Ekološke prakse u zgradama državnih institucija na Trgu BiH

U kojoj mjeri se vodi računa o okolišu u zgradama u kojima su smještene krovne institucije naše države?

Odgovor na ovo pitanje potražili smo u Službi za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine (SZZP BiH), koja je osnovana odlukom Vijeća ministara BiH radi obavljanja poslova za potrebe institucija Bosne i Hercegovine, koji po svojoj prirodi spadaju u djelokrug zajedničkih poslova.

Ova služba upravlja i ima nadležnost nad 14 zgrada u kojima djeluju institucije na području cijele BiH, od kojih se najveći broj nalazi u Sarajevu, a smještene su i u Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu.

Istražili smo primjere planiranja i sprovođenja ekoloških praksi u dva markantna objekta na Trgu BiH: Zgrada Parlamentarne skuštine BiH i Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH – kako se zvanično zove visoki objekt u kojem su smještene zajedničke institucije i Vijeće ministara. Ove dvije zgrade, vertikalna koja je izgrađena 1974. i horizontalna 1982. godine, doživjele su velika oštećenja na fasadama i unutrašnjosti usljed ratnih razaranja u periodu 1992-1995. Duga i obuhvatna obnova završena je tek maja 2010. godine, kada su  okončani i radovi na Trgu BiH, koji je postao i jedan od simbola Sarajeva.

Na početku, treba reći da je posljednjih godina postignuto značajno smanjenje potrošnje osnovnih energenata u ovim zgradama, a time i emisije polutanata koji zagađuju okolinu.

Smanjeno korištenje energenata

“Unaprijeđenje i rekonstrukcija kotlovnice u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, gdje se nalazi i sjedište Službe, izvršena je 2011. godine, čime je smanjena potrošnja goriva za 30 procenata. Prije ove rekonstrukcije su za grijanje i postizanje određene temperature u objektu bila neophodna tri kotla, a ugradnjom novih kotlova visoke energetske učinkovitosti ista se temperatura postiže sa dva kotla. To je kako ekološki, tako i finansijski napredak” rekao je za portal Radiosarajevo.ba Senad Mujić, šef Odsjeka za mašinska postrojenja i instalacije odjela za energetiku.

U svim zgradama kojima upravlja SZZP BiH vrši se redovno mjerenje emisije polutanata. Na osnovu izmjerenih parametara zagađujućih materija izvještaji i rezultati pokazuju da su zadovoljavajući.

“Sistemi grijanja i hlađenja u zgradama kojima mi upravljamo zaista pokazuju dobar i uravnotežen omjer potrošnje energije i emisije polutanata, te su ekološki opravdani”, naglašava Mujić.

U skladu sa zaključcima Vijeća ministara BIH, SZZP BiH je u saradnji sa UNDP-om i Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, u postupku je uvođenja energetskog menadžmenta u objekte institucija koji su pod nadležnošću ove službe. Projekt finansira Švedska. To omogućava sistemsko upravljanje potrošnjom energije i ulaganje u projekte za uštedu energije. “Sistemski će se upravljati potrošnjom energije i ulagati u projekte za uštedu energije”, dodaje Senad Mujić.

LED rasvojetom do uštede električne energije

Ovim projektom predviđena je ugradnja kalorimetara za mjerenje potrošnje toplotne energije za grijanja i hlađenje u svim objektima kojima upravlja Služba za zajedničke poslove Institucija Bosne i Hercegovine

Kada je riječ o električnoj energiji, naš sagovornik objašnjava da je u toku prelazak na LED rasvjetu u svim zgradama, ali da ovaj proces teče posetepeno. Po prestanku rada postojećih, slijedi zamjena sijalica i postavljanje novog led osvjetljenja. Kada cijeli proces bude gotov, doći će do uštede električne energije i do 20 procenata.

Osim toga, planirano je uvođenje sistema elektronskog mjerenja potrošnje električne energije, pri čemu će se omogućiti dnevno praćenje energenata i učitanje potrošnje električne energije. “Dosadašnja praksa omogućavala je praćenje potrošnje električne energije putem mjesečnih računa. Uvođenjem ovog sistema, ukoliko dođe do nekog nepredviđenog skoka u potrošnji, odmah ćemo moći reagovati”, pojašnjava Mujić.

Također treba napomenuti da su u zgradama senzorne i samozatvarajuće česme za vodu, čime se prati i onemogućava prekomjerna potrošnja vode.

Zgrade posjeduju separatore za masnoću

S obzirom na veliki broj zaposlenih i posjetilaca, svaka od zgrada ima vlastitu kuhinju velikog kapaciteta. To podrazumijeva i nastanak velikih količina otpadnih masnoća. Da bi se spriječilo izlijevanje masnoće u kanalizaciju, za svaku od zgrada postavljen je poseban separatore za masnoću. SZZP BiH ima ugovor sa firmom Aida Commerce, koja redovno vrši zbrinjavanje otpadnih i zauljenih voda.

“Ulje se izvlači iz spremnika dva do četiri puta godišnje u zavisnosti od količine proizvodnje. Ulje se odvaja od vode, te na kraju spaljuje. Ova praksa se najviše obavlja zbog ekoloških razloga, jer masnoće ne idu direktno u rijeke. Time se direktno smanjuje zagađenost voda”, objašnjava Fuad Smajić, zaposlenik Aida Commerce.

Služba je zadužena i za odvojeno priklupljanje elektronskog otpada, koji se zatim distribuira preko firmi koje se bave distribucijom otpada. “Ista praksa se provodi za čvrsti otpad i metal, koji se odvaja u posebna skladišta. Onog trenutka kada se nakupi dovoljna količina metalnog otpada, čelika, bakra, aluminija, raspisuje se tender, te se prijavljuje firma za odvoz metala”, dodaje i objašnjava Mujić.

Zbrinjavanje otpada

Ove dvije zgrade u svom zajedničkom podrumu posjeduju i kontejner za zbrinjavanje starog papira i najlona. “Papir servis Sarajevo s kojima imamo ugovor, odvozi nakupljeni papirni otpad u kojem preovladavaju novine, stari kancelarijski papir, registratori, kao i karton i kartonske kutije”, ističe Mladen Elez, Šef odsjeka za održavanje radnih prostorija u Službi za zajedničke poslove institucija BiH. 

Brojni protokolarni događaji i svakodnevna djelatnost u institucijama države kao posljedicu imaju i značajnu količinu ambalažnog otpada, prvenstveno PET i staklene ambalaže. Saznajemo da još uvijek nije zaživjela praksa odvojenog prikupljanja ove vrste otpada, ali da će se situacija uskoro promijeniti na bolje. “Ne vršimo sakupljanje čvrstog otpada poput plastike i stakla jer nemamo gdje da ga odlažemo. Čim se ostvare fizički uslovi za to, odnosno čim dobijemo kontejnere namijenjene za takav otpad, mi ćemo početi primjenjivati takvu praksu”, dodaje Elez.

Postavljanjem parkinga za bicikle većeg kapaciteta, uposlenicima zgrada na Trgu BiH omogućen je dolazak biciklom, što predstavlja još jedan pozitivan primjer.