Aktivistica Lejla Kusturica: 'Braneći rijeke, branimo život'

Ugrožena je svaka rijeka, rječica i potok u Bosni i Hercegovini, vodeno blago je napadnuto gradnjom malih hidroelektrana i nebrigom za prirodu, kaže Lejla Kusturica, aktivistica i direktorica Fondacije „Atelje za društvene promjene – ACT“, koja je dio Koalicije za zaštitu rijeka u Bosni i Hercegovini (BiH).

Bez rijeka nema života, drago mi je što su građani shvatili da je pređena crvena linija i što su rekli ne može više, navodi Kusturica koja sebe opisuje kao borca za ljudsko dostojanstvo, piše Radio Slobodna Evropa.

Koalicija za zaštitu bh. rijeka je bila izuzetno aktivna u 2020. godini. Kako ocjenjujete ono što ste postigli u brojnim akcijama i javnim kampanjama?, pitali su Lejlu.

"Koalicija za zaštitu rijeka BiH je okupila brojne organizacije sa zajedničkim ciljem a to je zaštita jednog od naših najvećih prirodnih bogatstava, vode, rijeka. Ova borba traje već deset godina. I dođe trenutak kada se dešava jedna vrsta proboja. Mislim da je 2020. godina upravo godina kada je na neki način krunisana naša borba. Došli smo skoro do cilja. Ali, smo jako oprezni.

Još uvijek zakoni i zakonski akti finalno nisu promijenjeni, govorim o Federaciji BiH, gdje smo intenzivno radili. Parlament je u junu rekao da treba zabraniti male hidrocentrale. Dosta aktivista je svojim tijelima štitilo rijeke, udružili smo naše snage, dobili smo internacionalnu podršku, i to je dovelo do određenih rezultata. I dalje čekamo finalnu zabranu, zakone, podzakonske akte, kojima ćemo moći investitorima reći da gradnja malih hidroelektrana više nije moguća, to nije zakonito u ovoj zemlji", kaže Kusturica.

Pretežno ste govorili o promjenama u Federaciji BiH. Koliko ste zadovoljni očiglednim zaokretom Vlade u stavu prema malim hidroelektranama?

"To je definitivno u 2020. godini jedno od najvećih postignuća. Imali smo vladu koja je pogodovala investitorima i svi zakoni i podzakonski akti bili su skrojeni da štite interese investitora, a ne interese građana. A rijeke pripadaju zaista nama svima.

S druge strane je bila naša kampanja, dugogodišnja borba aktivista, protesti ispred Vlade Federacije. Sve to je na kraju dovelo do sastanka sa premijerom i ostalim ministrima nadležnim za ovo pitanje. Imali smo potpuni zaokret, kada je federalni premijer izjavio da su male hidrocentrale štetne, da energetski nisu efikasne. Mi smo tada predali listu kratkoročnih, srednjeročnih i dugoročnih mjera kako bi se zaštitile rijeke.

Određeni zahtjevi su bili vezani za promjenu pravilnika na nivou Ministarstva okoliša i turizma, kojim bi se normiralo izdavanje ekoloških dozvola, da to više nije raspoređeno između kantona i Federacije, narodski rečeno da se ne zna ko pije, ko plaća. Jedan od značajnijih zahtjeva je bio ukidanje poticaja za male hidroelektrane.

Svi pravilnici su u nekoj fazi izmjena. Nedavno smo imali sastanak sa ministrom energetike Nerminom Džindićem koji je rekao da će se ukinuti poticaji, to je obećanje", priča Kusturica.

Ostatak teksta možete pročitati na linku OVDJE.