Azra Zornić: Presuda u slučaju "Kovačević" vraća nadu, nikad nećemo dopustiti da nam Bosnu dijele

Azra Zornić, Bosanka, apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, prije tačno devet godina je dobila spor protiv Bosne i Hercegovine.

Gospođa Zornić se obratila Europskom sudu za ljudska prava jer nije mogla da učestvuje kao kandidat na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zbog toga što se neizjašnjava kao pripadnica bilo koje etničke grupe. 

U obrazloženju svoje odluke, Sud je, između ostalog, utvrdio da je ovaj slučaj identičan ranijem predmetu "Sejdić i Finci", jer je i gospođa Zornić onemogućena da učestvuje naizborima za Dom naroda na osnovu svog etničkog porijekla, te je zaključio da kontinuirana nemogućnost podnositelja predstavki da učestvuju na izborima nema objektivno i razumno opravdanje što te odredbe Ustava čini diskriminirajućim.

Povodom presude Europskog suda za ljudska prava u Strazburu po apelaciji dr. Slavena Kovačevića, savjetnika u Kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića gdje je sud utvrdio da su, također, povrijeđena prava apelanta u kontekstu glasanja za kandidate za državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH prekršena, Zornić kaže: 

"Presuda u predmetu Kovačević v Bosnia and Herzegovina predstavlja veliki iskorak na demokratskom putu Bosne i Hercegovine. Sve dosadašnje presude se u manjoj ili većoj mjeri bave pasivnim biračkim pravom dok presuda Kovačević, između ostalog, dokazuje diskriminaciju po pitanju aktivnog biračkog prava", kazala je Zornić za Radiosarajevo.ba. 

Prema informacijama gospođe Zornić, nakon presude Kovačević nam stiže i presuda Zlatana Begića koja "dokazuje nedemokratsko i antiustavno djelovanje visokog predstavnika u BiH". 

"Nakon donošenja moje presude u julu 2015. osjećala sam da nosim veliko breme implementacije i želja mi je bila da neki mladi ljudi preuzmu bar dio tog tereta sa mojih pleća. Presuda Kovačević mi je donijela ogromno olakšanje u tom pogledu jer sam doživjela, konačno, da mlađi ljudi preuzmu na sebe barem dio te borbe za ostvarenje demokratskih ciljeva i očuvanje Bosne i bosanske državnosti", kazala je Zornić, te zaključila: 

"Bosanski intelektualci svojim znanjem, upornošću i prije svega svojom ljubavlju prema domovini, za razliku od političara, izgaraju za Bosnu i bosanski narod. Taj patriotizam ne trpi nikakve kompromise i kalkulacije kojima se u sferi politike krčmi domovina. Svim patriotama, Bosancima, čestitam 29. august, 834. Dan državnosti Bosne, jedne od najstarijih država na europskom kontinentu. Svi datumi novije istorije samo potvrđuju kontinuitet nastanka i opstanka naše domovine, za koju se borimo i koju nećemo prepustiti nesavjesnim političarima da je dijele".