Dilberović: Mehanizam koordinacije funkcionira, ulazak BiH u EU nema datum

On pojašnjava da ovaj posao obavljaju radne grupe u sistemu koordinacije i on u praksi podrazumijeva ujednačavanje nivoa podataka koje su dostavile različite institucije i nivoi vlasti, referiranje na izvore podataka, unošenje promjena i obradu teksta na metodološki ujednačen način.

"Radne grupe se redovno sastaju, a njihovi članovi komuniciraju na dnevnom nivou. Okvirnom dinamikom predviđeno je da one svoj dio posla završe početkom septembra, nakon čega bi se eventualno nefinaliziranim odgovorima bavila ostala tijela u sistemu koordinacije", kaže Dilberović.

"Svoj, i to nemali, dio posla Direkcija je odradila i prije uručenja upitnika, a radi i dalje. Održala je pripremne radionice za predstavnike institucija sa svih nivoa vlasti, kreirala informacioni sistem da hiljade stranica teksta kola elektronski i brzo i da mu sve nadležne institucije u svakom momentu mogu pristupiti, prevela pitanja s engleskog jezika nakon što je upitnik uručen, održala 35 sastanaka s predstavnicima institucija na svim nivoima vlasti. Predstavnici Direkcije sada vode računa da radne grupe finaliziraju odgovore u skladu sa smjernicama za pripremu odgovora. Direkcija će, takođe, koordinirati i prevođenje odgovora na engleski i uraditi jezičku redakturu prijevoda", ističe Dilberović.

Radiosarajevo.ba:  Možete li dati vašu ocjenu kao direktor DEI-ja da li zbog politike kasnimo s Upitnikom, s obzirom na ranije postavljene rokove, a posebno jer se nadamo kandidatskom statusu u 2018?

Dilberović: Na upitnik odgovara BiH, a ne pojedinačne institucije ili nivoi vlasti. To znači da je za cjelovit odgovor BiH potreban doprinos nadležnih institucija. Sve su one taj doprinos i pripremile do kraja januara ove godine i u tom smislu je na zadatak odgovaranja na upitnik BiH institucionalno odlično odreagirala. S obzirom na to da je u pisanju doprinosa učestvovalo stotine ljudi i desetine institucija, odgovori u konačnici trebaju izgledati kao da ih je pisala jedna ruka. Za taj dio posla su zadužena tijela u sistemu koordinacije koja, opet, nisu mogla početi raditi istog trenutka kada je Odluka o sistemu koordinacije usvojena. Trebalo je imenovati ljude u tridesetak radnih grupa, pripremiti i usvojiti akte na temelju kojih će operativno raditi sva tijela u sistemu, dogovoriti sastanke foruma od kojih neki broje i stotinu članova. Sve je to okončano krajem juna i od tada radne grupe redovno rade i postižu vrlo visok nivo dogovora. 

Radiosarajevo.ba: Iz Vaše perspektive, funkcionira li mehanizam koordinacije odnosno svi njegovi dijelovi, jer se stječe dojam da je i on žrtva politikanstva odnosno blokada iz RS-a?

Dilberović: Više od trideset do sada održanih sastanaka radnih grupa za finalizaciju odgovora na upitnik je empirijski dokaz da sistem koordinacije funkcionira. I ne samo radne grupe, već i ostala tijela u sistemu koordinacije poput Komisije za europske integracije i Kolegija su u punom pogonu. Niko u BiH nije ni dežurni kočničar ni dežurni dušebrižnik procesa integriranja. Radi se o tome da je BiH izuzetno decentralizirana država u kojoj ustavi određuju nadležnosti. Nije isto postići konsenzus u BiH i postići ga u Srbiji ili Hrvatskoj i otud nemaju smisla ni česta poređenja s regionom i ocjene kako BiH uvijek u nečemu kaska. Primjera radi, nakon posljednje sjednice Vijeća ministara BiH, u medijima je problematizirano da u okviru političkog kriterija u upitniku Europske komisije, od 516 pitanja resorna radna grupa nije usaglasila odgovor na tri. To što je istovremeno usaglašeno 513 odgovora na vrlo osjetljiva i kompleksna pitanja, ispada nije ni uspjeh ni bitno.   

Radiosarajevo.ba: DEI je praktično institucija koja svakodnevno komunicira s Briselom. Kakav je feedback iz sjedišta Unije na posljednji zastoj u BiH uzrokovan politikom i ponašanjem pojedinih političkih faktora, svakako isključivo na polju EU integracija?

Dilberović: Integracija u EU je poput industrijske mašine. Treba vremena da postigne „radnu temperaturu“ i mora stalno biti u pogonu. Svakako da nikome u Briselu nije drago ako neka traka iz tog pogona uspori ili iskoči, ali ne može Briselu biti više stalo da postanemo članica EU, nego nama samima. Kad god se dogodi nešto što se karakterizira kao zastoj, postavlja se pitanje kako će Unija reagirati, koje će sankcije poduzeti... Integracija u EU je dobrovoljni proces. Naravno da u njemu ima uvjetovanja i da članstvo u EU nije bez posljedica, ali odgovore na to šta ćemo sad, koliko će trajati, hoće li boljeti, šta treba poduzeti uvijek prvo treba potražiti kod kuće.