Pobrić: Najava Dodika o povlačenju iz institucija BiH je novi pucanj u prazno

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik najavio je nakon prekinute sjednice ove institucije da će, ako se do 5. septembra ne ispoštuje dogovor o formiranju vlasti na nivou BiH, Narodnoj skupštini RS uputiti prijedlog za povlačenje iz državnih institucija kao što su Tužilaštvo, Sud, SIPA, OSA, Oružane snage te Uprava za indirektno oporezivanje BiH.

Prijedlog kao takav uzburkao je javnost u Bosni i Hercegovini, pogotovo nakon svih političkih kriza u koje je naša zemlja nakon općih izbora 2018. godine upala. Ali, kao što to i biva sa Dodikovim najavama, ni ova „ne pije vode“.

Jasni propisi

Dodik je nebrojeno puta prekršio Ustav BiH, ali sa ovim prijedlogom on krši i najviši zakon entiteta RS. U obrazlaganju svog prijedloga on je pojasnio kako nigdje u Ustavu Bosne i Hercegovine ne postoji podjela nadležnosti nad institucijama za koje je naveo povlačenje.

Dodik nakon otkazane sjednice: SDA želi majorizirati Srbe i Hrvate

Ali, tu ponovo nije upravu. Aneks četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Ustav Bosne i Hercegovine u članu 3. jasno je podijelio nadležnosti kako državnih tako i entitetskih institucija, dodavši u stavu 4 i 5, da za sve ostale nadležnosti na državnom nivou treba postojati dogovor između eniteta.

I sve pobrojane institucije, od Tužilaštva do UIO BiH su formirane u Parlamentu BiH, sa zasebnim zakonima, naslanjajući se upravo na član 3. Ustava.

„Najava je samo političkog karaktera, ona nema uporišta u Ustavu. Dodik može iznijeti svoj prijedlog NSRS, ali će time prekršiti Ustav, jer se jedan entitet ne može povući iz nabrojanih institucija. One su formirane po Ustavu, dogovorom entiteta, odnosno u Parlamentu BiH“, kazao je za Radiosarajevo.ba Nurko Pobrić, ekspert za Ustavno pravo.

Entitetsko glasaje u Parlamentu BiH

Kako nam je Pobrić objasnio, entitetski parlament ne može jednostrano donijeti odluku o povlačenju iz određenih institucija koje su u nadležnosti Vijeća ministara ili kako to Milorad Dodik voli nazvati „zajedničkim institucijama“, jer za to treba pristanak drugog entiteta.

„Takva odluka automatski pada na državnom parlamentu zbog entitetskog glasanja. Nijedan entitet jednostrano ne može donijeti odluku o povlačenju bez saglasnosti drugog“, pojašnjava profesor Pobrić.

Dakle, Dodik i SNSD mogu legitimno na NSRS iznijeti prijedlog o povlačenju iz institucija koje su pod nadležnosti, ali ta odluka, iako je skupština manjeg entiteta usvoji, nije obavezujuća za zastupnike na državnom nivou koji su u Parlament BiH došli iz RS.

Izborni zakon jasno propisuje da mandat pripada pojedincu, ne entitetu ili političkoj stranci, dakle, ova odluka iako bi bila usvojena, ne bi bila obavezujuća za Parlamentarce koji dolaze iz manjeg bh. entiteta.

Scenarij za ukidanje ovih institucija i jedini mogući jeste da organ koji ih je formirao, a to je Parlament BiH, sam donese odluku o raspuštanju ovih tijela.

„To se nikada ne bi moglo sprovesti, jer bi uvijek imali jednu stranu koja je protiv, u političkom smislu, to bi bila bošnjačka strana, tako da te odluke bi pale u vodu“, pojašnjava Nurko Pobrić.