Uskrs - praznik ljubavi i praštanja: Koji je značaj korizme i Velikog petka?

Uskrs je najveći i najstariji kršćanski praznik koji se slavi u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom. Katolici u cijelom svijetu Uskrs slave u nedjelju, 9. aprila.

Svaki blagdan ima svoju čar, to je vrijeme koje čovjek odvoji da se približi vjeri i porodici s kojom obilježava važne datume. Nerijetko je svaki blagdan povezan i sa određenim tradicionalnim načelima, kao i vremenom pripreme pred praznik.

O Uskrsu, korizmi, načinu obilježavanja Uskrsa u Bosni i Hercegovini, te značaju Velikog petka za katolike, redakcija portala Radiosarajevo.ba razgovarala je sa fra Stipanom Radićem.

Radiosarajevo.ba: Šta korizma znači za vjernike, kakva su pravila posta?

"Korizma je vrijeme od 40 dana priprave za proslavu Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana. Broj 40 je simboličan i podsjeća nas na važne biblijske događaje, kao što su npr.: 40 godina je boravio u na putovanju iz egipatskog ropstva u Obećanu Zemlju (Izrael), 40 dana je proboravio Mojsije na brdu Sinaj prije nego će primiti ploče sa Deset Božjih zapovijedi, 40 dana je Isus prove u pustinji, u postu i molitvi, prije javnog djelovanja…itd. U nekim kršćanskim crkvama i danas je uobičajen dugotrajni post kroz tih četerdeset dana, a u katoličkoj Crkvi zadržala su se samo dva dana posta i nemrsa u korizmi: Čista srijeda kao početak korizme i Veliki petak kao dan Isusuove muke i smrti", ističe fra Stipan Radić, gvardijan.

U ta dva dana svi osim djece, bolesnih i starijih osoba trebali bi se samo jednom do sitosti jesti i to posnu hranu bez mesa od životinja. Ribu i morske plodove dozvoljeno je jesti. Post i nemrs preporučuju se u sve petke kroz godinu, osobito u vrijeme korizme (priprave za Uskrs i adventa/doišašća (priprave za Božić). U te petke dozvoljeno je jesti redovito, ali bez mesa od životinja.

"U katoličkoj Crkvi u vrijeme priprave za velike blagdane – Uskrs i Božić – skreće se pozornost na dobra djela: pomoć potrebitima, zauzetost za pravednost i druga djela ljubavi prema bližnjima. Preporučuje se kroz to vrijeme odricanje od nečega što je nekome drago: djeci od slatkiša, starijima od nekih loših navika (pušenje, alkohol, sklonost svadljivosti i dr.), kako bi čovjek vježbao svoj duh i očvrsnuo za lakše podnošenje poteškoća koje mogu nastupiti. Također se preporučuje da se pokloni potrebitima ono što se uštedilo kroz odricanje" navodi fra Stipan Radić za portal Radiosarajevo.ba.

Radiosarajevo.ba: Da li je prije bilo više korizme ili obratno?

"U Katoličkoj Crkvi, kao i u mnogim drugim kršćanskim i drugim vjerskim zajednicama, prije je bilo više posta i pokore. Tako su npr.: javno poznati/javni grešnici činili pokoru za učinjene grijehe, nosili pokornička odijela da bi se u Uskrsnoj noći ponovno vratili u puno zajedništvo s ostalim vjernicima. Danas se više stavlja naglasak na pozitivni izraz pokore i posta – činjenje dobrih djela na vlastitu korist i korist bližnjih, a manje na odricanje od nečega. A samo vrijeme trajanje korizme uvijek je ostalo isto", navodi fra Stipan Radić.

Radiosarajevo.ba: Kakav je značaj Uskrsa za vjernike. Postoje li neka obilježja koja su specifična za bh. područje?

