Solarni paneli u Bosni i Hercegovini: Kakva je budućnost obnovljive energije u našoj zemlji?

Solarni paneli se u razvijenom svijetu koriste kao efektivan izvor obnovljive energije decenijama, a sada je to fenomen koji je dostupan i široj narodnoj masi. 

Procjenjuje se da 3,6 posto svjetske struje dolazi iz solarnih elektrana. Iako je to relativno mal udio, u kontekstu obnovljive energije to je veliki procenat. 

Prema informacijama Svjetskog ekonomskog foruma, više od deset posto ukupne količine struje u 2021. godini proizvedeno je u elektranama koje koriste obnovljive izvore energije. 

Prethodne godine, u Europi su prvi put solarne elektrane i vjetroelektrane proizvele više energije od prirodnog gasa, a ugalj su na ovom kontinentu ovi izvori energije pretekli još 2019. godine. 

Međutim, u Bosni i Hercegovini je situacija još uvijek kritična. Posebno je to slučaj u Federaciji BiH, koja još uvijek nema usvojen Zakon o obnovljivim izvorima energije. 

Istini za volju, usvojen je Nacrt zakona još u junu prethodne godine, ali od tada nije bilo priče o usvajanju ili glasanju o ovom prijedlogu. 

U Republici Srpskoj je situacija dosta jasnija. Postoji Zakon o obnovljivim izvorima energije u ovom entitetu, koji je na snazi od marta prethodne godine. 

U svakom slučaju, što se tiče obnovljive energije, solarni paneli su najpristupačniji za masovnu proizvodnju. Iako još uvijek kaskamo za ostatkom svijeta, moguće je napraviti mini-solarnu elektranu na privatnoj kući, dok god višak električne energije ne ide nazad u sistem. 

Najveći problem i prepreka u ovom slučaju je cijena. Ako potražite cijeli set za samo jedan solarni panel, platiti ćete oko 4,5 hiljade KM za 3,6kW električne energije. 

Kako bi ovu brojku stavili u kontekst, 3,6kW električne energije je nekih 40 posto onoga što jedno prosječno domaćinstvo treba. 

Naravno, može se ići i na veće pakete koji sa sobom nose i veću snagu. Tako će vas set od šest kW koštati nekih sedam do osam hiljada KM, a deset kW bi koštalo oko deset hiljada KM. 

Međutim, ovo su cijene za panele koji se zakače na postojeći električni sistem. Nažalost po građane Federacije BiH, ovi paneli se ne mogu koristiti u ovom entitetu dok se ne donese novi zakon. 

Prema postojećim pravilima, solarni paneli su legalni u FBiH samo ako se višak struje ne vraća u sistem.

S obzirom na to da ovi paneli ne koriste baterije, struja se mora vratiti u sistem i onda ih taj princip eliminiše kao opciju. 

Zbog toga postoje i hibridni sistemi, koji dolaze s baterijom i mogu se koristiti u svakom dijelu BiH. Ipak, oni dolaze s puno većom cijenom. 

Hibridni solarni set koji proizvodi 3,6kW snage će vas koštati devet hiljada KM, duplo više nego regularni set. Da bi pokrenuli prosječan dom samo na snagu solarnog panela, potrebno je izdvojiti minimalno 24 hiljade KM. 

Iako je se solarni panel u europskim zemljama, kada uzmemo u obzir cijenu i uštedu, isplate za pet do deset godina, u polovini Bosne i Hercegovine koja nema regulisan Zakon o obnovljivim izvorima energije bilo bi potrebno mnogo više vremena. 

Treba još svakako spomenuti subvencije. Ovdje opet možemo naći razliku između dva dijela Bosne i Hercegovine. U RS-u postoje subvencije za solarne panele i generalno korištenje obnovljivih izvora energije. 

Na stranici Regulatorne komisije za energetiku RS je u detalje opisan proces dobijanja subvencija.

Još u decembru prethodne godine je bilo 3.000 do 4.000 prijava za ovu subvenciju, koja je stvarno potrebna kada uzmemo u obzir cijene kupovine solarnih panela. 

Međutim, kao i u ostatku priče o obnovljivoj energiji u BiH, Federacija BiH kaska. Nacrtom Zakona koji je bio u raspravama tokom prošlog saziva Parlamenta FBiH bilo je predviđeno regulisanje ovog segmenta energetike, uključujući i mogućnost subvencioniranja. 

Ipak, od tog Zakona zasada nema ništa. 

Solarni paneli su budućnost za privatne korisnike koji žele da koriste obnovljive izvore energije, posebno u današnje doba nesigurnosti sa strujom.

Nažalost, u Bosni i Hercegovini se još uvijek čeka na mnoge stvari koje bi pomogle građanima naše zemlje da budu više energetski nezavisni.