Adnan Šteta za Radiosarajevo.ba: Sarajevo će za par godina imati najbolji javni prijevoz u regionu

Često znam reći da su nam građani poslodavac i to je zaista tako, ističe na početku intervjua za portal Radiosarajevo.ba Adnan Šteta, ministar saobraćaja u Kantonu Sarajevo.

Ministar Šteta ovaj je resor preuzeo 2018. godine, a prethodno je dugo radio u privatnom sektoru. Na prijedlog Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine imenovan je za ministra saobraćaja. 

U intervjuu za naš portal razgovaramo o presjeku dosad obavljenog, o gužvama na sarajevskim cestama i u javnom prijevozu kako ih (se) riješiti, o radovima na tunelu Kobilja Glava, o Južnoj longitudinali i Prvoj transverzali, o tramvajima i prugama, trolejbuskim linijama, novim žičarama...

Razgovarala: Lana Ramljak

'Recept za dobre rezultate'

Radiosarajevo.ba: Kad ste preuzeli resor, uhvatili ste se u koštac s brojnim problemima građana. Često potencirate da ste vi samo 'servis građanima'. Koliko ste zadovoljni dosad urađenim?

Šteta: Naša dužnost i obaveza je da građanima isporučimo najbolje, a mnogo je izazova u našem radu. Za neke građani znaju, za neke ne, međutim svaki naš infrastrukturni projekt je vidljiv građanima i podložan je komentarima. Iz tog razloga najmanje dva puta sedmično pored svih aktivnosti, sastanaka i obilaska terena, s timom prolazimo prijedloge, komentare i kritike koje smo dobili od građana. To je sjajan recept za dobre rezultate.

Zadovoljan sam urađenim, ali uvijek kažem da može i mora bolje. Nastavit ćemo još kvalitetnije obavljati zadatke i slušati potrebe i ideje za što snažniji razvoj našeg Sarajeva. Mnogo posla je iza nas, ali posebno smo sretan i zadovoljan što u svim projektima imamo podršku i saradnju sa Saobraćajnim i Ekonomskim fakultetom. Istakao bih i odličnu saradnju sa svjetskim organizacijama poput GIZ-a i JICE, sa svjetskim konsultantskim korporacijama, kao i uvijek konstantnu podršku EBRD-a i EIB pri realizaciji svih naših projekata.

Radiosarajevo.ba: Proteklih dana, u žižu javnosti došli su pruga do Hrasnice, te gradnja tri žičare. Možete li nam reći nešto više detalja o pruzi do Hrasnice? Koliko dugo će se graditi, koliko će koštati i slično?

Šteta: Pruga do Hrasnice konačno prestaje biti samo san, ona postaje stvarnost nakon svih proceduralnih aktivnosti koje smo završili u proteklom periodu. Potpisali smo ugovor s konzorcijem turskih kompanija i u narednom period nas očekuje početak radova, nakon što izvođač izvrši sve pripremne radove.

Pruga do Hrasnice je još jedan od velikih i historijskih infrastrukturnih projekata, o kojima se godinama samo pričalo. Bit će duga oko 13 kilometara, a prema ugovoru rok njene izgradnje je 18 mjeseci.

Tri nove žičare

Radiosarajevo.ba: Šta je sa žičarama? Kad bismo mogli znati više o ovim projektima?

Šteta: Predstavnicima EBRD-a predstavili smo naše ideje o vertikalnom transportu, odnosno o izgradnji tri žičare, jedna koja će povezivati dva starogradska naselja Vratnik i Bistrik, druga koja će povezati Pionirsku dolinu i Barice i treća koja će Hrasnicu povezati s Igmanom.

Funkcija svake od ovih žičara je različita, ali u svakom slučaju krajnji cilj je bolja povezanost lokacija, brži saobraćaj i kvalitetan novi prijevoz. U narednom periodu, podrškom EBRD-a, bit će napravljeni prvi koraci za izradu studije isplativosti za njihovu izgradnju.

Radiosarajevo.ba: Dokle su radovi na tunelu Kobilja Glava?

Šteta: Dinamika radova na tunelu Kobilja Glava je zadovoljavajuća. Izvođač radova se susreće s izuzetno teškim materijalima pri probijanju tunela, ali uspijevaju prevazići sve izazove.

Svakodnevno dobijam izvještaje o svakom, pa i o ovom projektu i zadovoljan sam onim što do sada imamo. Dužina obje tunelske cijevi je oko 700 metara i zbog činjenice da je ovo prvi tunel kojeg gradi Kanton Sarajevo još više sam ponosan što mogu biti dio ovakve priče.

Radiosarajevo.ba: Šta su trenutno najveća gradilišta u Sarajevu, a koja će to postati biti u narednim godinama?

