"Vogošća će dobiti trolejbus, Hrasnica prugu, Sarajlije prijevoz kakav zaslužuju"

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Resor saobraćaja je na izvjestan način jedan od onih od kojih se ponajviše očekuje u nastavku mandata "Četvorke" u Kantonu Sarajevo. Nekako je i "najvidljiviji", ali i najosjetljiviji. O tome šta građani mogu očekivati u ovoj oblasti za Radiosarajevo.ba govori novi-stari ministar saobraćaja Adnan Šteta. 

Šteta se osvrće na najave o obnovi voznog parka sarajevskog javnog prijevoza, te odgovara na pitanje da li će on u budućnosti biti takav da građani ne moraju koristiti osobne automobile. Obećava redovan, čist i siguran javni prijevoz. Govori i o tome kada će Vogošća dobiti trolejbus, a Hrasnica prugu, kada ćemo žičarom do Igmana i Bjelašnice, te šta je sa projektima cestogradnje.

Obećava i da radovi u Sarajevu neće biti obavljani u vrijeme saobraćanih "špica", što odavno izaziva nepotrebne gužve i nervozu, kao i bespotrebno trošenje vremena. Bez ustezanja odgovara i na optužbe i propitkivanja o njegovim diplomama. 

Radiosarajevo.ba: Minsitre Šteta, ambiciozno ste, da tako kažemo, nastavili mandat na čelu resora saobraćaja, koji će biti Vaši prioriteti u narednom periodu? Koje projekte biste posebno istaknuli? 

ŠTETA: Ministarstvo saobraćaja za mandat 2021. – 2022. ima jasne ciljeve i zadatke koje treba implementirati. Iako je bila duga pauza između moja dva mandata u Ministarstvu, ja u suštini nastavljam tamo gdje sam stao krajem februara 2020. godine. 

Pri tome mislim na daljnji razvoj javnog prevoza uz razvijanje novoga tarifnog sistema, novog saobraćajnog centra i elektronske, jedinstvene karte za javni prevoz. 

Fokusirat ćemo se i na nastavak gradnje Prve transverzale, Devete transverzale, Juže longitudinale, ulice Džemala Bijedića, ali i briga za sigurnost u saobraćaju kroz obnovu horizontalne i vertikalne signalizacije, postavljanje zaštitnih ograda na svim cestama od kantonalnoga značaja. 

Adaptivno upravljanje semaforima je isto tako jedan od strateških projekata koji ćemo pokrenuti u ovoj godini, gdje nakon implementacije očekujemo povećanje protočnosti saobraćaja za 30 posto. 

Prvi trolejbusi u 37 godina 

Radiosarajevo.ba: Najavljena su nova vozila u javnom prijevozu. Tačnije, potpisan ugovor za nabavku 25 trolejbusa, kao i uspostava trolejbuske veze s Vogošćom, pa i pruge do Hrasnice. Kada bi građani Kantona Sarajevo mogli imati puno kvalitetniji javni prijevoz? 

ŠTETA: Da, u pravu ste, prošle sedmice smo potpisali ugovor za nabavku novih 25 trolejbusa, i to je prva nabavka novih trolejbusa od Olimpijade 1984. do danas. Prvi kontingent novih trolejbusa očekujemo krajem ove godine, dok će ostatak trolejbusa građanima biti dostupan od proljeća 2022. godine. 

Po pitanju produženja trolejbuske mreže do Vogošće u planu je da na ljeto raspišemo tender, zatim da do kraja godine imamo izvođača, a u 2022. da krenemo sa radovima kako bismo do kraja 2022. godine imali trolejbus do Vogošće. Uporedo sa tim ići ćemo u nabavku dodatnih 10 trolejbusa tako da ćemo na kraju uz trolejbusku mrežu do Vogošće imati 35 novih trolejbusa na ulicama našega grada. 

Pruga za Hrasnicu bi trebala imati isti slijed koraka kao trolejbuska linija za Vogošću, tako da bi i to trebalo biti gotovo do kraja 2022.

Radiosarajevo.ba: Čini mi se da bi to moglo djelomice riješiti i druge probleme glavnog grada poput, recimo zagađenja, gužvi, pa i velikog broja udesa.... Znate da se među građanima nerijetko može čuti da bi mnogi građani rado koristili javni prijevoz da je on uređeniji, funkcionalniji... Je li dosezanje takve razine javnog prijevoza realno očekivati? 

ŠTETA: Situacija po pitanju zagađenja u gradu, koje u određenoj mjeri prouzrokuju i gasova derivata, će se značajno promijeniti. U naredne tri godine će blizu 80 posto javnog prevoza činiti ekološki prevoz. Uz to ćemo raditi na tome da građani dobiju kvalitetan javni prevoz kakav zaslužuju, a to je redovan, čist i bezbjedan javni prevoz uz koji neće biti potrebe za korištenjem ličnih automobila. 

