Zidovi ostrovičke kule i danas čuvaju legendu o bosanskim Amazonkama

Za prostor ljute Krajine, kako danas "odmilja" zovemo sjeverni dio Bosne i Hercegovine, otimali su se brojni narodi od davnina, stoga je prostor oko rijeke Une ostao i dan-danas pod velom brojnih tajni i misterija.

Među brojnim utvrdama ovog kraja jedna od najznačajnijih je i ona koja čuva legendu o "bosanskim Amazonkama" - Ostrovica kod Kulen-Vakufa. 

Srednjovjekovna utvrda Ostrovica izgrađena je u XV vijeku. Nalazila se u župi Lapac, a pripadala je Karlovićima. Osmanlije su je zauzeli u decembru 1523. i sve do 1878. godine u njoj držali posadu.

Među brojnim predajama o ovom gradu je i ona o njegovom osvajanju. Naime, dok je gradska posada bila u crkvi na misi, Osmanlije su obmanule neku lokalnu babu da im otvori gradska vrata. Nakon što je to učinila, ubili su je i zauzeli tvrđavu. 

Gradom je zapovijedao dizdar, a između 1699. i 1791. godine u njemu je i kapetan. Grad je opsjedan 1560, 1698, 1737, 1789. i 1834. godine. Više puta je popravljan, 1766, 1777. i 1791, a 1838. godine bio je u dobrom stanju. Napušten je 1878. godine kada je austrijska vojska navalila na Ostrovicu.

U narodu se priča da su ostrovački vojnici jedva uspijevali da se izbore pod navalom Austrougara, te da se među brojnom vojskom koja je branila grad našlo i nekoliko hrabrih žena Ostrovice koje su oblačile oklope i odlazile sa muškarcima u borbu. Ta je borba izrodila danas poznatu legendu o bosanskim Amazonkama sa Ostrovice. 

O veličini i značaju grada govori podatak da su Osmanlije u njemu držali tokom XVI vijeka 60 konjanika i 150 pješaka. Stara Ostrovica bio je grad kojeg su Osmanlije početkom XVIII vijeka proširili i ojačali.

Grad je imao oblik nepravilnog pravougla sa četiri kule i dvije tabije spojene 10 metara visokim bedemom. Glavni ulaz je s južne, a sporedni sa sjeverne strane.

Ostrovica spada u red snažno utvrđenih gradova Pounja. Danas bez istraživačkih arhitektonskih i arheoloških radova na terenu nije moguće sa sigurnošću utvrditi faze građenja i dograđivanja utvrde Ostrovice. Na osnovu analogije sa gradovima Cazinske krajine zaključuje se da se srednjovjekovni utvrđeni grad sastojao od obora u obliku nepravilnog četverougala veličine oko 50 x 50 m, s kvadratičnim kulama na uglovima. Tada je bio najutvrđeniji grad u gornjem toku Une. 

Prostor obora dozvoljavao je izgradnju više zgrada od drveta koje su služile u gospodarske svrhe. Drugu fazu zasigurno predstavlja najjači dio utvrde na zadnjoj strani, koju su izgradili Osmanlije, a koji je trebao da zaštiti grad sa strane s koje je napadan. Ovaj dio se sastojao od okrugle kule prečnika 10 m, lomljenog bedema koji je u bazi bio širok 6 m, a na vrhu 3,5 m i poligonalne tabije srednjih dimenzija 15 x 20 m.

Srednjovjekovna Ostrovica sa svojim dosta pravilnim geometrijskim tlocrtom ulazi u grupu gotičkih gradova Pounja, a osmanske gradnje daju podatke o konstruktivnim i oblikovnim karakteristikama osmanskih fortifikacija u našim krajevima. Zbog toga su terenska istraživanja potrebna i korisna jer mogu dati značajan doprinos nauci o starim utvrđenim gradovima u Bosni i Hercegovini.

Rješenjem ministarstva Prostornoga uređenja 2010. godine „Zavodu za zaštitu kulturnog naslijeđa“ Bihać omogućena je konzervacija, preventivna zaštita, sanacija i rekonstukcija sjeverozapadnog bedema starog grada Ostrovica. Na utvrdi su 2011. godine započeli radovi na implementaciji projekta, a koji se odnose na konzervacijsko-restauracijske radove na ulaznoj kapiji i izgradnji pristupne staze. 

Ostrovački grad je Odlukom iz 2012. godine uvrstio ovo historijsko područje na listu nacionalnih spomenika BiH, potvrdili su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Time je Ostrovica dobila trajnu historijsku identifikaciju, a Nacionalni park "Una" reprezentativan spomenik za snaženje turističkog miljea.

Grad je u Odluci okarakteriziran kao prahistorijska gradina. Od prahistorijske gradine na prostoru grada Ostrovica sačuvani su mjestimice ostaci zaštitnog bedema. Gradina je bila branjena kombinacijom zaštitnog bedema i strme stijene, s najnepristupačnije sjevernoistočne strane.

Danas mu se vide bogati ostaci iznad lijeve obale Une, nešto nizvodno od ušća Unca, iznad današnjeg Kulen-Vakufa. Sa desne strane, nasuprot Ostrovici, nalaze se ostaci osmanskog grada Havale.

Kako su naveli iz Komisije za naš portal, kolski pristup utvrdi moguć je sa sjeverozapadne strane. Dodali su i kako je osnova utvrđenja dobro očuvana, ali kako je oplata zidina od obrađenog kamena mjestimice opala sa zidnih ploha u količini od 30 do 40 procenata, te kako kamenje s krune zida bedema opada, a na nekoliko mjesta su velike rupe. Prilikom rekonstrukcije, sanacije i konzervacije glavnog ulaza uklonjeno je nisko rastinje, koje se uz klimatske faktore navodi kao specifičan rizik za propadanje kojem je ovaj spomenik izložen.