Adnan Šteta, ministar saobraćaja KS: Nisam došao da sanjam, nego da radim

Adnan Šteta je dugo radio u privatnom sektoru. Onda je postao političar, između ostalog, bio je na čelu velikog hrvatskog lanca trgovina u Bosni i Hercegovini.

Na prijedlog Socijaldemokratske partije (SDP) imenovan je za ministra saobraćaja u Kantonu Sarajevo. Šteta je govorio za portal Radiosarajevo.ba.

Ne manjka pohvala za ministarski rad ovog Mostarca koji od okončanja posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini živi u Sarajevu. Šteta je što ranije nije bio ministar - jedan je od Facebook komentara o njemu.

Ali, nisu izostale kritike. One se prije svega odnose na Prvu transverzalu.   

U trenutku našeg dolaska u njegov kabinet, zatekli smo predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development - EBRD) - institucije, čijim sredstvima će se kreditirati značajni projekti u bosanskohercegovačkoj prijestolnici. Kako je kazao Šteta, sastanak sa predstavnicima ove finansijske institucije je samo jedan od brojnih koje ima u toku dana. 

Projekti finansirani kreditom EBRD-a, kao što je poboljšanje javnog gradskog prijevoza, bili su jedna od tema razgovora sa Štetom. 

Da li će se Prva transverzala graditi između Zemaljskog muzeja i Historijskog muzeja, te na prostoru dijela Vilsonovog šetališta; da li će u glavnom gradu postojati veći broj pješačkih zona i biciklističkih staza; kada će grad biti priagođeniji pješacima; hoće li poskupiti usluge javnog gradskog prijevoza; zašto je smijenjen vršilac dužnosti direktora preduzeća GRAS Avdo Vatrić; ko finansira gradnju pruge Ilidža-Hrasnica; da li će se remiza izmjestiti u industrijsku zonu FAMOS; koliko često koristi javni gradski prijevoz, pješači ili koristi bicikl; kako ocjenjuje svoj rad - pitanja su na koja je odgovorio za naš portal.      

Radiosarajevo.ba: Intenzivirane su aktivnosti u cilju početka gradnje Prve transverzale. Trasa transverzale je izazvala nezadovoljstvo dijela građana zbog toga što će se nalaziti između Zemaljskog i Historijskog muzeja i preko Vilsonovog šetališta. Kako odgovarate na kritike da će građani biti uskraćeni za mjesto koje služi za rekreaciju i zabavu, za zelene površine, te da Vlada Kantona Sarajevo umjesto da izmješta, smješta saobraćaj motornih vozila u gradska područja, posebno ona centralna?

Šteta: Prva transverzala je projekat koji je aktuelan 40 godina. Na trasi od Grbavice do spajanja na Jošaničku ulicu – kružni tok ili petlju, zamišljeno je davno. Zadnji put je to revidirano 2009. godine. Od 2009. godine taj projekat stoji u gabaritima u kojima je i danas.

Počeli su radovi na raznim dionicama Prve transverzale. Cilj nam je krenuti sa više strana kako bi je prije spajali. Ali, da se vratimo na pitanje koje ste mi postavili – spajanje Novog Sarajeva i Centra Prvom transverzalom. 

Dionica od Tehničke škole do Grbavice je predviđena da se radi kao zadnja. Šta to znači – kada se završi kompletna transverzala od Tehničke škole do Vogošće, nakon toga ćemo raditi spajanje Novog Sarajeva i Centra.

Prije nego što krenemo raditi na tome dijelu, na tom spajanju, organizovat ćemo sa stručnim ljudima javnu raspravu kako bi našli najbolje rješenje koje će u potpunosti sačuvati Vilsonovo i koje će sačuvati naše muzeje – bogatstvo Sarajeva. Struka će naći sigurno najbolje rješenje kada dođe do toga. To nije stvar koja će se brzo desiti.

Imamo jako puno posla od Tehničke škole do Braće Begića, pa od Braće Begića do Šipa, od Šipa do Kobilje Glave, pa tunel Kobilja Glava. Tu je i idejni projekat kroz Vogošću koji treba pretvoriti u glavni projekat. Čekali smo da Vogošća završi određene stvari koje je trebala završiti po pitanju regulacionog plana.

