Haos u predstavništvu BiH pri Europskom sudu za ljudska prava: Podignuta i krivična prijava

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je poznata adresa za sve građane Bosne i Hercegovine. Na ovom sudu je više puta presuđeno protiv naše zemlje, a neki od najpoznatijih slučajeva su svakako 'Sejdić-Finci', 'Kovačević', 'Pilav' i 'Zornić'. 

Kao pravosudno tijelo, Europski sud za ljudska prava uspostavljen je 1959. godine, a jurisdikciju ima u 46 država članica Vijeća Europe (osim Rusije, Bjelorusije i Vatikana). Odluke suda su obavezujuće, mada su se dešavali slučajevi gdje države ignorišu pravomoćne odluke koje je donio ESLjP. Recimo, Bosna i Hercegovina je država koja čak četiri odluke (od čega su tri pravomoćne) odbija da provede.

Riječ je o već dobro poznatim slučajevima 'Sejdić-Finci', 'Kovačević', 'Pilav' i 'Zornić', a koji se tiču prevashodno Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, odnosno konkretno izbora u Domove naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Međutim, problemi Bosne i Hercegovine ne staju samo s neprovođenjem presuda, već i sa formalnim predstavnicima naše zemlje u ovom važnom sudu.

Kada je prvi put donesena odluka po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića, agentice Monika Mijić i Jelena Cvijetić su podnijele žalbu na ovu odluku Europskog suda za ljudska prava.

Kako je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba potvrdio ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić: "Odluka agentica je donesena bez obavještenja ni meni ni Vijeću ministara Bosne i Hercegovine." 

Naravno, agentice Cvijetić i Mijić su odluku donijele samostalno i van zakonskog okvira, koji predviđa da se ovakve stvari ne rade bez prethodne saglasnosti Vijeća ministara. Ipak, čak ni ova odluka Cvijetić i Mijić nije najveći problem zastupništva BiH pred Europskim sudom za ljudska prava - problem su same zastupnice, odnosno zastupnici. 

Na 43. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, donesena je odluka o imenovanju 'novih' osoba na poziciju agenata/zastupnika ovog tijela, odnosno naže države, pri Europskom sudu za ljudska prava. 

"Zbog isteka mandata doneseno je Rješenje o razrješenju vršitelja dužnosti zastupnika/agenta Harise Bašić i Monike Mijić, a ranije je na lični zahtjev ove dužnosti razriješena Jelena Cvijetić.

Istovremeno je doneseno Rješenje o imenovanju Monike Mijić, Bojana Bajića i Amera Hasanefendića za vršitelje dužnosti zastupnika/agenta do okončanja konkursne procedure, a najduže na period od tri mjeseca", stoji u odluci Vijeća ministara BiH. Drugim riječima, agentica Mijić nije dobila sankciju zbog svog djelovanja bez prethodne saglasnosti Vijeća ministara, već je dobila - produžetak mandata.

Međutim, čini se da je odluka VM bila - protivzakonita. Barem tako smatra Zlatan Begić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Kako javlja portal Istraga, Begić je podnio krivičnu prijavu upravo zbog imenovanja Monike Mijić. U samoj prijavi, upućenoj protiv svih članova Vijeća ministara, uključujući aktuelnu predsjedavajuću Borjanu Krišto i bivšeg predsjedavajućeg Zorana Tegeltije, piše kako je imenovanje Mijić apsolutno protivzakonito. 

Begić je u svojoj prijavi naveo da je Mijić već četvrti put imenovana na vršioca dužnosti pozicije, iako zakon jasno kaže da je, kao v.d. imenovanje, moguće samo jednom na tri mjeseca, odnosno u ekstremnim slučajevima i dva. 

Da stvar bude gora, a kako piše u prijavi zastupnika Begića, Mijić je bila v. d. agentica BiH pred ESLjP u Strasbourgu od 30. juna 2021. godine (istek trećeg mandata na poziciji v.d.) do 19. marta 2024. godine (početak četvrtog mandata na poziciji v.d.) bez relevantne odluke Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. 

Kao država koja ima četiri neprovedene presude Europskog suda za ljudska prava, od čega su tri pravomoćne i više puta naglašene kao jako važne za nastavak puta Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji, ne bi se smjele dozvoliti ovakve situacije. Posebno brine činjenica da je agentica koja je svojim jednostranim (zajedno s još jednom kolegicom, Cvijetić) djelovanjem stala izvan zakona, 'nagrađena' još jednim mandatom - koji je također upitno zakonit.