Šteta: Sarajevo je veliko gradilište. U koju god općinu da dođete, nešto se gradi. Nakon decenija čekanja i priče, svjedoci smo velikih projekata u našem kantonu.

Rekonstruišemo tramvajsku prugu od Ilidže do Marijin dvora, gradimo tunel Kobilja glava i IX transverzalu, spajamo tu transverzalu s autoputem, kako bi se uključivanjem s autoputa do Otoke moglo stići za pet minuta.

Kako smanjiti i gužve i zagađenje?

Nastavljamo i ove godine obnavljati veliki broj saobraćajnica u svim općinama. Trolejbus će se vratiti u Vogošću, jer u ovoj godini počinju radovi. Gradit će se pruga do Hrasnice.

Radiosarajevo.ba: Radi li se na smanjenju gužvi u Sarajevu? Postoje li neki planovi kako riješiti ovaj problem?

Šteta: Svake godine se povećava broj automobila na našim saobraćajnicama i odavno su nam trebala nova rješenja za proširenje i izgradnju saobraćajnica, unapređenja signalizacije, ulaganja u javni prijevoz. Međutim, mnogo toga se mora ispočetka.

Svi naši projekti koje realizujemo i planiramo realizovati imaju za cilj smanjenje gužvi. Za to svakako treba vremena, ali krajnje je vrijeme je da ljude počnemo vraćati u javni prijevoz, ulaganjem u svaki dio i kreiranjem dobrih rješenja. Kada bi javni prijevoz bio sigurniji, kvalitetniji, redovniji i čišći, na čemu radimo - građani bi još više koristili te usluge.

Vjerujemo isto tako da će i adaptivno upravljanje saobraćajem, kao i izgradnja dvije pruge i uvođenje željezničkih linija uveliko doprinijeti smanjenju gužvi na postojećim saobraćajnicama. Nakon što se realizuje projekt adaptivnog upravljanja saobraćajem, očekuje se da će se kretanje vozila ubrzati do 30 posto.

(Sarajevo bi za otprilike dvije godine trebalo da dobije funkcionalan sistem za adaptivno upravljanje saobraćajem iz Centra za adaptivno upravljanje saobraćajem, koji bi mogao biti smješten u Kulturno-sportskom centru Skenderija. Projekt je zamišljen tako da konačno riješi saobraćajne gužve, pogotovo u vrijeme 'špice', a idejni tvorci poručuju da će njegovom provedbom smanjiti i zagađenje zraka, op.a.)

Radiosarajevo.ba: Kad smo kod toga, šta je sa saobraćajnicama? Dokle su radovi na gradnji Južne longitudinale i Prve transverzale?

Šteta: Imovinsko-pravni odnosi su jedna vrlo zahtjevna tema, za koju se čini, da nekada nema kraja i da se godinama samo vrtimo u krug, kada govorimo o izgradnji velikih infrastrukturnih projekata. Južnu longitudinalu i prvu transverzalu ćemo graditi kada od općina dobijemo građevinske dozvole kojima svakako prethodi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa od strane općina. Iskreno se nadam da će sve institucije što prije ubrzati rješavanje imovinsko pravnih odnosa kako bismo mogli nastaviti sa realizacijom velikih projekata koji će smanjiti gužve u saobraćaju.

(Južna longitudinala prolazi kroz dijelove općina Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad, počinje na Skenderiji te povezuje Grbavicu, Hrasno, Aneks, Švrakino Selo i Alipašino Polje, a završava na Saraj Polju.
Prva transverzala kreće od raskrsnice između Ambasade SAD-a i Srednje tehničke škole, potom ide tzv. 'zelenim pojasom' između Velešića i Koševskog brda, zatim (istočno) od groblja Bare slijedi M-18 prema tunelu Kobilja Glava, koji će spojiti Šip i Hotonj, odakle se pruža ka zapadu te se, južno od rijeke Jošanice, veže s Vogošćanskom petljom. op.a.)

Kada je riječ o ostalim saobraćajnicama i ove godine imamo u planu rekonstrukcije velikog broja saobraćajnica u našem kantonu. Među njima su svakako saobraćajnica od Skenderije do Predsjedništva, ulica Bulevar Mimar Sinana na Dobrinji, kao i izgradnja dva kružna toka u ulici Džemala Bijedića kod GRAS-a i na spoju sa IX transverzalom, kao i raskrsnica na XIII transverzali.

(IX transverzala predstavlja najkraći saobraćajni pravac iz stambenih naselja s desne strane Miljacke prema Alipašinom Polju, odnosno dalje prema Centru ili prema Ilidži.
XIII transverzala - raskrsnica jesu isključne trake ulice Džemala Bijedića (u oba pravca) s prelazom preko tramvajske pruge, op.a.)

