Tri projekta koja će odrediti budućnost Sarajeva - urbanizacija ili urbicid?

Skoro dvodecenijska anarhija u izgradnji objekata u glavnom gradu Bosne i Hercegovine je uzrokovala veliko nezadovoljstvo građana koje je posebno postalo izraženo nakon što su u posljednjih nekoliko mjeseci predložena tri projekta.

Mnogobrojni građani negoduju zbog namjere lokalnih vlasti da se grade objekti na tri vrlo atraktivne lokacije u Sarajevu. Dvije se nalaze na Marijin-Dvoru u općini Centar, a jedna je u Novom Sarajevu.

Urbanističko rješenje za Kvadrant B i namjera da se Park 'Prof. dr. Nijaz Duraković' poznatiji kao Hastahana uredi onako kako je zamislila lokalna vlast, te projekat stambeno-poslovnog kompleska na mjestu nekadašnjeg 'Strojorada' su izazvali veliku zainteresovanost javnosti.

Predložene građevinske intervencije na pomenutim lokacijama bi znatno promijenile bosanskohercegovačku prijestolnicu. Vlast tvrdi da će to biti u korist građana, dok znatan dio njih poučen dosadašnjim iskustvom ne vjeruje u tu tvrdnju.

Koncertna dvorana i na njoj neboder 

Kvadrant B na Marijin-Dvoru se prostire od Mosta Suade i Olge do raskrsnice na Skenderiji. Na aprilskoj sjednici Gradsko vijeće je usvojilo odluku da se pristupi izmjenama i dopunama regulacionog plana za ovu površinu u centru Sarajeva. Gradonačelnik Abdulah Skaka je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba poručio da to, između ostalog, znači produženje Vilsonovog šetališta.

Vrlo brzo je uslijedila kritika ministra prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Damira Filipovića, arhitekata i drugih stručnjaka. Asocijacija arhitekata Bosne i Hercegovine je posebno bila kritična o ovom regulacionom planu.

Struka tvrdi da je njime predviđena gradnja nebodera iznad podzemne koncertne dvorane jednake visine kao Sarajevo City Center, te stambenih objekata u blizini rijeke Miljacke. Ocijenili su to kao neprihvatljivim.

Smatraju da će bi to koncertnu dvoranu, za koju je ranije bilo predviđeno da se na njoj nalazi trg, učinilo disfunkcionalnom. Ubjeđeni su da bi takav neboder doprinio zagađenju zraka odnosno onemogućio prirodnu pojavu zvanu "ruža vjetrova".

Neki od njih su mišljenja da se isključivo pogoduje investitorima i vlasnicima zemljišta. Navodno je Grad Sarajevo zahtijevao da se devastiranim objektima koji se nalaze na tom području ukine status kulturno-historijskih spomenika.

Ozdravljenje ili smrt Hastahane?

Nedaleko od Kvadranta B, tek nekoliko minuta šetnje se nalazi park Hastahana. Od završetka rata do danas općina Centar je imala različite ideje o namjeni ovog prostora - od tržnog centra, preko zgrade Centralne banke do objekata javne namijene.

Posljednjim projetkom koji je javnosti predstavila lokalna vlast je predviđena izgradnja parkinga ispod parka koji bi zauzimao veću površinu Hastahane. U ćošku parka bi se nalazio manji objekat.

Postoje građani Marijin-Dvora koji ne vjeruju općinskoj vlasti. Tvrde da općinski vijećnici neće usvojiti predloženi projekt, već drugi za koji misle da je još štetniji.

Na brojnim javnim raspravama je lokalna vlast tvrdila da je Park zapušten, te da se zbog toga s njim nešto mora uraditi. Građani su ukazali da je upravo vlast odgovorna za takvo stanje.

Resorni ministar Filipović je nakon posljednje javne rasprave održane u maju ove godine u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba naglasio da se ne smije dozvoliti pogodovanje ekonomskim centrima moći po ovom pitanju odnosno da se mora udovoljiti većini građana. Svjestan podijeljenosti mještana, predložio je da se referendumom utvrdi šta to građani žele da bude na mjestu Hastahane.

U intervjuu za portal Radiosarajevo.ba poznati sarajevski arhitekta Zoran Doršner je ukazao da bi najprihvatljivije bilo da Hastahana ostane park. S njim su saglasni i mnogi drugi stručnjaci.

Za četvrtak, 25. juli je zakazana sjednica Općinskog vijeća Centar na kojem bi trebala biti poznata konačna sudbina Hastahane. Oni koji se protive namjerama općine Centar su pozvali sugrađane da prisustvuju sjednici kako bi se čulo njihovo mišljenje.

Građani ne žele toranj u blizini Vilsonovog šetališta

Na obali Miljacke novosarajevska vlast planira graditi stambeno-poslovni kompleks, što podrazumijeva postojanje tornja do 22 sprata. Kompleks bi se nalazio na mjestu 'Strojorada' na Grbavici.

Pa bi tako s obje strane Miljacke bila dva tornja saobraćajnicom udaljena manje od dva kilometra jedan od drugog - jedan u Kvadrantu B, drugi u 'Strojoradu'. Da su građani Novog Sarajeva svjesni toga jasno je bilo na javnoj raspravi o ovom urbanističkom projektu održanoj u ponedjeljak, 15. jula.

Vlasnici zemljišta su kompanija Wilson i općina Novo Sarajevo. Predstavnici Općine nisu imali odgovor ili nisu želili odgovoriti na brojna pitanja građana, pa i na ono da li je kompanija Wilson u vlasništvu trgovačkog lanca Bingo.

Lokalna vlast je na javnoj raspravi ubjeđivala da kompleks podrazumijeva i sadržaj javne namijene. Međutim, za građane je nedopustiva gradnja visokih objekata. Neki od njih su ukazali da će to dodatno otežati protok zraka obalom Miljacke u zimskim danima.

Strahuju da bi taj kompleks dodatno opteretio grad jer je procijena da bi u njemu živjelo više od hiljadu novih ljudi, kao i to da bi se s njima pojavilo više od hiljadu novih motornih vozila. Ovaj urbanistički projekt, kao i Sarajevo Tower koji je u izgradnji su izdvojili kao nešto što je narušilo kvalitet života u ovoj lokalnoj zajednici.

Kada bi se ostvario urbanistički projekt za 'Strojorad', dva nebodera bi saobraćajnicom bila udaljena 650 metara. Na javnoj raspravi su predstavnici općine Novo Sarajevo pozvali građane da im pismeno dostave sugestije jer u protivnom neće biti razmatrane kod nadležnih organa.

Pomenuta tri projekta nisu jedina koja su podijelila javnost, ali su možda do sada izazvali najveću pažnju. Nekima predstavljaju nastavak pozitivne urbanizacije Sarajeva, dok su za neke kontinuitet urbicida.

Šta će se desiti s njima pokazat će skorija ili dalja budućnost. Ono što je jasno vidljivo na osnovu broja građana prisutnih na javnim raspravama jeste da oni više ne žele dopustiti da se bez njihove saglasnosti donose odluke koje utiču na njihov život.