Fašizam uživo: Ko je Ante Prkačin, 'lažni general' koji Bošnjake naziva polunarodom

Kada je u januaru 2019. godine na jednom portalu bliskom Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH Dragana Čovića u Mostaru objavljeno da su "Bošnjaci genetski predodređeni za izdaju", jer "šta očekivati od ljudi čiji su preci izdali vjeru", ovaj skandal je nazvan uredničkom greškom.

Tekst je povučen, a odgovorni urednik sankcioniran.

Piše: Faruk Vele

Kada više od tri godina kasnije, danas, na državnoj Hrvatskoj radio-televiziji (HRT) i u poznatoj emisiji Otvoreno, saborski zastupnik Ante Prkačin govori o "polunarodu", "poturicama", "poturčenim Makedoncima, poturčenim Srba i Crnogorcima koji postaju Bošnjaci", "baščaršijskim folirantima", i to u prisustvu ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, to je jasan signal eksplozije kulturnog rasizma u našem susjedstvu, ali i da, kako je primijetio kolega Faruk Kajtaz, "hrvatska javnost živi u metaverzumu Dragana Čovića".

Prkačin kao izraz jednog vremena

Prkačin, koji je u novembru prošle godine za govornicom Sabora RH govorio kako su se "Bošnjaci doveli do toga da protiv sebe imaju dva kršćanska naroda", tvrdio da je u emisiju došao da bi govorio "o kontinuitetu 20-godišnjeg političkog uništavanja Hrvata u BiH".

"Gaze nam ponos, i to nam ponos gazi gori od nas", poručio je.

Uz ostalo je rekao da je "tragedija da hrvatsku državu porazi jedna poludržava, da hrvatski narod porazi jedan polunarod", na što je urednik i voditelj Mislav Togonal rekao da se radi o šovinizmu, što je Prkačin odbacio.

Vrlo je lako dokazati da je Prkačin tek opasna dvorska luda povezana s proruskim predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, usmjerenim ka zaoštravanju odnosa u Bosni i Hercegovini za račun Vladimira Putina s kojim je, kako reče Davor Gjenero, opsjednut. Prkačin je u Saboru RH još ranije uspoređivao izjave Milanovića sa "evanđeljem" kada je na ružan način govorio o Sarajevu, a hvalio savezništvo sa Miloradom Dodikom!?

Tragično je to za Hrvatsku, jer Prkačin je samo izraz istine koju je dobro primijetila dr. Senada Šelo Šabić, a to je da je hrvatska diplomatija, odnosno politika u pogledu na Bosnu i Hercegovinu ostala na "ratnim pozicijama"!

Ako o Bošnjacima kao "polunarodu" govori Ante Prkačin, lažni general, bivši načelnik Glavnog stožera HOS-a, a kasnije i HVO-a, za kojim se vuku repovi užasnog zločina nad Srbima u Sijekovcu, onda je jasno kuda ta politika vodi.

Podsjetimo, na suđenju Zemiru Kovačeviću, po pisanju BIRN-a nekoliko svjedoka govorilo je da je čulo da je vojnike regularne Hrvatske vojske marta 1992. godine predvodio Ante Prkačin! Sud je na osnovu izjava više svjedoka i drugih dokaza van razumne sumnje utvrdio da su pripadnici HOS-a predvođeni Prkačinom bili u dvorištu Zečevića u Traktorskoj ulici 26. marta 1992. godine.

Priklanjanje Bobanu

Iako se nekada predstavljao generalom HOS-a i Armije RBiH, njegovi saborci iz HSP-a i HOS-a posvjedočili su da se Prkačin već u jesen 1992. godine priklonio Mati Bobanu, što u mnogome pomaže razumjeti njegove današnje fašističke stavove i politički kurs. Šta drugo očekivati od čovjeka koji i danas tvrdi da su "ustaše bili domoljubi, a partizani izdajice".

"Iako se on silno trudi da se ta njegova neslavna životna epizoda zaboravi i ne spominje, podsjetit ćemo javnost da je samovoljno raspustio HOS u Hercegovini, točnije bez ikakovih uvjeta izručio ga je HVO-u i poklonio se Mati Bobanu. Svoju privrženost Bobanu nije niti javno krio, pa je u svojim intervjuima, uglavnom u listu Globus (?!) davao čak i ovakove izjave o Bobanu: '...Boban nikada nije želio ono što mu se je imputiralo', '...i to je sjajno da političar može biti tako fleksibilan', ... 'Boban je fantastično uskladio povjesno pravo hrvatskog naroda s pravom jačega' (Globus, 23.10.1992.)”, pisao je Ante Perković, iz Ureda za odnose s javnošću HSP-a davne 1999. godine.

Perković je tada ocijenio da je nakon ubistva Blaža Kraljevića (koji je bio smetnja Franji tuđmanu, Bobanu i politici HDZ-a) i Prkačinova raspuštanja HOS-a u Hercegovini "otvoren put za hrvatsko-muslimanski rat, koji se je uskoro i dogodio, znamo s kakovim posljedicama".

"Prkačin je naknadno iznosio uvjeravanja da se je kod raspuštanja HOS-a vodio plemenitim ciljem, da se izbjegne unutarhrvatski sukob, no to je površna izlika, budući da je 23.10.1992. g. u istom listu izjavio kako je '...još prije osam mjeseci predlagao Paragi da se HOS raspusti', što znači da je predlagao raspuštanje HOS-a i prije nego što je isti u Hercegovini ustrojen u punoj mjeri. Budući je poznato da je HOS na svim ratištima ratovao i to uspješno, isključivo protiv Srba, jasno je da se je Prkačin u svojem djelovanju vodio isključivo političkim razlozima", dodao je Perković.

Ideja podjele Bosne

Osim što se raspuštanjem HOS-a željelo otkloniti prepreku u provođenju politike podjele Bosne, tvrdio je Perković, tim se je činom željelo oslabiti i poziciju HSP-a i Dobroslava Parage, ključnog političkog protivnika HDZ-a.

Perković je dalje kazivao da je u tom smislu Prkačin bio uz "Mladena Naletilića Tutu koji je prethodno likvidirao Kraljevića". Početkom marta 1994. Prkačin je po osobnom priznanju imao susret s Vicom Vukojevićem, Lukom Bebićem i Matom Bobanom u gostionici "Vinodol".

"Treba otvoreno reći da se je velika većina hrvatskog naroda, uključujući i Hrvate u BiH suprotstavljala politici podjele Bosne i sijanja razdora prema Muslimanima, vođenoj iz stožera u Grudama i Zagrebu, no zbog krvavog terora i zastrašivanja nije se mogla istoj suprotstaviti. Hrvatska stranka prava na čelu s Paragom bila je i ostala na čelu borbe protiv takove politike i trpila je stoga teror, ubojstva i progone", zaključio je tada Perković.

Iako su građani Hrvatske u emisiji emitiranoj početkom maja ove godine održali lekciju hrvatskim političarima pitajući zašto se miješaju u odnose u BiH, sinoćnje "Otvoreno" je samo dokaz jednog opasnog kursa kojeg možda objašnjava Milanovićeva najava „vruće jeseni“ u Bosni i Hercegovini.

S toga domaći i međunarodni akteri poruke poput Prkačinove ne bi smjeli olako uzeti tek kao retoričke bombe i ispade jedne kontroverzne ličnosti, već kao odraz težnji da se politika zemlje članice EU i NATO-a vrati u devedesete i da odigra ulogu destabilizatora u susjednoj zemlji! I to, vjerovatno, uz oduševljenje Moskve.