BiH / Bišćanska straža na strmoj hridi: Od nekadašnjeg plemićkog grada sagradili kuće

29. 09. 2019. u 07:43:00 S. H.

Shares: 20

Na strmoj hridi u bihaćkoj dolini danas se naziru neznatni ostaci nekadašnjeg srednjevjekovnog plemićkog grada Izačića.

Grad je pripadao plemićima, po kojima je i dobio naziv. Prije se zvao Berešić, a zatim Dol.

Izačići sa gradom Dolom, kasnije Izačićem, spominju se prvi put 1501, a zatim 1519, 1530, 1537, 1540, 1577. i dalje...

Iz 1551. godine sačuvao se opis grada u kojem se spominje jedna okrugla kula. U popisu gradova 1838. godine uopće se ne spominje.

Nakon pada Ostrošca i Cazina pod tursku vlast, služio je zajedno sa Brekovicom kao prednja straža Bišća na lijevoj strani Une. Osmanlije su ga, nakon nekoliko pokušaja, zauzeli u junu 1592. godine, svega nekoliko dana prije Bihaća.

Poslije 1626. godine grad je popravljen i u njega smještena posada. Godine 1695. spalio ga je general Herberstein. General Marmont ga je jako oštetio 1809, a 1836. general Waldstäten, nakon čega je napušten. Godine 1833. u gradu je bio jedan, a 1834. godine dva topa.

Stari grad Izačić - undefined

Tlocrt starog grada Izačića

Hamdija Kreševljaković piše da je to ”malen gradić” koji je imao ”okruglu kulu koju je pasao dvostruki zid pravougaonog oblika”.

Marko Vego navodi da je grad Izačić bio dug 130, širok 80 m i da je imao tri kule, što znači da je to bio veći grad.

Radoslav Lopašić kazuje da je Izačić imao most lančanik. Radi se o mostu pred kapijom iznad jarka, koji se u slučaju opasnosti mogao lancima dizati i spuštati. Nažalost, prema neznatnim ostacima, koji su odskora razneseni, nije moguće utvrditi ni približan izgled prvobitne utvrde. Kako navode lokalni mediji, ostaci grada korišteni su za izgradnju grada i kuća, a odvoženi su i udaljena mjesta.

Najveća udaljenost ostataka temelja grada iznosila je oko 65 m što govori u prilog Kreševljakovićevom opisu. Jugoistočno od nekadašnjeg srednjovjekovnog Izačića nalazi se Izačić. 

Glavica na kojoj su ostaci praistorijske gradine približno pravougaonog oblika dimenzija 34 x 35 m.

Kao arheološko nalazište opisano je u građi bihaćkog kotara iz 1893. godine, a zvaničnih arheoloških iskopavanja nikad nije bilo.

Dijelovi teksta iz knjige Husrefa Redžića, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 2018), objavljeni su uz isključivu dozvolu izdavača te nije dozvoljeno njihovo kopiranje i objava na drugim medijima. Više informacija o knjizi potražite FB stranici Sarajevo Publishinga ili putem maila [email protected]

Knjiga se može nabaviti u knjižarama Sarajevo Publishing.

NEMA KOMENTARA