Dr. Lutvo Sporišević savjetuje roditelje: 'Vakcinacija omogućava uspješno odrastanje djeteta'

Voditelj Centra za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost Doma zdravlja Kantona Sarajevo prof.dr. sc. Lutvo Sporišević, specijalista pedijatrije, u velikom intervjuu za UNICEF daje odgovore na važna pitanja o morbilima/ospicama, imunizaciji, i zdravlju djece.

Objašnjava koje su najčešće komplikacije kod morbila, koje su moguće teže komplikacije, te rizici s kojima se mogu susresti djeca koja nisu vakcinisana. Govori i o rizicima morbila po odrasle osobe, posebno trudnice. Dr. Sporišević potcrtava kako uredan vakcinalni status omogućava zaštitu zdravlja djece i stvaranje sigurnog školskog ambijenta.

Prema podacima Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo ove godine je tokom epidemije morbila/ospica oboljelo više od 3.000 djece.

Koje su karakteristike ove bolesti?

Ospice su visoko zarazna virusna osipna bolest karakterizirana povišenom tjelesnom temperaturom, osipom, kašljem, curenjem iz nosnica, upalom očne spojnice (konjunktivitis). Spada među najzaraznije vakcinacijom sprečive bolesti s bazičnim reprodukcionim brojem (RO) 12-18, tj. jedna inficirana osoba može prenijeti infekciju na 12-18 prijemčivih osoba koje nisu potpuno imunizirane ili nisu preboljeli ospice. Drugim riječima, više od 90 posto osoba koje su bile u kontaktu s oboljelim zarazit će se od ospica ako nisu cijepljene ili nisu preboljele ospice.

Prije uvođenja cjepiva protiv morbila (1963) od ospica je oboljevalo skoro svako dijete do 15 godine i smatrale su se dječijom osipnom zaraznom bolesti. Danas ospice ubrajamo u vakcinacijom sprečive bolesti, a mogu se javiti u svakoj dobi ako osoba nema adekvatan imunizacijski status - nisu potpuno cijepljenje ili nisu preboljele ospice. Virus morbila dovodi do slabljenja imunološkog odgovora što u konačnici dovodi do sekundarnih bakterijskih infekcija i koinfekcija.

Koje su najčešče komplikacije kod ovog oboljenja?

Komplikacije se javljaju u oko 20-30 posto oboljelih, a najčešće se javljaju u djece do pete godine, odraslih iznad 20 godina, trudnica, pacijenata s aslabošću imunološkog sistema (imunodeficijencija) i pacijenata s hroničnim oboljenjima. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti navodi sljedeće komplikacije : upala uha i proljev, upala pluća, upala mozga, a mogu se javiti i konvulzije (grčenje tijela), krvarenja (usljed sniženja trombocita) i reaktivacija tuberkuloze.

Na koji način morbile mogu uticati na trudnice?

Morbile mogu dovesti do ozbiljnih posljedica kod neimuniziranih trudnica. Ako trudnice nemaju primjeran imunizacijski status (dvije doze MRP cjepiva protiv morbila, rubeole i zaušnjaka) morbile dovode do nepovoljnih ishoda trudnoće: mrtvorođenosti, spontanog pobačaja, prijevremenog poroda i rođenja djeteta male rodne mase. Uredan MRP imunizacijski status ima značaj i na sprečavanje sindroma kongenitalne rubeole koji se javlja u trudnica koje nemaju uredan MRP imunizacijski status prije trudnoće. Intrauterina infekcija ploda virusom rubele dovodi do mrtvorođenosti, anomalija srca i drugih organa, gluhoće, poremećaja vida i mentalne usporenosti.

Postoje li još neke moguće komplikacije koje se mogu odraziti i na druga oboljenja?

Osim ranije navedene kratkotrajne supresije imunološkog sistema virus morbila može razorno djelovati na limfocite B i T dovodeći do imunološke amnezije. Smanjen broj memorijskih stanica uzrokuje da imunološki sistem postaje manje efikasan u prepoznavanju i borbi protiv patogena koje je prethodno savladao. Slijedom navedenoga imunološka amnezija povećava rizik od infekcija koje je imunološki sistem ranije uspješno kontrolirao ili su bile bezopasne jer je prethodno bio imuniziran. Imunološka amnezija ozbiljna je posljedica infekcije morbilima koja može trajati i do pet godina kada imunološki sistem postaje ponovno efikasan. Na taj način MRP cjepivo osim smanjenja/sprečavanja obolijevanja i smrtnosti od ospica ima i nespecifičnu ulogu u zaštiti od drugih bolesti.