Hulusić: Imat ćemo tramvaj do Šipa, ne mijenjamo trasu Prve transverzale

Kada sve to završimo, onda ćemo doći do spajanja Južne i Prve, ali apsolutno na način kojim će sve zainteresovane strane, struka reći kako to napraviti. Da to bude još jedna dodana vrijednost našem gradu. Ali da se sačuva sve ono što danas imamo. Nema bojazni da će se išta desiti u Vilsonovom šetalištu.

Radiosarajevo: Da li to znači da saobraćajnica između muzeja ucrtana u planu koji su vidjeli građani nije konačno rješenje?

Šteta: To je iz nekog starog projekta. Uzimajući u obzir ono što ste rekli i zainteresovanost građana za taj dio, dogovorili smo se da idemo od Tehničke škole do Vogošće. Kada sve to završimo, vraćamo se na početak. U međuvremenu, kroz javne rasprave zainteresovanih strana trebamo naći najkvalitetnije rješenje Prve i Južne transverzale. A sve u cilju da sačuvamo ono što imamo.

Nama nedostaju saobraćajnice. Treba nam novih saobraćajnica. Moramo ubrzati saobraćaj. Ali, moramo sačuvati naše vrijednosti – muzeje i Vilsonovo šetalište.

Radiosarajevo.ba: Postoji li procjena kada će se završiti gradnja Transverzale?

Šteta: Jako teško je reći kada možemo očekivati završetak gradnje. Mi smo krenuli rušiti. Do kraja godine ćemo srušiti još tri ili četiri objekta – za koje će biti rješeni imovinski odnosi na potezu od Tehničke škole do Braće Begića. Iselili smo depo minibusa GRAS-a, koji je prešao na remizu. U međuvremenu je otvoren javni poziv za gradnju dionice – od Tehničke škole do ulice Braće Begića kako bismo stvorili pretpostavke da završimo javni poziv, da nađemo izvođača i da na proljeće prvo možemo graditi veliki kružni tok. Onda da krenemo graditi buduću petlju Prve transverzale i sarajevske brze ceste.

To je ono što ćemo krenuti raditi u idućoj godini. Normalno, dinamika radova će zavisiti od brzine završetka pravno-imovinskih odnosa kojih ima jako mnogo.

Radiosarajevo.ba: U razvijenim gradovima je trend da se saobraćajnice izmještaju iz gradskih područja odnosno da se što više prilagodi pješacima, bar one centralne zone grada. Da li je realno očekivati da se to desi u Sarajevu – bio je prijedlog da se saobraćaj za motorna vozila obustavi od Skenderije do Starog Grada?

Šteta: Kada pričamo o saobraćaju, pješaci su prva i najbitnija stvar. Često se zaboravlja na pješake. U narednom periodu radit ćemo na puno projekata koji će zaštititi sigurnost pješaka. S druge strane ćemo stvoriti dodatne pogodnosti za pješake, bicikliste, električna vozila.

Moja očekivanja i moj pogled na budućnost saobraćajne infrastrukture u Sarajevu ide u smjeru koji ste Vi rekli. Da određene zone u budućnosti ne budu saobraćajne. Da bismo došli do toga, moramo značajno osnažiti javni prijevoz. Da bi neke zone koje su pretrpane vozilima, građani mogli ući u njih javnim prijevozom, ali onim ekološkim. Tu mislim na tramvaj i trolejbus. 

Tramvaj i trolejbus će nama u budućim godinama biti nositelj javnog prijevoza. Blizu smo završetka strategije javnog prijevoza 2020-2030. U decembru ćemo je imati na Skupštini Kantona Sarajevo. Tu ćemo posložiti sve stvari koje smo radili u ovoj i prethodnim godinama.

Jedan novitet će biti električni autobusi. Bit će aktuelan u narednom periodu. Sama činjenica je da broj električnih vozila u Evropi i svijetu raste. Mi nemamo infrastrukture i mi ćemo se posvetiti značajno tome. Svakako ćemo morati stvarati više prostora za pješake i bicikliste. 

Radiosarajevo.ba: Spomenuli ste bicikliste. Činjenica je da u Sarajevu postoji vrlo mali broj kilometara biciklističke staze. Da li će se to promijeniti u budućnosti? Koliko po ovom pitanju Ministarstvo može učiniti?

