Dr. Čović: Upala slijepog crijeva je najčešća od 10 do 30 godine

Crvuljak ili slijepo crijevo može izazvati mnoštvo zdravstvenih problema, ukoliko se upala ne otkrije na vrijeme. Ranko Čović, opći hirurg i menadžer kvalitete Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu, pojasnio je za Radiosarajevo.ba kako se mogu prepoznati klasični znaci upale slijepog crijeva.

"Bol obično započinje u području gdje je projekcija želuca, može doći i do povraćanja, a onda polako se bol spušta prema McBurneyevoj tački između pupka i izbočine gdje možemo opipati karličnu kost. Nekada se bol može osjetiti dužinom desne noge. Ono što može pratiti upalu je i povraćanje, zbog čega je moguće da klinička slika bude maskirana te je malo teže dijagnosticirati upalu, jer sumnja prvenstveno pada na virozu ili intoksikaciju hranom", kazao je hirurg Čović.

Prema njegovim riječima, ljekari trebaju obratiti pažnju na izgled pacijenta. Dr. Čović je kazao kako je primarius Abdulah Nakaš osobolje Opće bolnice učio da uvijek gledaju izgled pacijenta i njegov stav jer ono što je u tijelu, kako je kazao, može zavarati i pacijenta i ljekare.

Naime, crvuljak ima četiri standardne pozicije. Prirodan položaj je od desnog trbušnog zida prema sredini - pupku, a može biti zavučen iza početka debelog crijeva ili spušten prema maloj karlici. Kod nekih ljudi je velik i zavijen i iza debelog crijeva te usmjeren prema žučnoj kesi.

"Slijepo crijevi je jedna od ključnih odbrambenih tačaka našeg organizma. Mnogo je bitan za očuvanje našeg imuniteta i odbrane od bakterija, zajedno s tonzilama. Nažalost, pomodarstvo je da se vade krajnici ili crvuljak. Ako ne morate vaditi i niste imali problema zbog crvuljka, nemojte ga dirati. On nije tu bez razloga", kazao je naš
sagovornik. 

Kako dolazi do začepljenja i pucanja crvuljka

Crvuljak luči svoje sekrete koji ulaze u probavni trakt i iz određenih razloga, nedovoljno pražnjenje sekreta lumena slijepog crijeva dovodi do njegovog začepljenja, a u tom slučaju se normalna crijevna flora povećava. Tada iz normalne prelazi u patološku nakupinu bakterija. Najčešće je to Escherichia coli.

"Može doći do peritonitisa, to je ozbiljno prijeteće životno stanje koje mora biti pod nadzorom u intenzivnoj njezi i višestrukom antibiotskom terapijom. Upala trbušne maramice blokira normalne funkcije razmjene tečnosti i razmjene sekreta, unutar trbušne duplje, remeti razmjenu minerala unutar probavnog trakta i može dovesti do
sepse i višestrukog otkazivanja organa. Ponekad se masna marama, omentum, zalijepi oko rupturiranog crvuljka, pokušavajući na taj način ograničiti daljnje širenje infekcije. Ipak, unutar tako stvorenog džepa gnojna upala i dalje traje. U toj blokadi nalazi se početak debelog crijeva, kod žena desni jajnik i može biti uključena i mokraćna
cijev", objasnio je hirurg Čović.

Iako do upale može doći u bilo kojoj godini života, one su rijetke u starosnoj dobi ispod dvije godine, a najčešće se dešavaju između 10 i 30 godine života. Kod djece je malo lakše prepoznati upalu crvuljka i te se operacije uglavnom rade na dječijoj hirurgiji, a kako tvrdi doktor Čović, obavljaju ih vrhunski ljekari, koji su usavršavanje radili na
Ospedale Pediatrico Bambino Gesù u Rimu, referentnoj bolnici za dječiju hirurgiju za južnu Italiju.