Kako izgleda liječenje morbila, koliko traje i kakve eventualno mogu ostati posljedice nakon izliječenja?

Još uvijek ne postoji efikasan specifičan virusni lijek za liječenje morbila. Uglavnom se koristi simptomatsko liječenje: kontroliranje povišene tjelesne temperature (paracetamol), dovoljan unos tekućine, ishrana djece prema pedijatrijskim smjernicama, sprečavanje i liječenje dehidracije u slučaju proljeva (peroralna rehidracijska otopina).

Preporučuje se i davanje vitamina A u dvije doze jer se smatra da smanjuje/sprečava teške forme i smrtnost, sprečava oštećenje vida u oboljelih. Djeca koja imaju sekundarne bakterijske infekcije liječe se antimikrobnim lijekovima.

Šta u slučaju težih posljedica?

Najteži slučajevi zahtjevaju bolničko liječenje, a dužina liječenja zavisi od težine bolesti odnosno težini komplikacija. Relevantni izvori ukazuju da jedan od pet oboljelih bolesnika zahtjeva bolničko liječenje a 1-3/1000 oboljelih može imati smrtni ishod. Upala mozga može dovesti do poremećaja sluha a subakutni sklerozirajući panencefalitis - najčešće smrtnog ishoda, može u preživjelih ostaviti teške posljedice kao što su poremećaj inteligencije, kognitivni poremećaj, poremećaj hoda, epilepsija i druge.

Na koji način roditelji djece koja nisu vakcinisana, ili su nepotpuno vakcinisana, mogu to naknadno uraditi?

Nevakcinisana ili nepotpuno vakcinisana djeca (kao i ostali) izložena su riziku oboljevanja od vakcinacijom sprečivih bolesti. Roditelji djece trebaju se javiti nadležnim dokotrima koji brinu o zdravlju djeteta koji će nakon uvida u imunizacijski status djeteta i zdravstveno stanje djeteta realizirati neprimjeren imunizacijski status kako bi se omogućilo da se u skladu sa stručnim smjericama što prije dostigne kompletan imunizacijski status.

Koliko je važno da roditelji djece koja nisu vakcinisana, djecu vakcinišu do početka nove školske godine?

Primjeran vakcinalni status djece prije početka nove školske godine je izuzetno važan iz brojnih razloga: zaštita zdravlja djece, sprečavanje širenja bolesti, ako je u zajednici većina djece imunizirana stvara se dobar kolektivni imunitet koji onemogućava prenošenje bolesti i izbijanje epidemija vakcinacijom sprečivih bolesti. Važno je i za kontinuitet školskih aktivosti - mnogobrojne školske aktivnosti sigurnije se realiziraju ako je dobar kolektivni imunitet, kao i za sprječavanje izostanaka -imunizacija omogućava da vakcinisana djeca ne izostaju iz škole zbog vakcinacijom sprečivih bolesti što u konačnici omogućava kontinuitet obrazovnog procesa. i druge. Zaključno se može reći da uredan vakcinalni status školske djece omogućuje zaštitu zdravlja djece i stvaranje sigurnog školskog ambijenta što u konačnici omogućuje uredan razvoj djece i nesmetan obrazovni proces.

Šta škole i vrtići kao dio sistema mogu/trebaju uraditi da se situacija poboljša?

Vakcinalni status djece determinanta je rizika djece za vakcinacijom sprečive bolesti te je cilj da svako dijete, izuzev medicinski opravdanih kontraindikacija, ima uredan vakcinalni status, čime se postiže zaštita djece, osoblja vrtića i spriječava se masovna pojava bolesti u vrtiću. Svakako da osoblje vrtića ima ulogu u promociji vakcinacije, ukazivanju roditelja o značaju vakcinacije djece kako bi što prije dostigao uredan vakcinalni status djece i spriječile ozbiljne zarazne bolesti u djece.

U kontekstu navedenoga značaja ima edukacija osoblja vrtića koju provode meritorni zdravstveni radnici. Poboljšanje vakcinalnog statusa djece zahtjeva interesornu saradnju - zdravstvene ustanove, predškolske ustanove, donosioci odluka, kreatori politika, s fokusom i na značaj "potvrde o vakcinalnom statusu djece" u skladu s međunarodnom praksom.

O čemu svaki roditelj treba razmisliti prilikom odlučivanja da vakciniše ili ne vakciniše svoje dijete?

Vakcinacijom sprečive bolesti mogu imati težak tok, ozbiljne posljedice i potencijalno smrtonosan ishod. Kod većine ovih bolesti ne postoji specifičan djelotvoran lijek koji se može primjeniti za liječenje. Pravovremenom i kompletnom vakcinacijom štitimo pojedinca i kolektiv, sprečavamo pobol, umiranje, ozbiljne komplikacije i invaliditet.