Šteta: Sve što se tiče saobraćajne infrastrukture, jako je bitna saradnja i komunikacija sa lokalnom zajednicom. Sama informacija ko je upravitelj ceste je osnova za bilo koji daljnji korak. Mi imamo četiri upravitelja cesta u Kantonu Sarajevo – opštinu, kanton, Federaciju, a imamo i Grad Sarajevo. Tu se nadležnosti dosta miješaju. Za bilo koji projekat koji se tiče kompletnog kantona, neophodna je sinergija i zainteresovanost svih strana. 

U ovih deset ili 11 mjeseci sam bio intenzivno u svim opštinama i dogovarao zajedničke projekte. Često kažem i to jeste tako – meni je stanovnik svake opštine u Kantonu Sarajevo jednako bitan.

Ministarstvo će u idućoj godini imati dva ozbiljna projekta koja se tiču razvoja biciklizma i biciklističkih staza. Nećemo biti opredjeljeni samo za ugradnju novog asfalta za nove saobraćajnice, nego i za gradnju pješačkih i biciklističkih staza.

Mnogo vode će još poteći dok vlast ne shvati značaj biciklističkih utrka

Svjesni smo koliko imamo problema posebno u zimskom periodu sa zrakom u Sarajevu. I to je jedan vid olakšavanja zajedno sa javnim prijevozom.

Radiosarajevo.ba: U nekoliko navrata ste spomenuli pješake – da će Vam oni biti prioritet. Svjesni ste kolike su poteškoće u kretanju pješaka. Za izdvojiti je da je zeleno svjetlo za pješake vrlo kratko uključeno i otežano kretanje osoba s invaliditetom. Osoba koja nema poteškoća u kretanju ne može stići da za nekoliko sekundi pređe preko pješačkog prijelaza dok je upaljeno zeleno svjetlo, a da ne govorimo one koji imaju poteškoće.Kada će se to promijeniti? 

Šteta: Tu je bitna infrastruktura i vozila koja mi nabavljamo. Nabavka novih vozila za javni prijevoz će biti prilagođena osobama s invaliditetom ili onima koje imaju poteškoće u kretanju. Samim tim, infrastruktura pruge će se postaviti na način da to bude niskopodna pruga sa niskopodnim stajalištima. Neće biti koračanja, nego će osoba u istom nivou stajati i ulaziti u vozilo.

Ove godine u 12. mjesecu ili najdalje u januaru  bismo trebali krenuti, ali nisam siguran, sa promjenom prvog tramvajskog stajališta. Bit će postavljeno baš na takav način. U idućoj godini ćemo raditi promjenu svih tramvajskih stajališta. Bit će prilagođena osobama s invaliditetom.

Apsolutno se slažem s Vama da je signalizacija neusklađena za pješake, ali još jedna bitna stvar – neusklađena je za vozače. Imamo semafore na kojima zeleno svjetlo u sedam ujutro, kada je najveća gužva, i u tri iza ponoći, kada nikoga nema, jednako traje.

Idemo u projekat adaptivnog upravljanja semaforima. Fomirat ćemo saobraćajni centar. U sklopu saobraćajnog centra će se upravljati semaforima. Na svakoj raskrsnici će biti postavljene kamere koje će davati signale o stanju na cestama.

Ministarstvo saobraćaja će podržati ideju sarajevskih gimnazijalaca o semaforima

Ljudi u saobraćajnom centru će na bazi potreba, stanja  i gužvi mijenjati zelene valove koji su kod nas takvi kakvi jesu. Samim tim će poboljšati protočnost vožnje. Prema nekim našim procjenama, kada kompletno adaptiramo i implementiramo adaptivno upravljanje semaforima do polovine 2021. godine, protočnost vozila na dionici od grada do Ilidže poboljšati to jeste ubrzati za 30 posto.

U sklopu toga ćemo značajno voditi računa o signalizaciji za pješake. Čak ćemo raditi jednu drugačiju signalizaciju koja se može vidjeti u Evropi, odnosi se na izgled semafora i izgled pješačkog prijelaza. Posebno zbog noćnih sati. Na nekim saobraćajnicama ćemo raditi pothodnik gdje će građani u svakom momentu moći proći.

