Dodik protiv Amerikanaca, ali ulaže desetine hiljada dolara za popravljanje imidža RS u SAD

Može li se popraviti imidž Republike Srpske (RS) u SAD, gdje je Milorad Dodik, koji će uskoro postati predsjednik tog bh. entiteta, na takozvanoj "crnoj listi".

Između ostalog zadatak je to za kancelariju iz američke države Teksas, kojoj je RS tokom 2022. godine trošila desetine hiljada dolara na mjesečnom nivou za pravno predstavljanje u SAD, što pokazuju dokumenta dostupna na sajtu tamošnjeg Ministarstva pravde, piše Radio Slobodna Evropa.

Ovaj posao u ime Vlade Republike Srpske (jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini), od 2019. radi advokatska kancelarija "McGinnis Lochridge" bazirana u Teksasu.

Kako se vidi iz pisma namjere od 2. februara, a koje su potpisali Martin Luc (Lutz), advokat iz "McGinnis Lochridge"-a i Zlatan Klokić, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Vlade RS, dogovor glasi da se kancelariji do kraja godine isplaćuju 63 hiljade dolara mjesečno za pravne usluge.

"Radićemo sa izabranim predstavnicima Republike Srpske, savjetovati ih i predstavljati što se tiče međunarodnih pravnih i političkih pitanja, u slučaju da to Vlada RS zahtjeva", navodi se u pismu.

Kako navode na svom sajtu, ova advokatska kancelarija postoji već 90 godina, posluju u četiri grada u Teksasu, i rade sa pojedincima, malim preduzetnicima, ali i velikim korporacijama. Takođe ističu da predstavljaju klijente ne samo u Americi, nego širom svijeta.

Kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Predstavništva RS u Vašingtonu, u ovom aranžmanu ništa nije promijenjeno i nakon što su aktuelnom članu Predsjedništva BiH iz ovog entiteta, Miloradu Dodiku, početkom godine, uvedene sankcije američkog Ministarstva finansija zbog "destabilizirajućih koruptivnih aktivnosti" i "pokušaja urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma".

Dodiku je još u januaru 2017. uveden prvi paket američkih sankcija, zbog "nepoštivanja odluke Ustavnog suda BiH o zabrani organiziranja referenduma" o Danu RS koji je održan 25. septembra 2016.

Iz američke ambasade u Sarajevu nije odgovoreno na upit RSE o tome kako oni gledaju na lobiranje RS u SAD.

Kako advokati zastupaju RS?

Prema pismu namjere, savjeti američkih advokata se odnose na prava i obaveze RS koje proističu iz Dejtonskog sporazuma i drugih dokumenata koje je BiH potpisala, kao i one koje se tiču, između ostalih, Kancelarije visokog predstavnika u BiH, Savjeta bezbjednosti UN, Evropske unije, Vijeća Evrope.

Takođe bi trebalo da se bave međunarodnim odnosima, usklađivanju zakona RS i BiH sa dejtonskim ustavnim okvirom, ali i sa evropskom pravnom stečevinom.

Advokatska kancelarija može kontaktirati zvaničnike američke izvršne vlasti, te članove Senata i Predstavničkog doma, zbog pitanja koja se tiču međunarodnog prava i politike, a da su povezana sa Republikom Srpskom.

Sporazum ne uključuje učestvovanje u sudskim sporovima i arbitražama u koje je uključena RS ili njeni zvaničnici.

Osim toga, kako se navodi u zvaničnim dokumentima, "McGinnis Lochridge" održava veb sajt BiH Dayton Project.

Ovaj sajt objavljuje vijesti iz RS i BiH na engleskom jeziku, uglavnom prenoseći sadržaje drugih medijskih kuća, uključujući i komentare na dešavanja u zemlji.

Nemaju impresum, ali na dnu svake stranice navode da se radi o "resursu za novinare i istraživače, u potrazi za preciznim i blagovremenim informacijama o BiH, njenim državnim organima, entitetima i konstitutivnim narodima".