Novi trolejbusi koje nabavljamo su u mogućnosti da voze do 10 km bez kontakta na mrežu, tako da će moći pokrivati i određene linije koje danas autobusi pokrivaju. Uz strategiju nabavke električnih autobusa, zatim uspostavljanje trolejbuske linije do Vogošće i tramvajske pruge do Hrasnice, trolejbusi i tramvaji će zamijeniti autobuse koji danas voze te linije. Sve to će imati izuzetno pozitivan utjecaj na čistoću zraka. 

Kontrola u GRAS-u 

Radiosarajevo.ba: Situacija u GRAS-u, kako doći do saniranja stanja u tom preduzeću i uspostave stabilnosti, kao preduvjeta i boljeg javnog saobraćaja? 

ŠTETA: Situacija u GRAS-u je već dugi niz godina izuzetno loša, dugovanja se samo gomilaju. Krajem prošle godine bivša Vlada je potpisala sporazum sa GRAS-om oko plana sanacije dugovanja i izmirenja obaveza obje strane. 

Po tom sporazumu Kanton se obavezao da će u narednih deset godina naći sredstva za rješavanje duga GRAS-a prema UIO, Poreznoj upravi Federacije kao i obezbijediti 15 miliona KM za isplatu tužbe radnika kao i redovno plaćanje subvencija za javni prevoz. Predviđeno je i da će se u javni prevoz investirati 200 miliona KM. 

GRAS je preuzeo određene obaveze po pitanju odustajanja od tužbi prema Kantonu, kao i po pitanju izrade nove sistematizacije procesa i poslova koja će dovesti do ušteda po pitanju troška plata. Ovih dana imam intenzivne razgovore sa Upravom GRAS-a, sindikatima kao i advokatom radnika koji su tužili kompaniju i očekujem da ćemo do kraja ovoga mjeseca imati jasnu sliku daljnih aktivnosti i mogućnosti implementacije svega što sam gore nabrojao. 

Danas imamo 100 vozila GRAS-a koja dnevno izađu na ulice našega grada, a potrebno nam je 170. To najbolje pokazuje ozbiljnost situacije i koliko brzo i hrabro moramo reagovati da građanima pružimo odgovarajući javni prevoz. 

Radiosarajevo.ba: Treba li, po Vama, nadležni organi, pa i Ured za borbu protiv korupcije sa Erduanom Kafedžićem i Ericom Larsonom analizirati stanje u tom preduzeću, da konačno neko odgovara za sve što se tamo dešavalo posljednjih godina i decenija? 

ŠTETA: Ja sam još u februaru prošle godine od Ureda za borbu protiv korupcije tražio da provjeri sve javne nabavke u GRAS-u. Isto ću učiniti i ove godine. Siguran sam da je krajnje vrijeme da riješimo probleme ove kompanije, koji su počeli prije 15 godina. Ministarstvo će Uredu za borbu protiv korupcije pružiti svu neophodnu pomoć kako bismo što prije stali u kraj netransparentnom radu.

Pruga do Hrasnice, žičara do Igmana i Bjelašnice 

Radiosarajevo.ba: Spomenuli ste prugu do Hrasnice. Kada bi „tramvaj zvani čežnja“ mogao tamo stići? Čini mi se da je to svojevrsni sarajevski „Skadar na Bojani“ jer su mnogi najavljivali takvo nešto, završili su mandate, a pruge nema... 

ŠTETA: Pruga za Hrasnicu ide! To je stav Vlade bio i u prvom dijelu mandata, a i sada jer znamo šta će građani općine Ilidža, ali i građani drugih opština dobiti sa prugom. Do kraja godine očekujemo ugovor za prugu kako bi naredne godine krenula gradnja dugo očekivane pruge Hrasnica – Ilidža. Time ćemo zaokružiti mrežu javnog prevoza za građane Sarajeva. Nakon toga onda možemo razmišljati i o žičari za Igman i Bjelašnicu čime bismo imali bolje predispozicije za razvoj turizma ali i kvalitetniji život u Kantonu. 

Neće biti radova u špicama 

Radiosarajevo.ba: U kojoj fazi je projekt obnove tramvajske pruge u Sarajevu? Hoćete li insistirati na tome da radovi izvode na način koji neće dodatno komplicirati saobraćaj u Kantonu i život građana? Svjesni ste velikih gužvi tokom projekata rekonstrukcije, što su i stručnjaci sa saobraćaj kritizirali. 

ŠTETA: Tender za rekonstrukciji pruge Marijin Dvor – Ilidža je raspisan i moja su očekivanja da ćemo do ljeta imati izvođača i da će krenuti sa radovima. Do tada moramo obezbijediti zamjenski javni prevoz kako bi građani što manje osjetili nedostatak tramvaja na pojedinim dionicama. Svakako, prije početka bilo kakvih kapitalnih radova, na vrijeme ćemo obezbijediti alternative i jasno i pravovremeno informisati građane kako bi sve prošlo u najboljem redu sa što manje gužve. Promijenit ćemo dosadašnju praksu izvođenja radova u špicama i mogu vam obećati da ćemo to efikasnije i bezbolnije organozivati, nego što je to ranije bio slučaj. 

