Ekskluzivno otkrivamo planove novog političkog pokreta: Lagumdžija jeste inicijator

Veliku je prašinu u Bosni i Hercegovini danas podigla vijest da se osniva nova politička organizacija - Socijaldemokratski pokret, pogotovo zbog imena koja su pojavila na listi Inicijativnog odbora za formiranje stranke.

Među njima su Ivo Komšić, Reuf Bajrović, Dževad Bećirović, Zoran Blagojević, Nihad Čolpa, Denis Gratz, Nurko Grebović, Ernest Imamović, Zoran Jovanović, Rasim Kadić, Igor Kamočaji, Željko Komšić, Lidija Korać, Adil Kulenović, Zlatko Lagumdžija, Miro Lazović, Meliha Lekić, fra Petar Matanović, Hakija Meholjić, Zoran Mikulić, Hasan Muratović, Senka Nožica, Mario Pejić, Krsto Simić, Emir Suljagić, Lamija Tanović, Alen Tucaković, Emir Turkušić, Esad Zgodić, Emir Zlatar.

Jedno od najzanimljivijih imena na listi svakako je ono Zlatka Lagumdžije, a, kako je portalu Radiosarajevo.ba potvrđeno iz više izvora, upravo je on i inicijator cijele priče.

No, naum političara sa spiska , tvrde naši izvori, jeste za početak osnovati politički pokret, a ne stranku, pa vidjeti u kojem se smjeru priča razvija. Prvi test će biti predstojeći lokalni izbori u BiH, koji se održavaju 2020. godine.

Inicijatori će se okupiti 9. maja 2019. u hotelu Evropa u Sarajevu, a portal Radiosarajevo.ba ekskluzivno objavljuje dokument (Proglas) koji bi članovi Inicijativnog odbora trebalo da potpišu.

"Svjesni da samo zajedničkim angažmanom i snagama možemo doprinijeti pozitivnim društvenim procesima i integraciji bh. društva i države, baziranim na vladavini prava, socijalnoj pravdi, solidarnosti i jednakopravnosti svih naroda, nacionalnih manjina i građana Bosne i Hercegovine na cijelom njenom teritoriju. (...) Odlučni smo suprotstaviti se svim podjelama u bh. društvu baziranim na etno-nacionalnim, vjerskim, polnim ili jezičkim različitostima i opredijeljeni provoditi pravosnažne presude međunarodnih UN sudova, Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura i sudova Bosne i Hercegovine", navodi se, između ostalog, u prijedlogu dokumenta.

Skraćenica organizacije bila bi samo Pokret, a opisivali bi je kao "izraz i stavove političkih organizacija, organizacija civilnog društva, pojedinaca iz svih sfera javnog i političkog života, s ciljem promocije, očuvanja i jačanja države Bosne i Hercegovine i njenih institucija, kao cjelovite, suverene, nezavisne, međunarodno priznate države, utemeljene na vladavini prava, u kojoj pojedinac ima sva prava i slobode koje su proklamovane UN Poveljom o ljudskih pravima i Konvencijom o osnovnim ljudskim pravima i slobodama Vijeća Europe."

"Pokret se zalaže da svi narodi, nacionalne manjine, kao i svi građani moraju imatu punu ravnopravnost, ista prava i obaveze u svakom pogledu, na cijelom teritoriju države Bosne i Hercegovine, bez obzira na njeno unutrašnje administrativno uređenje.

Pokret će se zalagati za jačanje i promoviranje temeljnih ideja i principa socijaldemokratije, kao političke ideologije koja ima snagu integrirati bosansko-hercegovačko društvo i Državu Bosnu i Hercegovinu", navodi se u prijedlogu Proglasa, pa dodaje:

"Pokret će se zalagati i boriti protiv fašizma, rasizma, segregacije, unutarnje etno-teritorijalne podjele BiH, svih oblika diskriminacije, organiziranog kriminala i sistemske korupcije, uz snažno promoviranje euro-atlanskog puta Bosne i Hercegovine."

"Svi izabrani zvaničnici iz političkih organizacija, kao i pojedinci potpisnici osnivanja Pokreta, koji obavljaju bilo koju funkciju u zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti, na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini /općina/grad, kanton, entitet, distrikt Brčko i država BiH/ djelovaće zajednički na temelju utvrđenih ciljeva i smjernica Predsjedništva Pokreta.

Pojedinci koji se priključuju Pokretu, a koji su politički angažirani u političkim organizacijama koje nisu potpisnici osnivanja Pokreta, nemaju obavezu pristupati političkim organizacijama koje su potpisale uspostavu Pokreta, već djeluju isključivo kao pojedinci, s punim ličnim integritetom koji prihvataju temeljne ciljeve i razloge uspostave Pokreta", objašnjava se u dokumentu.

Najavljuje se i osnivanje Skupštine Pokreta u kojoj će biti delegati stranaka, predstavnici civilnog društva, pojedini koji su na izborima 2016. i 2018. godine osvojili mandat u bilo kojem zakonodavnom tijelu općine/grada, kantona, entiteta i države BiH, potpisnika osnivanja Pokret. Zadatak Skupštine će biti da imenuje Predsjedništvo Pokreta, kao tijelo koje će pripremati i provoditi pojedinačne aktivnosti Pokreta, sazivati Skupštinu, predstavljati Pokret u domaćoj i međunarodnoj javnosti, te djelovati unutar Bosne i Hercegovine i van Bosne i Hercegovine u skladu sa svojim mandatom i odlukama.

Predsjedništvo Pokreta sastojat će se od najmanje 15, a najviše od 21 člana, o čemu će odlučiti Skupština.

"Krajnji cilj djelovanja Pokreta je uspostavljanje jedinstvene i snažne političke organizacije socijaldemokratske provencijencije u Bosni i Hercegovini. Pokret se može registrirati kao poseban pravni subjekt, po odredbama prethodnog stava, ukoliko tako odluči Skupština Pokreta, a u skladu sa zakonodavstvom BiH. Pokret će koristiti sva demokratska sredstva, u skladu sa zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, u cilju promocije svojih načela. Pokret, kao politički projekat, će djelovati dok drugačije ne odredi Skupština Pokreta", zaključuje se u prijedlogu Proglasa.