki most. Ovaj iznos pokriva 85 posto ukupnih troškova izgradnje. SDA, DF i SDS zajedno su tražili od Međunarodne zajednice da stopira projekat.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je 28. septembra usvojio Deklaraciju o Pelješkom mostu, čime je Bosna i Hercegovina zvanično se usprotivila izgradnji.

Pelješki most trebao bi se graditi neposredno uz granicu BiH u Malostonskom zaljevu i prolazi preko Neretvanskog kanala. Trebao bi imati 4 saobraćajne trake. Ukupna dužina je 2.404 metra, širina 21 metar, dok je visina 55 metara. Najduži raspon iznosi 568 metara. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 420 miliona eura. Ovi troškovi uključuju gradnju Pelješkog mosta, pristupnih cesta i stonske obilaznice. Most bi trebao biti izgrađen do 2022. godine.