Radiosarajevo.ba: Šta je sa cestogradnjom? Prva transferzala je, recimo, priča s kojom čini se dolazi mnogo izazova, može li se za Vašeg mandata uhvatiti jedan zamah? Imate li određene projekcije? 

ŠTETA: Prva transverzala je kapitalni projekt za Kanton ali i šire. Trenutno su aktuelna dva gradilišta i to dio od Šipa do budućeg tunela Kobilja glava, na dužini od 1.200 metara, i taj dio je u završnoj fazi. 

Drugi dio je od ulice Kranjčevićeva do ulice Braće Begića u dužini od 850 metara, i trenutno tu imamo otvorene radove na cca 140 metara koje ćemo produžiti kako budu pristizale građevinske dozvole i za daljne etape. Na Prvoj transverzali se nalazi treće gradilište, čije otvaranje očekujemo ovog ljeta, a radi se o tunelu Kobilja glava dužine 650 metara sa dvije cijevi. 

U naredne dvije godine očekujemo završetak Devete transverzale i izgradnju kružnoga toka Safet Zajko i spajanje sa brzom cestom kao i završetak radova u uluci Džemala Bijedića od Devete transverzale do Grasa cca 900 metara. Osim nabrojanih kapitalnih saobraćajnica sa svim općinama će se raditi zajednički razvojni programi za gradnje novih saobraćajnica. Jako je bitno reći da osim Ministarstva saobraćaja jako bitnu ulogu imaju i općine, zatim Zavod za izgradnju koji radi na rješvanju imovinsko-pravnih odnosa, kao i sve javne ustanove koje imaju instalacije na saobraćajnicama koje se grade. 

Radiosarajevo.ba: Šta vas je navelo na to da dobro plaćeni posao direktora u privatnim firmama zamijenite poslom u politici u kojem su oči javnosti uprte ne samo u to kako radite, već i u Vaš privatni život kao i život Vaše porodice. 

ŠTETA: U politiku sam ušao jer sam svoja znanja i iskustva želio iskoristiti da doprinesem razvoju zajednice. Drago mi je da sam to i pokazao u vladi „šestorke“ i da sam dobio priliku da nastavim u vladi „četvorke“. U biznisu je bitno jedino da dobro radite, dok je u politici postalo najvažnije da dobro pričate pa ne morate ništa ni da radite. 

To nas je i dovelo do toga da su političku scenu preplavili populisti, ljenjivci i podobni kadrovi koji su poltroni i mezimci svojih stranka. Ja sam se u svom dosadašnjem političkom angažmanu držao principa iz biznisa tj. puno sam radio, a malo pričao o tome. Građani su naš poslodavac i sami će presuditi koliko smo dobro ili ne radili na kraju mandata. Ono što obećavam jeste rad,red,disciplina i maksimalna povećenosti rezultatu za dobrobit svih naših građana u Kantonu. 

O diplomi ministra 

Radiosarajevo.ba: Prilikom imenovanja Vlade, ali i kasnije u nekim medijima se spominjano Vaše školovanje, odnosno da niste dostavili sve potrebne podatke o studiranju. Možete li pojasniti o čemu se radi? 

ŠTETA: U mome poslu me neće omesti ni to što se opet pokreću iste priče i iste glasine kao i prije dvije godine. Počelo je sa prozivkama za stajališta, pa su se ušutjeli jer su shvatili da je ugovor potpisao ministar koji je bio prije mene,  2018 godine. 

Zatim su prešli na prozivke za polovne trolejbuse koje je GRAS nabavio, pa su se i tu ušutjeli jer su saznali da je nabavka započeta 2017. god. Nakon toga su počeli spletke oko moje diplome bez obzira što sam već ranije bio na istoj poziciji s istom diplomom i bez obzira što su i prije dvije godine isto to pitali i dobili isti odgovor. 

Za mene je ovo samo dokaz da dobro radim svoj posao i da u meni vide prijetnju koju pokušavaju skloniti lažima i podvalama jer mi u poslu ne mogu naći zamjerku. 

Međutim, teško je obeshrabriti i zaustaviti osobu koja je s 13 godina počela raditi kako bi finansijski podržala svoju porodicu. Sa 19 godina sam dobio prvi ozbiljan posao i od tada neprestano radim. Nisam imao tu privilegiju i finansijsku mogućnost da nekoliko godina života posvetim samo učenju tako da sam fakultet završavao uz redovan posao. 

Prvo sam završio Visoku školu za uslužni biznis, a nakon toga i Master na Univerzitetu za poslovni inžinjering i menagment u Banjoj Luci. Sa svojih 40 godina imam 18 godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama koje sam dobio isključivo zahvaljujući znanjima i predanom radu. 

Mene ovo samo dodatno motiviše da još bolje radim jer sam kroz život navikao na razne vrste pritisaka, ucjena, podmetanja itd. Više se na takve teme neću oglašavati jer su pred Vladom Kantona Sarajevo dvije godine u kojima imamo puno obaveza i odgovornost prema građanima vezano za brojne značajne projekte koje smo pokrenuli i koje želimo završiti kako bi stvorili kvalitet života kakav građani Kantona zaslužuju.