Duž pruge zasađena nova stabla

Radiosarajevo.ba: Dokle smo sa izgradnjom tramvajske pruge - kad će biti gotova, da li je bilo nekih problema - npr. pojedini građani žalili su na posječena stabla na dionici od Pofalića do Socijalnog - i kako ste ih riješili?

Šteta: Velikih izazova je bilo na ovom projektu tokom svakog dana izgradnje. Nakon prve dionice do Čengić-Vile, imali smo dovoljno iskustva za nastavak radova na drugoj, ali je svejedno svaka dionica specifična sama po sebi. Uspijevali smo i pod velikim pritiscima, vjerujem da ćemo uspjeti i sada bez većih problema završiti i drugu dionicu. Radi se i gradi se, ali izvjesno je da na ovom dijelu nema svakodnevnih prozivanja i brojanja metara i dana. Građani su vidjeli da se projekti mogu završavati u roku, zato nam i vjeruju.

Nakon inspekcijskog nalaza su stabla posječena, zasađena su nova.

Međutim, ono što je važno za našu prugu, naše preduzeće Park će je održavati. Održavanje će podrazumijevati čišćenje, košenje, postavljanje kanti na stajalištima, sađenje sadnica i potpuno održavanje pruge. Jer samo održavanjem je možemo očuvati da nam traje dugo.

Radiosarajevo.ba: Kad bismo mogli očekivati da javni prijevoz u gradu proradi 24 sata?

Šteta: Svaka odluka do sada vezana za odvijanje javnog prijevoza uveliko je ovisila o broju vozila. Jedna od bitnijih stvari za vrijeme mog djelovanja na ovoj poziciji je nabavka novih trolejbusa i tramvaja. Trenutno imamo 25 novih trolejbusa koji voze ulicama Sarajeva, ove godine stiže i prvi tramvaj, a nakon njega će, baš kao što je bio slučaj sa trolejbusima, sukcesivno pristizati i ostali, njih ukupno 15. Uskoro ćemo krenuti u proceduru nabavke još 10 tramvaja. Sarajevo će za par godina imati najbolji javni prijevoz u regionu.

Spominjem ovo, jer razni uvjeti se trebaju ispuniti da imamo siguran javni prijevoz i njegovo 24-satno funkcionisanje. Siguran sam da ćemo sljedeće godine imati sve razmotrene mogućnosti i najbolja rješenja za uvođenje javnog prijevoza 24/7.

'Potrebno nam je još vozila'

Radiosarajevo.ba: Kako će izgledati novi sistem naplate karata? Postoji li šansa da se uvede 'zajednička' karta koja će vrijediti duže razdoblje, ako putnik mora promijeniti više sredstava prijevoza - autobus, tramvaj, minibus...?

Šteta: Od sljedeće godine planiramo potpuno promijeniti sistem naplate karata, a trenutno smo u završnoj fazi pronalaska najboljih rješenja. Stručnjaci izrađuju studiju i nakon toga znat ćemo u kojem pravcu ćemo ići, jer su izmjene u tarifnom sistemu naplate karata neophodne.

Pored izmjena u naplati, ponosni smo što jedini u regiji imamo besplatan javni prijevoz za sve učenike i studente, kao i na činjenicu da naši penzioneri imaju besplatno i povlašteno korištenje usluga javnog prijevoza.

Radiosarajevo.ba Kad će (i da li će) početi izmještanje GRAS-ove remize, a kad renoviranje trolejbuskog depoa?

Šteta: Na trenutnom depou postoje oštećenja još iz 90-ih godina, vladao je potpuni nemar i krajnje vrijeme je da se izvrši rekonstrukcija trolejbuskog depoa. Pokrenuli smo priču, sada je i na drugim institucijama da nam pomognu i daju podršku, pri čemu mislim na Općinu Novi Grad i Zavod za planiranje, kako bi se postojeća lokacija depoa od njegove izgradnje 1983. godine zadržala kroz regulacioni plan.

Radiosarajevo.ba: I dalje smo svjedoci gužvi u javnom prijevozu, posebno u autobusima u vrijeme jutarnje i poslijepodnevne špice. Radi li se na rješenju ovog svakodnevnog problema koje zaista (s)mori brojne građane Sarajeva?

Šteta: Neprihvatljivo je da u 21. vijeku nemamo redovne linije, zato smo građanima morali obezbijediti redovnost i u proteklom periodu vratili smo 40 autobuskih i minibuskih linija. Potrebno nam je još vozila, pa ćemo, vjerujemo, uspjeti u našim ciljevima za nabavku autobusa i minibusa koji će značajno promijeniti postojeće stanje i kada je riječ o gužvama, ali i o kvaliteti usluge.