"Kršćani vjeruju da je Uskrs najveći i najznačajniji blagdan, kao potvrda da je život jači od smrti, da dobro u konačnici pčobjeđuje zlo a ljubav mržnju. Razlog takvoj vjeri je Isusov žviotni put koji je završio Uskrsnućem na vječni život. Vjerujemo da i nas isto čeka: uskrsnuće na vječni život radosti ili vječni život žalosti/propasti, već prema tome kako smo živjeli ovaj prolazni ovozemaljski život I što smo zaslužili. Vjerujemo da nas je Bog, u saradnji s našim roditeljima, stvorio kao slobodne ljude i našu sudbinu položio u naše ruke. Nije nas stvorio neslobodne, kao robote, čija je sudbina unaprijed određena, odnosno koju drugi određuju.

U katoličkoj Crkvi od Koncila u Niceji (325. godina) Uskrs se slavi u nedjelju koja pada nakon mlađaka (punog mjeseca) koji prati proljetnu ravnodnevnicu (21. marta), tako da se taj datum (zbog datuma mlađaka) kreće između 22. martaa i 25. aprila.

"Najznačajniji simboli obilježja Uskrsa su slijedeći: jaje – simbol začetka i početka života; janje i beskvasni kruh – simbol žrtve i izlaska iz egipatskog ropstva i Isusove žrtve života kao pashalnog janjeta, pa zato i molimo u aeuharistijskom slavlju kod podizanja Hostije (simbola Isusove prisutnosti: "Evo Jagnjaca Božjeg…"; zatim zec – kao oličenje plodnosti… Slaveni su u svojim pretkršćanskim vjerovanjima pridavali magičnu moć vrbi kao drvetu života – pa se propupale vrbove grančice pridružuju uskršnjim simbolima plodnosti, jajetu i zecu", navodi fra Stipan Radić za naš portal.

U nekim krajevima uoči Uskršnje nedjelje i danas zakopa se po nekoliko jaja "pod četiri ugla kuće", da "čuvaju od groma, tuče i pošasti", a Slavonci za nebračni odnos znaju reći: "Oženio se ispod vrbe", "Udala se oko vrbe".

"Naravno Uskršnja svijeća, koja se pali na blagoslovljenom ognju prije početka uskršnjog bdijenja, glavni je simbol Uskrslog Isusa. U hvalospjevu koji joj se zatimotpjeva/izriče sadržana je ova simbolika i poruka Isusova života i Uskrsa", dodaje.

Radiosarajevo.ba: Značaj i način obilježavanja Velikog petka za vjernike?

"Narodna poslovica kaže da 'bez muke nema ni nauke.' Ni Uskrsa nema bez Velikog petka i Isusove žrtve na križu. Osim obaveznog posta i nemrsa Veliki petak je obilježen obredima: pjevanje/čitanje izvještaja Isusove Muke, klanjanje križu i pričest vjernika. Jedini dan u godini kada se ne slavi svets Misa, nego samo dijeli vjernicima pričest, jeste Veliki petak. Iza obreda velikog petka, u popodnevnim satima (obično iza 15 sati) isključuju se crkvena zvona i ponovno se uključuju tek u uskršnjoj noći kod proslave Uskrsa, kada se u Misi zapjeva “'Slava Bogu na visini…'", ističe gvardijan Radić.

Fra Stipan Radić dodaje da je običaj je u nekim kršćanskim mjestima da majstori na veliki petak ne uzimaju čekić u ruke, sjećajući se Isusova razapinjnja. Također, postoji i običaj da se od podne na Veliki petak pa do Uskrsa ne radi o zemlji, iz poštovanja prema Isus koji je to vrijeme proveo u grobu.

"U nekim krajevima na Veliki četvrtak i Veliki petak do podne težaci (orači) ne bi radili na svojoj zemlji, nego bi besplatno se nudili potrebitima da njima rade, a i drugi bi u to vrijeme činili dobra djela bliožnjima", zaključuje fra Stipan Radić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Kada se Uskrs obilježava

Blagdan Uskrs se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Katolička crkva slavi Uskrs u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštap). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta i 25. aprila, to znači da blagdan Uskrsa može biti samo unutar tog vremena.

Redakcija portala Radiosarajevo.ba svim vjernicima katoličke vjeroispovijesti želi sretan i blagoslovljen Uskrs!