Biti pješak u Sarajevu je noćna mora: Prijelazi preko tramvajske pruge vrlo opasni

Pričamo o nama bitnim rješenjima koja su svugdje u svijetu već odavno primijenjena. Mi smo tu gdje jesmo. Ali, idemo dalje. Svjesni smo toga. Ne bježimo od odgovornosti. Ne skrivamo se od problema. Rješavamo ih. Ne ide brzo kako bismo mi željeli zbog mase administrativnih izazova. Prije svega izazova u javnim nabavkama... Poduzimamo radnje kako bismo u zimskom roku, koji nije građevinski, napravili kompletne pripreme za proljeće kada dođe građevinska sezona – da tada ne krećemo u postupke nabavke, nego da imamo završene nabavke i da možemo krenuti raditi.

Radiosarajevo.ba: Najavili ste velike promjene na bolje u javnom prijevozu. Da li to znači da će usluge javnog prijevoza poskupiti?

Šteta: Prvo, mi moramo popraviti javni prijevoz do te mjere da naši građani koji ga danas koriste za dvije godine da ga ne prepoznaju, s pozitivne strane. Zato projekat 2020-2022. podrazumijeva ulaganje u infrastrukture – pruge, tramvaja, trolejbusa, trolejbuske mreže. To podrazumijeva investiciju kantona i svih građana vrijednu blizu 90 miliona eura (op. a. skoro 180 miliona maraka). 

To znači nabavku novih tramvaja, trolejbusa, novu prugu, novu trolejbusku mrežu, novi sistem naplate karata, nova stajališta, novi način upravljanja stajalištima gdje ćemo na svakom od njih imati panel na kojem piše kada tramvaj da tramvaj iz pravca Ilidže dolazi za dvije minute i 34 sekunde, na primjer. To će se kontrolisati i usmjeravati iz saobraćajnog centra.

Moramo radikalno popraviti usluge javnog prijevoza u Kantonu Sarajevo. To ćemo napraviti kroz zakone o javnom prijevozu i kroz Agenciju o javnom prijevozu. Moramo popraviti raspored linija koji je neadekvatan, nije dobar i prestar je u odnosu na potrebe koje imamo. Tek nakon toga kada vratimo povjerenje i zadovoljstvo građana, vidjeti ekonomski šta to košta i kako to košta.

Šteta najavio novine u javnom gradskom prevozu u Sarajevu

Jasno nam je da je javni prijevoz djelatnost koja nije profitabilna skoro nigdje u svijetu. Bitna stvar koju ću odmah pomenuti jeste da ćemo mi u budućnosti imati mogućnost kupovanja karte na način da nama cijena karte od Ilidže do Baščaršije i od Ilidže do Stupa neće biti ista. Danas morate kupiti kartu koja košta 1,60 maraka vozili se jednu stanicu ili 22 stanice. Sada to neće biti tako. Kraće relacije će koštati manje, što čak može biti i povoljniji javni prijevoz koji će biti bolji i sigurniji.

Radiosarajevo.ba: Govorimo o GRAS-u. Pa ćemo se osvrnuti i na to da je Avdo Vatrić smijenjen sa funkcije vršioca dužnosti ovog preduzeća. Kada sam razgovarao sa njim prije nekoliko sedmica, rekao mi je, između ostalog, da ste Vi najbolji ministar saobraćaja ikada u Kantonu Sarajevo i da je on imao najbolju saradnju upravo sa Vama. Zašto je smijenjen Vatrić? 

Šteta: Hvala gospodinu Avdi Vatriću na tim riječima. Moram reći da sam imao izuzetno korektnu saradnju u ovom periodu u kojem sam ja bio tu. U suštini sve stvari koje sam ja kao ministar mogao obezbijediti i koje sam obećao – napravili smo. Vjerujem da iz toga leži to povjerenje prema Ministarstvu saobraćaja.

Avdo Vatrić, v.d. direktor GRAS-a: Privatizaciju bi 'najviše platili' građani

Nadzorni odbor na bazi javnog poziva i konkursa je donio odluku o imenovanju vršioca dužnosti. Bitno je reći da je nakon toga objavljen novi oglas za generalnog direktora koji je ovih dana nestao. Nemojte me držati za dan. Birat će se generalni direktor, a ne vršilac dužnosti. Gospodin Ismet Kapo je imenovan na ovu poziciju nedavno. To je učinjeno na prijedlog Nadzornog odbora. On je vršilac dužnosti.

