Istraživali smo ekološke prakse u institucijama i ovo smo zabilježili

Portal RadioSarajevo.ba završava istraživački serijal o ekološkim praksama unutar zgrada institucija i javnih ustanova u Bosni i Hercegovini.

U prethodnih šest mjesci, koliko je trajao naš serijal, uspjeli smo ispitati trenutno stanje ekološke osviještenosti i odgovornosti uposlenika i sistema u nekim od najvećih institucija u BiH. Zbog velikog broja ljudi koji posluju unutar insititucija, a koji su istovremeno prozvođači značajne količine različitih vrsta otpada, zanimalo nas kako i na koji način oni kao pojedinci, doprinose zaštiti okoliša.

Tokom istraživanja u sklopu projekta Misli o prirodi, stanje koje smo zatekli u istraženim objektima nije zadovoljavajuće, iako je evidentno nastojanje ka unapređenju i napredak u određenim segmentima.  

Malim koracima do velikih promjena

Na početku je važno spomenuti da su sve institucije malim koracima i poboljšanjima unutar objekata i praksi, postigle određeno smanjenje utjecaja na okoliš. 

Pozitivne promjere i provođenja dobrih ekoloških praksi zatekli smo u zgradi Centralne banke BiH, koja u svom vlasništvu ima objekte u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Brčkom, u kojima se kontinuirano provode mjere unapređenja enegretske efikasnosti. Također u ovoj zgradi u centru Sarajeva, urađena je izolacija krova, ugrađena nova stolarija, unaprijeđen sistem grijanja i hlađenja, te je pokrenut sistem prikupljanja i sortiranja ambalažnog otpada.

U zgradi Regulatorne agencije za komunikacije kontinuirano se prati potrošnja vode, struje i gasa. Zamjenom fasade došlo je do smanjenja potrošnje gasa, a korištenjem LED rasvjete došlo je do reduciranja potrošnje električne energije. Na svim spratovima postavljene su kante za selektivno odlaganje papira, stakla i plastike.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma smješteno je u zgradi Energoinvesta u sarajevskom naselju Pofalići. U prostorijama su postavljeni kontejneri za odvajanje ambalažnog otpada. Osim toga, u instituciji se vodi računa o selekciji i odlaganju elektronskog otpada, a ispred zgrade je postavljen manji parking za bicikle i romobile, čime je uposlenicima omogućen dolazak ekološki prihvatljivijim prevozom.

U toku istraživanja, ostvarili smo saradnju sa Službom za zajedničkne poslove i institucije BiH, pod čijom je nadležnošću 14 zgrada u kojima se redovno mjeri emisija polutanata iz ložišta. Tako smo u dvije odvojene teme obradili ukupno četiri zgrade koje su pod nadležnošću ove službe.

Istražili smo primjere planiranja i sprovođenja ekoloških praksi u dva markantna objekta na Trgu BiH: Zgrada Parlamentarne skuštine BiH i Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH. Važno je izdvojiti da je kotlovnica u zgradi PS BiH rekonstruisana još 2011. godine, te da je broj potrebnih kotlova za proces grijanja reduciran sa tri na dva. Vrijedno pomena je to što zgrade posjeduju separatore za masnoću iz kuhinja, čime se sprečava zagađenje otpadnih voda.

Predstavili smo stanje i u dvije zgrade u strogom centru Sarajeva, zgradu Higijenskog zavoda i zgradu Institucija BiH. Kroz razgovor sa sagovornicima, doznali smo da se ove dvije zgrade, u kojima djeluju institucije BiH, suočavaju s problemom nedostatka postojanja kontejnera za otpad. Tom prilikom inicirali smo unapređenje ekoloških praksi, s obzirom da smo ove objekte uvezali sa KJKP RAD i Općinom Centar, kako bi se unaprijedio sistem postavljanja kontejnera za otpad u blizini ovih zgrada.

Zgrada Općine Centar, također nam je otvorila svoja vrata, te smo došli do odgovora na to koliko se računa vodi o zaštiti okoliša u ovoj instituciji.  U zgradi se vrši odvojeno prikupljanje papira, a radi se i na uspostavljanju sistema odvojenog prikupljanja plastičnog otpada. Ispred zgrade se nalazi stalak za bicikle, a u planu je postavljanje još većeg, koji će moći koristiti i gosti i korisnici ove institucije.

Druga gimnazija u Sarajevu jedna je od javnih ustanova koja može služiti kao pozitivan primjer planiranja i provođenja dobrih ekoloških praksi. U školi se provodi selektivno odlaganje papira i PET ambalaže, učenici koriste alternativna i ekološki prihvatljiva sredstva prevoza. Učenici i profesori redovno sudjeluju u akcijama čišćenja i pošumljavanja prirode, a u planu je ozelenjavanje krova zgrade!

Kao jedan od najznačajnih problema s kojima smo se u toku istraživanja suočili jeste nedostatak separacijskih kontejnera u Sarajevu. Stoga smo u posljednjoj i zaključnoj priči pokušali doći do odgovora “Zašto u Sarajevu nije upostavljen sistem odvajanja otpada?” Odgovore na ova, ali i slična pitanja tražili smo na dvije adrese, KJKP RAD i  Općina Centar.

Iako zbog otežane komunikacije s institucijama usljed pandemije COVID-19, uspjeli smo ispitati trenutna stanja na nekoliko sarajevskih adresa, te smo također inicirali i nekoliko bitnih promjena na bolje, koje su tiču i uposlenika samih institucija, ali i građana Općine Centar. RAdi se o, prije svega, pokretanju pitanja o postavljanju kontejnera za smeće u blizini zgrade u Dubrovačkoj ulici. 

TAkođe, pokrenuli smo inicijativu da se u krugu Općine Centar postavi veći parking za bicikle od postojećeg.

Izražena otežavajuća okolnost prilikom izrade istraživačkih tema je nepostojanje ustaljenih procedura unutar samih institucija, tako da se naš predmet često selio od jednog do drugog djelatnika ili sektora, pod izlikom da nisu kompetenti za ovu tematiku. Tako dolazimo i do zaključka da u institucijama još uvijek nisu sistemski zaživjele procedure u vezi s ekološkim praksama.

Svaka od ovih priča neće imati smisla ukoliko se svako od nas ne bude pridržavao osnovnih načela  i uslova za čist i zdrav okoliš.

Stoga budimo svjesni problema koji prijete Zemlji i čuvajmo naš okoliš!