"Moram napomenuti da imamo populaciju mladih ljudi, koja je 23 do 30 procenata pretila. Kod pretilih ljudi je teža dijagnostika upale slijepog crijeva, jer je palpacija slabije dostupna i ljekar mora biti vrlo obazriv i računati na to da slika upalnog procesa može biti zamaskirana.

U Općoj bolnici preferiramo laparoskopsku operaciju, a jedan od glavnih razloga je vizualizacija. Tada napravimo mali rez iznad pupka i imamo kompletan pregled trbuha, jajnika, obje strane crijeva, jetre, ošita... Današnja tehnologija omogućava sofisticirane instrumente te možeme manipulirati organima kao pri otvorenoj operaciji. Prednost je što u isto vrijeme možemo operirati i ispirati trbušnu duplju, u isto vrijeme zbrinjavate krvne sudove, a crvuljak izvlačiti. Moguće je i lokalno aplicirati lijek, a onda je oporavak lakši jer ne režemo strukture kao što su mišići, kao u klasičnoj operaciji", rekao je  Čović koji je edukaciju iz laparoskopske hirurgije završio na Royal College of Surgeons u Londonu. 

On u Općoj bolnici ujedno vrši i ulogu menadžera kvalitete, a prvi korak je da se uspostave jedinstveni parametri i pravila ponašanja. 

"Uvođenje standarda za bolnice u skladu sa standardima Agencije za kontrolu kvaliteta, sigurnosti i akreditaciju FBiH. Riječ je o svim procesima unutar jedne zdravstvene ustanove standardiziraju u skladu sa standardima AKAZ-a. Stručnjaci iz Velike Britanije su prije desetak godina educirali naše ljude te je krenuo proces akreditacije ustanova.

Upravni odbor Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" je odlučio pristupiti akreditaciji bolnice, odnosno da se uvjeti rada prilagode tim standardima.

"Želimo približiti zdravstvenu ustanovu pacijentu i maksimalno ispoštovati njihova zakonska prava. Potrebno je dodatno na neki način uspostaviti partnerski odnos pacijenata, njihovih porodica, zdravstvenih radnika i udruženja pacijenata. Kako da pružimo što bolju zdravstvenu uslugu sa što manje troškova? Jednom uspostavljena standardizacija procesa znatno smanjuje troškove jer se zna ko, kada i kako određene stvari radi", kazao je naš sagovornik.

Pola uspjeha jednog zdravstvenog radnika je pristup pacijentu

"Nismo mi Bogom dani i uvijek moramo biti na dispoziciji. Ljekar mora  pratiti šta se dešava s pacijentima, onog trenutka kada stave ruku na njega. Pedijatar Dragan Kosorić nas je naučio da je 50 posto uspjeha jednog zdravstvenog radnika pristup pacijentu. Jednom kada stavite ruku na pacijenta, imate obavezu prema njemu. I sam imam iskustvo pacijenta, znam šta znači redovno i komercijalno zdravstvo. Rađena mi je radikalna prostatektomija u Beogradu, jedna od težih operacija. Vrhunski stručnjak me operirao i follow up je kontinuiran", kazao je dr. Čović.

Na kraju je podcrtao da pacijenti moraju biti partneri u odlučivanju te da imaju pravo da razgovaraju sa svojim ljekarom o svojoj bolesti i odlučuju o tretmanu i alternativama.

"Imaju pravo dati svoju mišljenje o radu određene zdravstvene ustanove koja izvještava jedinice lokalne samouprave o rezultatima ankete i broju pritužbi. Nažalost, nijedna jedinica lokalne samouprave u Sarajevu nije ispunila svoju zakonsku obavezu da ima zdravstveni savjet, ni Grad Sarajevo ni općine. Njihov zadatak bi bio da izanaliziraju komunikaciju zdravstvene ustanove i njihovih građana", zaključio je hirurg i menadžer kvalitete Opće bolnice dr. Ranko Čović.