Ko će biti direktor GRAS-a – to još uvijek ne znamo. Ko god da bude direktor GRAS-a, ko god da je vršioc dužnosti direktora, ne mijenja se i neće se mijenjati odnos Ministarstva prema tim ljudima. Mi smo dužni kao vlasnik GRAS-a ne odnositi se prema njemu maćehinski, kako se odnosilo prethodnih godina. To je naše preduzeće koje moramo reorganizirati. 

GRAS ima akumulirani dug od 320 miliona maraka. Ali, daju se stvari u GRAS-u posložiti. Mora se napraviti interna reorganizacija. Mi danas u GRAS-u imamo manjak vozača. Ali, zato imamo nekih drugih djelatnosti značajno više nego što je potrebno. 

Kroz zatvaranje stajališta, kroz naplatu karata određene djelatnosti će biti softverski riješene. Značajno će biti olakšano upravljanje GRAS-om. Mi kao kanton ćemo obezbijediti sve ono što oni trebaju imati kao jake osnove da se posvete poslu. Njihov posao je da dođu do te mjere da zadovolje naše korisnike.

O svim stvarima o kojim mi pričamo kao Vlada Kantona Sarajevo znači da je primarna jedna stvar, a to je građanin. Sve što radimo, radimo s pretpostavkom da građanima damo sve ono što oni zaslužuju. Oni zaslužuju perfektan javni prijevoz. Zaslužuju normalnu cestovnu infrastrukturu. Zaslužuju normalnu pješačku infrastrukturu. Zaslužuju biciklističku stazu.

Puno projekata smo krenuli. Vjerujem i ubijeđen sam da će nova uprava GRAS-a, koja je danas tu i koja će biti, dati veliki doprinos. Ali da će isto tako kanton na drugačiji način gledati GRAS, u odnosu na prošlost.

Radiosarajevo.ba: Prije nekoliko dana ste zajedno sa načelnikom Općine Ilidža Senaidom Memićem potpisali sporazum koji se odnosi na obaveze o gradnji tramvajske pruge od Ilidže do Hrasnice. Ko finansira ovaj projekat?

Šteta: Pruga Ilidža-Hrasnica je također jedan od projekata koji datira puno godina unazad. Kada sam došao na ovu poziciju čuo sam puno priča, obećanja pojedinih političara da oni sanjaju kada će to biti. Ja sam rekao: Vidite, nisam došao ovdje da sanjam, nego sam došao da radim. Ako budemo našli mogućnost, mi ćemo je raditi. Ali, nemojte me ništa pitati dok ne vidimo gdje smo. U momentu kada sam ja došao nismo imali projekat.

Sva priča o tome koliko ona košta je bila neutemeljena. Nije postojao projekat. Nakon završetka projekta, vidjeli smo koliko košta. Onda smo unutar kantona sjeli i vidjeli šta možemo... Kada bismo gledali samo ekonomske parametre, ona sigurno u nekom dugom periodu nije isplativa. Međutim, moramo gledati neke druge stvari – pogledati vrijednosti tog kraka Hrasnice i Sokolović Kolonije.

Vlada je na fonu svojih mjera, jedna od njih 300, navela intenziviranje pruge do Hrasnice. Odlučila je da intenzivno krene u gradnju pruge. Napravili smo sastanak sa Opštinom Ilidža jer je prije postojala zainteresovanost Opštine da radi prugu. Sporazumom smo se obavezali oko određenih stvari.

Većinski finansijer pruge, minimalno 75 posto je Kanton Sarajevo. Projekat će voditi Kanton Sarajevo. Javnu nabavku će voditi Kanton Sarajevo. Opština Ilidža je sufinansijer od 25 posto troška. Dužna je rješi imovinske odnose na toj trasi. Vjerujemo da ćemo na proljeće iduće godine raspisati javni poziv. Gradnja će sigurno početi sljedeće godine.

Potpisan ugovor: Počinje gradnja tramvajske pruge Ilidža-Hrasnica

Radiosarajevo.ba: Kada možemo očekivati završetak gradnje pruge?

Šteta: Teško je to reći. Kreditno se zadužujemo. Te procedure su kao i kod Prve transverzale. Internacionalni tender će biti na proljeće. Gradnja počinje sljedeće godine. Trasa je dobra u smislu da nema obustava saobraćaja. Bitno je da je imovinski rješena. Bit će 13 kilometara, osam stajališta sa obje strane. Bitno je napomenuti, bit će to niskopodna pruga kao što će biti ova nova pruga od Marijin-Dvora do Ilidže.