Vjerujemo da svaki roditelj želi najbolje za svoju djecu, kada naiđete na one koji oklijevaju, na koji način im objasnite zbog čega je dobro da ipak vakcinišu svoju djecu?

Razumljivo je da su danas roditelji pod utjecajem informacija iz raznih izvora. Neke informacije nisu utemeljene na medicinskim dokazima što utiče na određene nedoumice i oklijevanje u vezi provođenja pravovremene vakcinacije.

Roditeljima objašnjavamo značaj vakcinacije, ozbiljnost vakcinacijom sprečivih bolesti i moguće ozbiljne komplikacije koje mogu izazvati. Ukazujemo i na određene nuspojave koje se mogu pojaviti nakon vakcinacije koje nakon nekoliko dana spontano prolaze. Napominjemo da od ovih bolesti uglavnom obolijevaju djeca koja su nevakcinisana ili su nepotpuno vakcinisana. Djeca koja s potpuno vakcinisana uglavnom ne obolijevaju od vakcinacijom sprečivih bolesti ili je izražena blaga forma bez komplikacija. Vakcinacija omogućava uspješno odrastanje djeteta. Roditelji uglavnom prihvataju medicinski opravdane razloge provođenja imunizacije omogućavajući sprečavanje obolijevanja djece, bolničko liječenje, moguće komplikacije uzrokovane vakcinacijom sprečivim bolestima.

Ovo pitanje ste čuli sigurno mnogo puta: Da li su vakcine koje se daju djeci u BiH sigurne?

Prije odobrenja za široku upotrebu poduzimaju se mjere i aktivnosti s ciljem da vakcine koje će biti u upotrebi budu kvalitetne, efikasne i sigurne. Navedeno uključuje pretklinička i klinička ispitivanja, a nakon odobrenja od Agencije za lijekove i medicinska sredstva prate se eventualne nuspojave (postmarketinški nadzor). Vakcine koje su odobrene u BiH ispunjavaju sve gore navedeno, tj. efikasne su, kvalitetne i dobrog sigurnosnog profila, Zdravstveni profesionalci čuvaju i distribuiraju vakcine na propisanoj temperaturi a praktičnim provođenjem vakcinacije u skladu sa stručnim preporukama omogućava se djelotvornost i sigurnost vakcinacije.

Da li je moguća vakcinacija protiv morbila i drugih oboljenja za odrasle, i u kojim slučajevima je potrebna?

Morbili su opasni u svakoj dobi ako pojedinac nema potpun MRP vakcinalni status ili ranije nije prebolio morbile. Izuzimajući medicinski opravdane kontraindikacije za MRP vakcinaciju (alergijska reakcija na prethodnu dozu MRP vakcine, trudnoća i imunodeficijencija) ne postoji opravdan razlog da i odrasle osobe neprimjerenog MRP vakcinalnog statusa budu vakcinisane. Vakcinacija je cjeloživotna preventivna aktivnost te svaka životna dob treba imati primjeran imunizacijski status protiv vakcinacijom sprečive bolesti.

Osim morbila dogodila se i epidemija hripavca/velikog kašlja. Nekoliko bitnih činjenica o hripavcu/velikom kašlju?

Hripavac je akutna bakterijska visoko zarazna infekcija dišnog sistema s ozbiljnim komplikacijama (upala pluća, dehidracija, konvulzije i oštećenje mozga) naročito u dojenčadi i male djece.

Ima RO 15-17, to jeste jedna inficirana osoba od hripavca može prenijeti infekciju na 15-17 prijemčivih osoba. Imunitet u hripavca nije dugotrajan, u oboljelih od hripavca traje oko 7-20 godina, a nakon aplikacije vakcine oko 5-10 godina.

Izvor zaraze su uglavnom adolescenti ili odrasle osobe koji i ne znaju da su oboljeli ili imaju simptome podražajnog kašlja koji dugo traje (često se misli da se radi o bronhitisu). S obzirom na to da su dojenčad posebno ugrožena a pogotovo do drugog mjeseca (u nas se DTaP-IPV-Hib vakcina daje od drugog mjeseca) veoma je bitno da dojenčad imaju primjeran i pravovremen vakcinalni status za hripavac, kao i ostale dobi. S ciljem zaštite dojenčadi do drugog mjeseca u svijetu se provodi strategija “cocooning” - davanje Tdap vakcine trudnicama, adolescentima i odraslim osobama kao i davanje DTaP-IPV-Hib ili DTaP-IPV u skladu s dobi djeteta, piše UNICEF.