Jezerski / Stoljetnu kulu na strmoj kosini gradila je mlada Bužimljanka

13. 10. 2019. u 07:39:00 S. H.

Shares: 64

Legenda kaže da je stoljetnu kulu na strmoj kosini pored naselja Jezerski kod Bosanske Krupe gradila jedna djevojka iz Bužima, a kamene gradske bedeme sagradile su Osmanlije tokom ratova zbog strateške važnosti.

Kada je Ferhat-paša Sokolović 1576. godine osvojio Stari grad Jezerski, na njemu je izgradio i askersku džamiju za potrebe vojske. Pored srednjovjekovne kule s malim dvorom i tvrđavske džamije, unutar grada nalazi se i Crnkića kuća.

Sve te znamenitosti zajedno su zaštićene Odlukom iz 2003. godine kao nacionalni spomenik BiH, potvrdila je za Radiosarajevo.ba Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.

Jezerski se spominje još u XIII vijeku kao “castrum Hiesera’’. Ban Nikola Gisingovac 1278. godine vratio je grad ranijim vlasnicima, koji su se po gradu prozvali Jezerski. U njihovim rukama Jezerski je bio do XVI vijeka. Slobodni plemići u gradu priznali su patronat Babonića. General Ivan Lenković predložio je 1563. godine da se straža od 16 ljudi poveća na 24 čovjeka. Osmanlije su grad osvojili 1576. godine, nakon pada Bužima i Cazina. Grad je ušao u sastav Krupske kapetanije, a njime je upravljao dizdar. Opustošen je i popaljen 1687, 1834. je oštećen, a 1838. godine je napušten. Sudeći po odbrambenim otvorima za luk i strijelu, Jezerski je jedan od najstarijih gradova u Bosni. Tipičan je ”burgstall” sa okruglom kulom 2 m debelih zidova, postavljenom na najvišem mjestu.

Uz kulu je pravougaoni obor 15 x 12 m, opasan zidom visine 7 m. Ulaz u grad je uz samu kulu. On je branjen otvorom desno iznad kapije i otvorima iznad unutrašnje drvene galerije. Ispod šatorskog krova s pokrivačem od šindre bili su raspoređeni također odbrambeni otvori. Vanjski zid, kao zaštitu starom dijelu, podigle su Osmanlije.

Stari grad Jezerski - undefined

Stari grad Jezerski

Ovaj utvrđeni grad ima sve karakteristike zapadnoevropskih romaničkih utvrđenja. Najsličniji je Sokocu kraj Bihaća, a sigurno su nastali u isto vrijeme, negdje u polovini XIII vijeka, prije upotrebe vatrenog oružja u našim krajevima.

Srednjovjekovni grad Jezerski po veličini spada u male utvrde, ali za nauku ima veliki značaj jer daje potpune podatke o našim najstarijim utvrdama sa okruglom kulom na uglu pravougaonog obora. 

Unutrašnji prostor prečnika kule iznosi 4,7 m. Srednjovjekovna utvrda je smještena na zaravni brežuljka, zbog čega je bio moguć pravilan geometrijski oblik.

Kada su Osmanlije opasali stari grad novim bedemima, postavili su i kapi-kulu s najpristupačnije strane. S obzirom da je značaj Jezerskog za Osmanlije bio skroman, oni mu nisu dogradili ni kule ni tabije, kao što su to činili kod jačih i strateški važnijih osvojenih gradova. U novom proširenom oboru izgrađena je džamija i nekoliko kuća. Početkom našeg vijeka Ćiro Truhelka je vidio cijeli srednjovjekovni obor.

Grad je imao i podgrađe u kojem se 1549. spominje crkva sv. Kozme i Damjana. Danas postoje ostaci ovog grada sjeverno od Krupe i zapadno od Otoke.

U junu 2016. godine rekonstruiran je bedem te ulazna gradska kapija.

Dijelovi teksta iz knjige Husrefa Redžića, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 2018), objavljeni su uz isključivu dozvolu izdavača te nije dozvoljeno njihovo kopiranje i objava na drugim medijima. Više informacija o knjizi potražite FB stranici Sarajevo Publishinga ili putem maila [email protected]

Knjiga se može nabaviti u knjižarama Sarajevo Publishing.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA