Ashton povodom 8. marta: Raditi na ukidanju diskriminacije
Radiosarajevo.ba
Petnaest godina nakon historijske groundbreaking Četvrte međunarodne konferencije o ženama održane u Pekingu 1995. godine, međunarodna zajednica je uspostavila jasne pravne norme kojima se zabranjuje diskriminacija i aktivno promovišu jednakopravnost spolova i jačanje pozicije žena.
Ove norme su prihvaćene u svim zemljama svijeta i čine sastavni dio njihovih zakona o zaštiti ljudskih prava.
Međunarodna zajednica također ima tijela koja mogu djelotvorno nadzirati poštivanje prava žena. To su, recimo, Komisija Ujedinjenih nacija za uklanjanje svih oblika diskriminacije protiv žena (CEDAW komisija) i nedavno uspostavljeni Ured specijalnog predstavnika generalnog sekretara UN-a za slučajeve nasilja nad ženama u konfliktnim situacijama.
Provedba je u mnogim zemljama još spora. Najnovija studija o zdravlju žena i nasilju u porodici koju je Svjetska zdravstvena organizacija provela u deset zemalja pokazuje da su između 15 i 71 posto žena žrtve fizičkog ili seksualnog zlostavljanja od njihovih muževa, odnosno partnera.
Između 4 i 12 posto žena kažu da su fizički zlostavljanje tokom trudnoće. Svake godine, oko 5.000 žena diljem svijeta članovi porodice ubiju uime časti.
U takvim uvjetima mehanizmi za zaštitu prava žena su i dalje nedovoljno iskorišteni, a, primjerice, većina žena uopće ne zna za postojanje mogućnosti da kao individualne žrtve podnesu žalbu UN-u.
Ovo su ključni izazovi EU politike za zaštitu ljudskih prava u trećim zemljama.
U Briselu EU obavlja svoj dio posla zadržavajući se na najvišim standardima.
Vijeće EU sutra usvaja zaključke o "Iskorjenjivanju nasilja nad ženama u Evropskoj uniji". EU također mora biti primjer politikom kakvu vodimo unutar same EU.
Uoči Međunarodnog dana žena, Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/dopredsjednica Evropske komisije Catherine Ashton je izjavila da je Međunarodni dan žena izvrsna prilika za sve nas da razmislimo o vlastitoj odgovornosti u radu na istrebljenju spolnih razlika.
"Ovo se u velikoj mjeri odnosi i na međunarodne odnose gdje moramo učestvovati u naporima da se ostvari ovaj zajednički cilj. Održiv mir i opća sugurnost ne mogu biti ostvareni bez punog učešća žena. Nažalost, ustavi i zakoni su uporno i otvoreno diskriminatorni u odnosu na žene što još podriva razvoj pojedinih zemalja u različitim dijelovima svijeta", kazala je Ashton.
Dodala je da, kao direktna negativna posljedica nasilja nad ženama, ograničen im je pristup obrazovanju, zapošljavanju i učešće u javnom životu.
Marginalizovanje žena ne šteti samo ženama već je protivno i sveopćem jačanju lokalnih zajednica. Još je neophodno uraditi puno toga u cijelom svijetu.
"Uspostava jednakopravnosti među spolovima i jačanje pozicije žene kako u Evropi tako i mimo njenih granica spadaju među najbitnije globalne izazove. Iz ovog razloga, EU će nastaviti proaktivno djelovati u ovoj oblasti koja je u srži naše politike, unutrašnje i vanjske. Šefovi delegacija EU širom svijeta su upravo primili jasne instrukcije u tom pogledu“, dodala je Catherine Ashton, saopćeno je iz Delegacije Evropske unije u BiH.
fena
Ove norme su prihvaćene u svim zemljama svijeta i čine sastavni dio njihovih zakona o zaštiti ljudskih prava.
Međunarodna zajednica također ima tijela koja mogu djelotvorno nadzirati poštivanje prava žena. To su, recimo, Komisija Ujedinjenih nacija za uklanjanje svih oblika diskriminacije protiv žena (CEDAW komisija) i nedavno uspostavljeni Ured specijalnog predstavnika generalnog sekretara UN-a za slučajeve nasilja nad ženama u konfliktnim situacijama.
Provedba je u mnogim zemljama još spora. Najnovija studija o zdravlju žena i nasilju u porodici koju je Svjetska zdravstvena organizacija provela u deset zemalja pokazuje da su između 15 i 71 posto žena žrtve fizičkog ili seksualnog zlostavljanja od njihovih muževa, odnosno partnera.
Između 4 i 12 posto žena kažu da su fizički zlostavljanje tokom trudnoće. Svake godine, oko 5.000 žena diljem svijeta članovi porodice ubiju uime časti.
U takvim uvjetima mehanizmi za zaštitu prava žena su i dalje nedovoljno iskorišteni, a, primjerice, većina žena uopće ne zna za postojanje mogućnosti da kao individualne žrtve podnesu žalbu UN-u.
Ovo su ključni izazovi EU politike za zaštitu ljudskih prava u trećim zemljama.
U Briselu EU obavlja svoj dio posla zadržavajući se na najvišim standardima.
Vijeće EU sutra usvaja zaključke o "Iskorjenjivanju nasilja nad ženama u Evropskoj uniji". EU također mora biti primjer politikom kakvu vodimo unutar same EU.
Uoči Međunarodnog dana žena, Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/dopredsjednica Evropske komisije Catherine Ashton je izjavila da je Međunarodni dan žena izvrsna prilika za sve nas da razmislimo o vlastitoj odgovornosti u radu na istrebljenju spolnih razlika.
"Ovo se u velikoj mjeri odnosi i na međunarodne odnose gdje moramo učestvovati u naporima da se ostvari ovaj zajednički cilj. Održiv mir i opća sugurnost ne mogu biti ostvareni bez punog učešća žena. Nažalost, ustavi i zakoni su uporno i otvoreno diskriminatorni u odnosu na žene što još podriva razvoj pojedinih zemalja u različitim dijelovima svijeta", kazala je Ashton.
Dodala je da, kao direktna negativna posljedica nasilja nad ženama, ograničen im je pristup obrazovanju, zapošljavanju i učešće u javnom životu.
Marginalizovanje žena ne šteti samo ženama već je protivno i sveopćem jačanju lokalnih zajednica. Još je neophodno uraditi puno toga u cijelom svijetu.
"Uspostava jednakopravnosti među spolovima i jačanje pozicije žene kako u Evropi tako i mimo njenih granica spadaju među najbitnije globalne izazove. Iz ovog razloga, EU će nastaviti proaktivno djelovati u ovoj oblasti koja je u srži naše politike, unutrašnje i vanjske. Šefovi delegacija EU širom svijeta su upravo primili jasne instrukcije u tom pogledu“, dodala je Catherine Ashton, saopćeno je iz Delegacije Evropske unije u BiH.
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.