Hidroelektrana muti vodu u regionu: Komplikovano uređenje BiH opet na ispitu
Zašto hidroelektrana Buk-Bijela, projekat elektoprvireda entiteta RS i Srbije, ponovo "muti" odnose u regionu? U maju se očekuju rezultati Procjene uticaja na životnu sredinu koju je naložio UNESCO.
"Ovaj kraj je prirodni dragulj, ne samo za Crnu Goru već i za cijeli svijet. Turisti ovdje dolaze zbog divlje prirode, a ne da gledaju betonske brane", kaže tridesettrogodišnji Miloš Lazarević iz Žabljaka. On je svoj život vezao za Durmitor.
Lazarević, za koga je i privilegija i odgovornost to što živi u srcu nacionalnog parka koji je UNESCO proglasio za svjetsku prirodnu baštinu, revoltiran je obnavljanjem priče o izgradnji hidroelektrane Buk-Bijela na teritoriji Bosne i Hercegovine. Ona bi mogla, kako se pribojava, da uništi ekosistem rijeke Tare i nepovratno promjeni pejzaž tog područja, ključnog za turističku privredu.
Ko je Rosita: Venecuelanska influenserka pod sankcijama SAD i Meksika zbog veza s kriminalnom bandom
"Za prosječnog stanovnika Žabljaka, koji se oslanja na prihode od turizma, to bi značilo manje gostiju, manje prihoda i manje mogućnosti za život", kaže Miloš. On smatra da je očuvanje životne sredine na Žabljaku moralna obaveza prema narednim generacijama.
Vlada Crne Gore s Milom Đukanovićem na čelu, 2004. godine je dala načelnu saglasnost da se sa entitetom RS gradi HE Buk-Bijela. Taj projekat predviđao je visoku branu čija bi akumulacija dolazila sve do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.
Odluka je izazvala proteste više od 30 nevladinih organizacija, koje su u junu 2004. godine počele okupljanja pod sloganima "Neka teče" i "Neću baru, hoću Taru". Ubrzo je ova građanska akcija rezultirala prikupljanjem više od 11.000 potpisa, a peticija je predata Skupštini Crne Gore. Parlament je u decembru iste godine usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare kojom su trajno zabranjeni bilo kakvi zahvati ili radovi u njenom kanjonu. Time su građani Crne Gore stavili tačku na projekat.
Gradnja nove elektrane u BiH dvije godine stoji na kamenu temeljcu
Dvadeset godina kasnije, u martu 2024 godine, Crna Gora dobija poziv od predsjednika entiteta Milorada Dodika da se pod novim uslovima uključi u izgradnju HE Buk-Bijela. Novi projekat iste hidroelektrane predviđa nižu visinu brane. Time, kako tvrde, akumulacija ne bi ulazila na teritoriju Crne Gore i ne bi imala uticaj na zaštićeno područje rijeke Tare.
Ministar energetike Crne Gore Saša Mujović kategoričan je u stavu da Vlada Crne Gore neće učestvovati u gradnji HE Buk-Bijela, te da je važećom dokumentacijom zabranjena gradnja na tom prostoru. "Vlada nije raspravljala o bilo čemu po pitanju pokretanja gradnje Buk-Bijele", kaže Mujović.
Izgradnja hidroelektrane Buk-Bijela zajednički je projekat Srbije i entiteta RS, vrijedan 250 miliona eura (oko 500 miliona KM). Finansiraće ga Elektroprivrede Srbije i entiteta RS. Osnovano je i zajedničko preduzeće, „Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina", a 2021. položen je i kamen-temeljac za HE Buk-Bijela.
Do sada je u pripremne radove uloženo više od 20 miliona eura (oko 40 miliona KM), a izgrađene su prostorije za radnike i pristupni putevi. Radovi su, međutim, stopirani zbog međudržavnih, ali i unutrašnjih problema. Kineske firme koje su se prijavile na tender za gradnju ne žele da se miješaju u to i čekaju rješenje situacije.
Ostatak možete pročitati na linku OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.