Ističe se da sajt prezentuje više uglova gledanja koji se tiču BiH, te da materijal distribuira "McGinnis Lochridge" u ime Republike Srpske.

Šta kažu u advokatskoj kancelariji?

U odgovoru za RSE, advokat Martin Luc kaže da firma zbog pravila profesije ne može javno da raspravlja o bilo kojim pitanjima koji se tiču njihovih odnosa sa klijentom, osim kada im klijent to naloži, te usmjeravaju RSE ka Vladi RS.

Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju, nadležno za predstavništva RS u inostranstvu, nije odgovorilo na upit RSE o lobiranju u SAD.

RS promoviše svoje interese van BiH preko osam diplomatskih predstavništava, koja se nalaze u Srbiji, Rusiji, Grčkoj, Austriji, Belgiji, Njemačkoj, SAD-u i Izraelu.

Za njihov rad će 2023. godine u budžetu biti izdvojeno 5,3 miliona KM (oko 2,65 miliona evra), dok su ove godine imali 180.000 maraka više.

Osim toga, ministarstvo je u budžetskoj stavki "za stručne usluge" ove godine izdvajalo 2,14 miliona maraka (oko 1,07 miliona evra), dok će iduće godine izdvajati 2,2 miliona.

Predstavništvo RS u Vašingtonu već godinama ima budžet oko 300 hiljada dolara, kaže za RSE šef Predstavništva, Obrad Kesić.

Lobiranje ili nešto drugo?

Kesić tvrdi da ni njihov rad, ni rad angažovane advokatske kancelarije ne predstavlja lobiranje, te da Republika Srpska nema svoje lobiste u SAD.

"Stalno se predstavlja da je to lobiranje. Republika Srpska trenutno nema lobiste u Sjedinjenim Američkim Državama. Ima Predstavništvo, ima advokate koji se bave ekskluzivno međunarodnim pravom i imaju razne stručne savjetnike za ekonomsko-finansijska pitanja", pojašnjava Kesić.

Iako se Dodik nalazi pod sankcijama, to nije bila prepreka ovom sporazumu, ali i radu Predstavništva u Vašingtonu.

Kesić ističe da su oni vezani za Vladu RS i da njoj polažu račune, te da nisu vezani ni za Dodika ni za bilo kojeg drugog pojedinca.

"Mi imamo teškoće u komunikaciji sa State Departmentom, zato što tamo postoji jedna osjetljivost prema zvaničnom Sarajevu, ali što se tiče same administracije, Bijele kuće, Pentagona, Kongres pogotovo, nema apsolutno nikakvih prepreka, imamo dobru komunikaciju", ocijenio je Kesić.

Savezne države u SAD imaju različite definicije lobiranja, ali se uglavnom svode na to da lobirati znači pokušati uticati na aktivnosti vlasti, za drugu zainteresovanu stranu, u zamjenu za neki vid naknade.

Prema istraživanju nevladine organizacije "Bosnian Advocacy Center" iz Sarajeva, iz septembra prošle godine, RS je od 2006. godine potrošila oko 40 miliona dolara na lobiranje u SAD.

Kakvi su efekti promocije interesa RS u SAD?

Šef Predstavništva RS u Vašingtonu kaže da oni od osnivanja 2013. godine rade na promociji ekonomskih i trgovinskih odnosa sa SAD-om.

On ističe da su tri ključne aktivnosti – unaprijeđenje ekonomskih odnosa, saradnja sa dijasporom i promocija kulture.

"Kad god imaju iz američke administracije neka pitanja vezana za političku situaciju, mi smo tu da je objašnjavamo, šta se dešava, koji su stavovi RS i da na neki način služimo kao kontra jednoj vrlo ozbiljnoj kampanji da se ocrni RS i to traje već godinama", rekao je Kesić.

On je naglasio da u komunikaciji koriste ono što "američki međunarodni pravni savjetnici formiraju kao osnovne argumente za interese RS".

