Vlastelinski dvorac u kojem je boravio kralj Tomaš zatrpan zbog paraglajdera

Na najvišoj koti uske prirodne kose koja razdvaja Skopsko polje i prevoj Koprivnicu kod Bugojna, smješteno je srednjovjekovno utvrđenje Vesela Straža do kojeg danas vodi samo prokrčeni šumski put.

"Manjim arheološkim istraživanjima izvršenim tokom ranih osamdesetih godina 20. vijeka na lokaciji starog grada Vesela Straža pronađena je prahistorijska keramika, što govori da je ovdje zaista bila prahistorijska gradina", zapisao je Fehim Spaho u svom djelu Uskoplje u srednjem vijeku i ranom turskom periodu sa posebnim osvrtom na utvrđene gradove Vesela Straža, Susjedgrad i Prusac.

Ovo historijsko područje proglašeno je 2005. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, potvrdili su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Vesela Straža, utvrđeni dvori i naselje nalazilo se u župi Uskoplju. Kao grad spominje se prvi put 1414. godine u povelji kraljice Barbare. U njemu je 1450. godine boravio kralj Tomaš.

Prilikom pljačke dubrovačke karavane 1456. godine spominje se i Vesela Straža. Ugarski kralj Matijaš Korvin darovao je utvrdu 1463. godine knezu Vladislavu Hercegoviću.13 Turci su je zauzeli 1478. godine. Godine 1483. Veselu Stražu Skender-paša ustupa sinu, ili posinku, Mustaj-begu.

Vesela Straža je bio vlastelinski dvorac, a nalazio se nad lijevom obalom Duboke, nešto južnije od Bugojna. Utvrđeni dvorac je imao oblik pravilnog vrlo izduženog pravougla.

Njegove vanjske dimenzije bile su 41,5 x 10,5 m, a debljina zida oko 1 m. Uz dvorac je bilo prizidano također pravougaono dvorište. Danas je moguće utvrditi samo jedan poprečni zid istih dimenzija na odstojanju od 18,6 m idući od južne strane. U nastavku ovog poprečnog zida išao je zid dvorišta zatvarajući površinu od 8,5 x 18,6 m. Nisu očuvani ostaci zida čitavog dvorišta, nedostaje južna i dio zapadne strane.

Sačuvan je u južnom dijelu tlocrta dio produženog unutrašnjeg zida u tragovima na dužini oko 5,5 m.

U Državnom arhivu u Zadru nalazi se mnoštvo podataka o Veseloj Straži. Čini se da je naselje Vesela Straža bilo jedno od važnijih trgovišta u tom dijelu Bosne. Brojni podaci o trgovačkim zaduženjima domaćih ljudi iz Vesele Straže kod splitskih trgovaca, odličan su dokaz razvijene trgovine u kojoj je Vesela Straža imala značajnu ulogu. Ona se nalazila na raskrsnici trgovačkih puteva koji su iz srednje i sjeverne Dalmacije preko Kupreškog polja išli u dolinu gornjeg toka rijeke Vrbasa (župa Uskoplje) odakle su se dalje račvali prema župi Lašvi i Jajcu. O važnosti Vesele Straže kao trgovišta, svjedoči i činjenica da je upravo pokraj nje išao i trgovački put iz Dubrovnika prema Jajcu. Dubrovačka karavana koju spominje Redžić boravila je u Veseloj Straži upravo zbog trgovine.

Prema hroničaru Nikoli Lašvaninu, kralj Ostoja je 1406. godine održao franjevačku skupštinu u samostanu koji se tu nalazio u srednjem vijeku.

Sadašnji ostaci utvrđenog dvorca ne omogućavaju ni približnu idealnu restituciju. 

"Prema stanju u kome je ovo utvrđenje zatečeno 2005. godine, vrlo je teško ustanoviti njegovu pravu osnovu bez arheoloških istraživanja ili dokumentacije sa manjih iskopavanja preduzetih početkom osamdesetih godina 20. vijeka. Gradu se prilazilo sa istoka. Na toj strani je bio veliki jarak, širine oko 6 i dubine oko 8 metara. Utvrđenje se pruža u pravcu jugoistok-sjeverozapad", naveli su iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Naime, uvidom izvršenim na terenu u julu i septembru 2005. godine utvrđeno je sljedeće: ostaci temelja glavne kule naziru se na površini zaravnjenog platoa. U periodu proljeće-ljeto 2004. godine za potrebe lokalnog aero-kluba poravnan je plato na kome je bio jugoistočni dio utvrđenja. Tako su zatrpani temelji kule. Pri ravnanju platoa mašinom velike količine kamenja su gurnute u jarak, a njegove strme stranice su ukošene radi lakšeg pristupa. Tom prilikom je do jarka prokrčen šumski put, tako da je sada olakšan pristup automobilima spomeniku. 

Iz Komisije su naveli tada kako se područje koristi kao plato za polijetanje paraglajdera, što može dovesti do daljnjeg oštećenja spomenika. Također, postojale su indicije da će se graditi turistički objekat u blizini ovog lokaliteta.  

S obzirom na historijski značaj naselja, posebno njegovih zanata, bilo bi korisno izvršiti arheološka istraživanja na širem lokalitetu.

Dijelovi teksta iz knjige Husrefa Redžića, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 2018), objavljeni su uz isključivu dozvolu izdavača te nije dozvoljeno njihovo kopiranje i objava na drugim medijima. Više informacija o knjizi potražite FB stranici Sarajevo Publishinga ili putem maila redakcija@sarajevopublishing.ba. 

Knjiga se može nabaviti u knjižarama Sarajevo Publishing.