Sedmica nauke na Neretvi: Cilj je samo jedan, proglasiti ovo jedinstveno riječno područje zaštićenim

Radiosarajevo ekipa posjetila je Sedmicu nauke na rijeci Neretvi koja se održava drugu godinu za redom u organizaciji Centra za životnu sredinu u partnerstvu sa međunarodnim organizacijama Riverwatch i Euronatur u sklopu kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope.

Ovaj događaj okupio je 70 naučnika i aktivista iz Europe i Bosne i Hercegovine kako bi sakupili podatke o ovom jedinstvenom riječnom području sa ciljem njegove zaštite.

Inače, gornji tok rijeke Neretve i njene pritoke su ugroženi planovima za izgradnju brojnih hidroenergetskih projekata (čak 24). Ukoliko dođe do realizacije ovih planova, ovaj jedinstveni riječni sistem bio bi u potpunosti uništen.

„Cilj ove sedmice nauke je da ustvari pokažemo bogatstvo biodiverziteta na Neretvi i njenim pritokama, i da vlastima u našoj državi pokažemo da je ovo jedno visokovrijedno područje koje je potrebno zaštiti, a ne do kraja uništiti planovima za izgradnju hidroelektrana.

Mi se u Centru za životnu sredinu individualno ali i zajedno sa kolegama iz koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine već godinama borimo protiv štetnih projekata izgradnje hidroelektrana na svim rijekama u BiH, i dali smo sve od sebe da zaustavimo gradnju i hidroelektrane Ulog, međutim, nažalost nismo bili uspješni. Ukoliko bi se realizovao ovaj projekat, rijeka Neretva u dužini od 38 kilometara bila bi potpuno uništena.

Mi smo za sada uspjeli da zaustavimo gradnju sedam malih hidroelektrana. Pokrenuli smo inicijativu za zaštitu gornjeg toka rijeke Neretve, i nadamo se da će rezultirati proglašenjem ovog područja zaštićenim“, istakla je Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.

Istraživanje biodiverziteta ovog jedinstvenog riječnog sistema na kojem je planirana izgradnja velikog broja hidroelektrana trajaće do 7. juna. Podaci koji će tim naučnika prikupiti tokom šestodnevnog boravka na ovoj rijeci pokazaće koje će jedinstvene vrste biti ugrožene ovim štetnim projektima i na koji način će oni uticati na biljni i životnjski svijet, ali i lokalno stanovništvo.

„Mi trenutno istražujemo podzemne životinje, koje žive u malim prostorima a nama su sada nevidljivi jer su ispod 'površine' rijeke. To je specijalan podzemni habitat i mjesto gdje možemo doći u kontakt sa podzemnom vodom. Te životinje trebaju čistu vodu, tako da su one i pokazatelj kvaliteta podzemne vode. U toj grupi životinja pronašli smo mnogo endemskih vrsta“, ističe Maja Zagmajster, naučnica sa Univerziteta Ljubljanja.

Rijeka Neretva je duga 230 kilometara. Iako je jedan dio rijeke već pretvoren u akumulacije, dio gornjeg toka Neretve i njenih pritoka još uvijek slobodno teče i čini srce kraške doline koja se smatra prirodnom baštinom od regionalnog značaja.

Investitor hidroelektrane Ulog nastavio je radove, ne osvrćući se ni na upozorenja ni na zakone, a ni prava građana na čijoj imovini su pokrenuti radovi. Kada je trebalo, u zaštitu interesa investitora stala je i policija Republike Srpske.

„Nažalost, naše vlasti sa vrlo upitnim investitorima su odlučile da razgrabe našu zemlju, naše šume i naše rijeke, međutim, lokalno stanovništvo i aktivisti se bore protiv toga. Uspjeli smo da zabranimo gradnju malih hidroelektrana u Federaciji, a nadamo se da ćemo uspjeti i u Republici Srpskoj.

Ono što mi u Bosni i Hercegovini imamo su posljednje divlje rijeke u Europi. U Albaniji je nedavno jedna velika rijeka Vjosa zaštićena i proglašena prvom divljom rijekom u Europi, mi se nadamo da ćemo slijedeću divlju rijeku imati upravo u našoj zemlji“, istakla je Lejla Kusturica iz Fondacije ACT.

Vlada Republike Srpske dodijelila je dozvolu za gradnju HE Ulog. Koncesiju na 30 godina za gradnju je dobila firma EFT, čiji je vlasnik Vuk Hamović, najveći trgovac električnom energijom u regiji, koji ima dvije kompanije u Republici Srpskoj.

EFT-ova hidroelektrana Ulog od 35 MW, s branom visokom 53 metra i izvodnim tunelom od 2,7 km, najudaljenija je nizvodno od planiranih elektrana na Neretvi, a trenutno su radovi u toku. Ukupna investicija projekta iznosi 150 miliona maraka.

„Hidroelektrana Ulog će dramatično uticati na rijeku Neretvu, iz razloga što izgradnjom brane ribe više neće biti u mogućnosti da migriraju, a one moraju da se sele baš kao i ptice. Rijeka Neretva će kilometrima biti zaustavljena, neće biti slobodog protoka, ribe u takvim uslovima ne mogu preživjeti.

Rijeke prenose jako puno riječnog sedimenta, izgradnjom brane taj prenos će biti zaustavljen i nizvodno neće ga više biti. To će negativno uticati na reprodukciju riba, i uzokovaće veliki pomor ribe u dužini od nekoliko kilometara nizvodno od hidroelektrane.

Ljudi koji žive na ovim prostorima će izgubiti mnogo. Izgubiće divljinu, prelijepu prirodu i još ljepšu rijeku. Za mene ovo područje nudi toliko mogućnosti za odmor i relaksaciju, za istrživanje prirode. To su sve stvari koje ja više nisam u mogućnosti priuštiti sebi u Austriji jer su sve rijeke uništene.

Ova zemlja ima neprocjenjivo blago, i meni je iskreno žao što ljudi u Bosni i Hercegovini gube svoju prirodu. Mi smo svoju prirodu i svoje rijeke uništili u Austriji, i u mnogim drugim zemljama Europe, sada plaćamo milione eura pokušavajući da obnovimo uništeno, istaknuo je Kurt Pinter sa Instituta za hidrologiju i upravljanje riječnim ekosistemima iz Beča.