Igor Crnadak, poslanik opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) u parlamentu RS i bivši bh. ministar spoljnih poslova, tvrdi da je efekat Predstavništva po RS negativan.

"Vidi se da tu niti ima znanja, niti ima mogućnosti da se dopre do ozbiljnih ljudi u američkim institucijama i američkoj vladi, mislim da se radi o još jednom promašaju", ocjenjuje Crnadak.

On dodaje da "RS godinama već izdvaja velike, milionske iznose za lobiranje u Americi, mislim da bi to prvo trebalo pregledati, da li je to efikasno korišteno, jer nevjerovatno je da toliko para potrošite a da nemate nikakve efekte".

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, izvoz iz RS u SAD je od 2016. do 2020. bio stabilan i kretao se od 11 do 12,8 miliona KM, dok je uvoz imao veće fluktuacije – od 83,1 milion 2017. godine, do 34,9 miliona u 2020. godini.

SAD nije među deset najvećih spoljnotrgovinskih partnera ovog bh. entiteta.

Da li se BiH bavi lobiranjem?

Prema evidenciji američkog Ministarstva pravde, jedini strani entiteti koji tamo aktivno djeluju u ime BiH su Predstavništvo RS, kancelarija "McGinnis Lochridge" i "Myrmidon Group", koja se bavi finansijskim savjetodavnim uslugama.

"Myrmidon" grupa, čiji je zadatak bio da predstavi RS kao stabilno okruženje za investicije, posljednji put bila je angažovana 2015. godine.

BiH još nema zakon o lobiranju, kaže za RSE Elma Kovačević Bajtal, ekspertica za lobiranje i bivša bh. ambasadorka u Norveškoj.

"Lobiranje je nešto što bi svaki diplomata trebalo da radi, što je razvijenija zemlja, veće su joj lobističke aktivnosti", kaže Kovačević Bajtal.

Ona podsjeća da je BiH organizovano lobirala, između ostalog, prilikom izbora za nestalnu članicu Vijeća Evrope, za Akcioni plan za članstvo (MAP) u NATO savezu, kao i za kandidature bh. gradova za organizaciju sportskih događaja.

"Ako je naš cilj članstvo u Evropskoj uniji, mi moramo svakodnevno donosiocima odluka u evropskim institucijama podastirati argumente da smo mi relevantan partner, da mi radimo na procesu prilagođavanja, da mi slijedimo korake, ispunjavamo uslove", podsjeća ona.

Što se zastupanja interesa RS u Americi tiče, Kovačević Bajtal se pita – čemu potreba za predstavljanjem, ako BiH tamo već ima svoja diplomatska predstavništva.

"Ne znam otkud ta potreba da se na tim poljima radi, ako to djelovanje nema skrivenu agendu. Jedino nam može biti dobro, svima u BiH, ukoliko lobiramo za bolji život svih građana", naglašava Kovačević Bajtal.

Ipak, zaključuje da BiH ne lobiraju dovoljno u SAD i u EU, te da se na tome ozbiljno mora raditi.

Crnadak, bivši šef bh. diplomatije, ističe da je BiH zemlja sa skromnim ekonomskim potencijalom, te zato ne treba da se razbacuje novcem za lobiranje.

"Mislim da je najbolje lobiranje za ono što su interesi i RS i BiH, da se ovdje popravi funkcionisanje našeg sistema, da se otvori ozbiljna borba protiv korupcije, da institucije budu snažnije", smatra on.

Iz Ministarstva spoljnih poslova BiH, nisu odgovorili na upit RSE o lobiranju u stranim državama i međunarodnim institucijama.

Prema planu rada Ministarstva za period 2021.-2023., navodi se da će se "intenzivirati aktivnosti na pojedinačnom lobiranju zemalja članica EU" u predstavljanju bh. napretka u ispunjavanju preporuka iz Mišljenja Evropske komisije.

Dodaje se da treba jačati lobiranje kod zemalja članica NATO-a, da bi se poboljšala saradnja BiH i Sjevernoatlantske alijanse.