Radiosarajevo: Načelnik Memić je prilikom potpisivanja sporazuma, između ostalog, istakao da je lokalna zajednica na čijem je čelu voljna da prostor industrijske zone u FAMOS-u ustupi za premještanje garaže za tramvaje. S druge strane, tvrdi se da eventualnim izmještanjem tih garaža sa mjesta remize pogoduje građevinskom lobiju koji žele praviti objekte na toj lokaciji. Također se tvrdi da je postojeće mjesto gdje se nalazi sjedište GRAS-a najbolje, najprihvatljivije jer se nalazi u središtu Sarajeva. Kako komentarišete ove navode?

Šteta: Načelnik Memić je vjerovatno iznio neko svoje mišljenje. Mi uopšte nismo razmišljali, niti nam je intencija bilo kakvo izmještanje GRAS-ove remize. Da li će se o tome nekad pričati – ne znam. U našim planovima mjera koje mi radimo, nije razmatrano izmještanje remize.

Radiosarajevo.ba: Koliko Vi često koristite javni prijevoz, koliko često pješačite, koristite bicikl?

Šteta: Bit ću iskren – nažalost malo u posljednjih deset ili 11 mjeseci. Većinu svog vremena provodim ovdje gdje radimo ovaj intervju. Svakako da i ja svojim primjerom moram potaći sve naše sugrađane na veće korištenje javnog prijevoza, pješačenje i biciklizam. Koristim, ali ne u dovoljnoj mjeri koliko bih trebao koristiti.

Sigurno je da ćemo u narednom periodu značajno to promijenti. Ja zbog sebe i zbog naših sugrađana moram dati primjer da to treba raditi.

Radiosarajevo.ba: Uskoro će godinu dana rada postojećeg saziva Vlade Kantona Sarajevo. Mnogi su mišljenja da ste Vi najbolji ministar u Vladi. Kako biste ocijenili svoj rad?

Šteta: Ja sam Vam po prirodi uvijek nezadovoljan. Došao sam na ovu poziciju da dam svoj maksimum i doprinos svima nama koji živimo u Kantonu Sarajevo. Jedan od mojih motivatora ulaska u sve ovo je bio da sam ja nezadovoljan životom sa aspekta saobraćajne infrastrukture. Pružila mi se mogućnost i nisam pobjegao od izazova.

Otvorila mi se mogućnost i rekao sam: Adnane, ok, imaš mogućnost, otiđi i pokušaj napraviti stvari onako kako građani zaslužuju. Očekivao sam da ćemo neke stvari brže raditi. Ali, nažalost javni sektor je poprilično usporen. Dići svu administraciju da prati rad od sedam do 19 sati svaki dan minimalno – nije jednostavno.

Tu sam malo nezadovoljan, ali ćemo u narednom periodu raditi određene organizacije i sistematizacije kako bi protočnije radili – kako bi se brže papirologija završavala.

Po pitanju kako sam zadovoljan i kako ocjenjujem sebe, došao sam da radim najbolje što mogu. Građani najbolje znaju vide li se promjene u saobraćaju. Ono što mogu garantovat da ću 24 sata svaki dan raditi u interesu i za dobrobit građana najbolje što znam i mogu. Sve je na sud građana.

Adnan Šteta: Moramo Sarajevo vratiti na kartu urbanih mobilnih gradova

Svi mi u Vladi, ne samo ja, smo za građane i zbog građana. Sve druge stvari, lične stvari su manje bitne. Sutra može sjediti bilo koji Adnan. Meni je bitno da projekti koje smo započeli, više ne mogu stati. Građani će dobiti nove trolejbuse, novu prugu, trolejbusku mrežu do Vogošće – nema stajanja.

Adnan ili neki ministri koji su sjede su najmanje bitni. Samo građani, građani i građani. Mislim da svi oni koji su na pozicijama koje politika imenuje, a što manje budu gledali na neke stvari odnosno gledaju građane koje susrećemo svaki dan, doprinijet će jednom zdravijem i normalnijem društvu kakvo mi u Sarajevu i Bosni i Hercegovini zaslužujemo.