Dobre ekološke prakse u institucijama: Centralna banka BiH

Samo jednu planetu imamo, a svako se odnosi prema njoj prvenstveno u ovisnosti od ekološke osviještenosti i odgovornosti pojedinca i sistema

Portal Radiosarajevo.ba pokreće seriju istraživačkih članaka kroz koje želimo sagledati kakve su ekološke prakse u zgradama u kojima djeluju budžetski korisnici, prvenstveno institucije. Naš cilj je istražiti koliko se vodi računa o očuvanju okoliša u svakodnevnom djelovanju institucija, da li su institucije spremne na promjene. Želimo takođe ponuditi i rješenja da se kroz mala ulaganja i izmjenu sistema može učiniti prvi korak ka odgovornijem odnosu prema okolišu.

Centralna banka BiH - Pametno ulaganje u energetsku efikasnost

Jedan od pozitivnih primjera u promjenama dosadašnjih i uvođenju novih praksi u cilju očuvanja okoliša je Centralna banka BiH.

Centralni ured ove institucije nalazi se u Sarajevu, u zgradi koja je izgrađena 1932. godine sa funkcijom Glavne državne Hipotekarne banke od kada je u redovnoj upotrebi. Krajem pedesetih godina XX vijeka izvršena je dogradnja sjevernog krila objekta prema ulici Mehmeda Spahe, sedamdesetih nova dogradnja sjevernog dijela objekta prema unutrašnjem dvorištu, a osamdesetih godina nadogradnja čitave etaže. Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ova zgrada je proglašena nacionalnim spomenikom BiH, a od 1997. godine u objektu je smještena Centralna banka.

U Centralnoj banci su napravljeni krupni koraci kada je riječ o energetskoj efikasnosti.

Velika potrošnja energije i radni uslovi kada je u ljetnom periodu bilo revruće, a u zimskom periodu hladno, bili su povod da se naprave konkretni koraci, rečeno je za Radiosarajevo.ba iz CBBiH.

Tako je 2005. godine izvršena je izmjena vanjskog i dijela unutrašnje stolarije, a 2014. godine izvršena je termoizolacija ravnog prohodnog krova na kojem se nalaze 23 staklene kupole u funkciji krovnih prozora, a na kupolama je zaštita od direktnog sunčevog zračenja.

Tamo gdje postoji mogućnost provode se dodatne mjere za reduciranje potrošnje električne energije.

„Ovdje ima zaista još prostora da se stvari poboljšaju. Bilo je radova na krovu, izolacije krova, zamjene stolarije, poboljšanje sistema grijanja i hlađenja. I dan danas se provode aktivnosti, neke su u toku, a neke u fazi izrade projekta“, ističu u CBBiH, dodavši kako su u pitanju izuzetno zahtjevni i komplicirani zahvati imajući u vidu da se radi o objektu koji je zaštićeni nacionalni spomenik. Kod intervencija na takvim objektima primarno je voditi računa o očuvanju vanjštine i zaštićenih interijera, nijedan zahvat se ne može obaviti bez pribavljanja saglasnosti, a radove mogu izvoditi isključivo kompanije koje imaju neophodne certifikate za rad ovakvoj vrsti objekata.

U zgradi se vodi računa o ekonomičnoj potrošnji resursa i smanjenju otpada.

Centralna banka vrši godišnju reciklažu papira.

Započeto je uspostavljanje sistema selektivnog prikupljanja otpada u okviru Projekta „Uvođenje odvojenog prikupljanja otpada“, koji se odvija u Kantonu Sarajevo, a uz koordinaciju KJKP Rad. Pojasnili su nam da su na poziv JKP Rad krenuli s prvim koracima u prikupljanju i sortiranju plastike, papira i tekućeg otpada, ali da je uspostavljanje sistema odvoza i reciklaže usporeno usljed pandemije COVID-19.

Centralna banka Bosne i Hercegovine započela pregovore s Javnim komunalnim preduzećem „Rad“ da se nađe lokacija gdje će se ambalaža sortirati. „Pojavila su se određena pitanja oko traženja mjesta gdje će se ti kontejneri locirati i mi smo razmatrali određene opcije da mi unutar objekta sortiramo otpad, ali je situacija s pandemijom usporila ovaj proces" rečeno nam je.

U Centralnoj banci smatraju kako svaki pojedinac može dati svoj doprinos.

Kao dobar primjer se navodi i dobre navike određenog broja zaposlenika koji na posao dolaze biciklima ili romobilom, za šta im je osigurano mjesto za parking. Ukoliko se potrebe za većim brojem mjesta iskažu, biće osiguran prostor.

Iz Centralne banke se navodi kako su uposlenici također prisustvovali edukaciji za uvođenje softvera energetske efikasnosti. „To podrazumijeva unos računa - mjesečne potrošnje svih energenata, vode, struje... Pratit će se potrošnja i ukoliko bude dolazilo do određenih oscilacija i povećanja troškova, tražit ćemo uzroke i na vrijeme ih otklanjati.

Pored objekta u Ulici Maršala Tita 25 u Sarajevu, Centralna banka BiH u svom vlasništvu ima objekte u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Brčkom, u kojima su smještene glavne jedinice i filijale te institucije i u kojima se također kontinuirano provode mjere unapređenja energetske efikasnosti.