Savez kolumnista | Lavić, Hadžidedić i Sučić: Ne postoje "konstitutivni narodi"

U javnom i političkom diskursu Bosne i Hercegovine već godinama se gotovo bez razmišljanja koristi termin "konstitutivni narodi". On se pojavljuje u političkim izjavama, medijskim tekstovima, analizama, pa čak i u službenim dokumentima. Problem je, međutim, jednostavan i ozbiljan: taj termin ne postoji u Dejtonskom ustavu Bosne i Hercegovine.

Piše: Senadin Lavić, Zlatko Hadžidedić, Davor Sučić za portal Radiosarajevo.ba

Ono što na prvi pogled izgleda kao jezička nepreciznost, u stvarnosti proizvodi duboko pogrešno razumijevanje prirode države Bosne i Hercegovine, njenog suvereniteta i njenog ustavnog poretka.

Šta zaista piše u Dejtonu?

U izvornom, engleskom tekstu Ustava Bosne i Hercegovine koristi se izraz "constituent peoples". Ključno je naglasiti da to nije isto što i "constitutive peoples". Naprotiv, značenje prvog izraza je potpuno suprotno značenju drugog.

U ustavnopravnom jeziku:

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba! 

• constituent znači sastavni dio cjeline,
• constitutive znači ono što tu cjelinu stvara ili konstituira.

Prevođenjem izraza constituent peoples kao "konstitutivni narodi" stvara se pogrešan dojam da su određeni "narodi" konstituirali Bosnu i Hercegovinu kao državu u Dejtonu, 1995. godine. Takvo tumačenje, međutim, nema nikakvo uporište u Ustavu.

Država ima kontinuitet – nije nastala u Dejtonu

Već u članu I/1 Ustava Bosne i Hercegovine jasno se navodi da "Republika Bosna i Hercegovina nastavlja svoje postojanje kao Bosna i Hercegovina".

Ova formulacija nedvosmisleno potvrđuje državni kontinuitet. Bosna i Hercegovina nije nastala u Dejtonu, niti je Dejtonom konstituirana. A pogotovo je u Dejtonu nisu konstituirali nikakvi "narodi". Dejtonski mirovni sporazum je preuredio unutrašnju ustavnu strukturu već postojeće države, ali nije stvorio novu državu, niti joj je dodijelio suverenitet.

Iz toga slijedi ključna ustavna činjenica: država prethodi ustavu, a ne obrnuto.

Šta kaže Ustavni sud BiH?

Ovakvo tumačenje potvrđuje i praksa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. U svojoj temeljnoj odluci U-5/98, Sud izričito naglašava:

"Bosna i Hercegovina je složena država koja se sastoji od dva entiteta, ali suverenitet pripada Bosni i Hercegovini kao državi."

Ova rečenica razjašnjava osnovnu dilemu koja se često prešućuje u javnom diskursu: suverenitet ne pripada narodima, nego državi Bosni i Hercegovini. Narodi su ustavno priznati subjekti, ali njihova prava i politička uloga postoje unutar ustavnog poretka države, a ne iznad njega.

Šta znači "peoples"u ustavnom smislu?

U međunarodnom i uporednom ustavnom pravu, posebno u složenim i konsocijacijskim državama, termin people ne označava nužno nosioca suvereniteta. Naprotiv, on se često koristi za označavanje ustavno priznatih kolektiviteta koji učestvuju u podjeli vlasti i imaju posebne mehanizme zaštite kolektivnih prava.

Takvi kolektivi nisu ustavotvorni subjekti. Oni su konstituentni elementi ustavnog poretka. Upravo u tom smislu treba razumjeti izraz constituent peoples u Dejtonskom ustavu.

Konstituentni, a ne "konstitutivni" narodi

Zato je terminološki i ustavnopravno ispravno govoriti o konstituentnim narodima, odnosno o narodima koji su sastavni dio ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

Taj izraz precizno opisuje njihov položaj:

• imaju ustavom zajamčena kolektivna prava,
• ravnopravni su u institucijama,
• ali, ne konstituiraju državu i nisu nosioci suvereniteta.

Nasuprot tome, termin "konstitutivni narodi" implicitno sugerira da je Bosna i Hercegovina neka vrsta trajno otvorenog projekta, čije postojanje zavisi od volje pojedinih etničkih kolektiviteta. Upravo iz tog pogrešnog narativa proizlaze političke blokade, teritorijalne ekskluzivnosti i stalno dovođenje u pitanje državnih institucija. Etničke grupe nisu vlasnici teritorije države Bosne i Hercegovine, niti dijelova te teritorije, i njome ne mogu raspolagati, niti mogu biti nosioci suvereniteta.

Čemu služi obmana o "konstitutivnim narodima"?

Koncept tzv. "konstitutivnih naroda" koji se ne pojavljuje u Ustavu Bosne i Hercegovine, ali je decenijama agresivno nametan u javni diskurs, služi kao ključni instrument političke i pravne obmane. Njegova svrha nije tek terminološka, već duboko politička: stvoriti privid da Bosnu i Hercegovinu "konstituiraju" etničke grupe – Srbi, Hrvati i Bošnjaci – kao da je riječ o nekoj vrsti ugovornog saveza kolektivnih entiteta.

Time se proizvodi mitski konstrukt o navodnom "dogovoru naroda", prema kojem Bosna i Hercegovina nije historijska i međunarodno priznata država, već proizvod Dejtona, sastavljen od tri etničke "teritorije"– bošnjačke, srpske, i hrvatske. Takva interpretacija predstavlja otvorenu podvalu i svjesno negiranje historijskih, pravnih i političkih činjenica. Bosna i Hercegovina nije nastala u Dejtonu, niti je rezultat dogovora etničkih grupa, već je proizvod dugotrajnih historijskih i političkih procesa koji daleko nadilaze današnje etnopolitičke hegemonijske projekcije njenih susjeda.

Dejtonski mirovni sporazum jasno je pokazao ko su njegove strane-potpisnice: Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija (Srbija). Riječ je, dakle, o međunarodnom mirovnom sporazumu kojim je okončan sukob između međunarodno priznatih država, a ne o sporazumu između "naroda", odnosno, etničkih grupa unutar Bosne i Hercegovine. Jer, rat koji je trajao od 1992. do 1995. godine nije bio sukob između etničkih kolektiviteta unutar BiH, već agresija dviju susjednih država na međunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu, uz direktno učešće njihovih vojnih i paravojnih struktura.

Vrijeme je za jasan standard

Upravo zato je insistiranje na terminu "konstitutivni narodi" duboko problematično i politički opasno. Ono zamagljuje sudski utvrđene činjenice o karakteru rata i odgovornosti Srbije i Hrvatske za agresiju, a ustavnu materiju namjerno preusmjerava u pravcu navodnog "unutrašnjeg dogovaranja etničkih grupa". Time se agresija retroaktivno prikazuje kao unutrašnji etnički sukob, a država Bosna i Hercegovina kao sekundarna tvorevina, bez vlastitog suverenog kontinuiteta.

Nasuprot tome, dosljedno pravno i jezičko tumačenje Dejtonskog ustava vodi sasvim drugom zaključku: etničke grupe u Bosni i Hercegovini nisu faktori koji konstituiraju državu, već su – u ustavnom smislu – konstituentni elementi ustavnog poretka, s jasno ograničenim pravima i bez ikakvog izvornog suvereniteta. Jer, jedan i jedini nosilac suvereniteta je država Bosna i Hercegovina.

Zbog svega navedenog, nužno je uspostaviti jasan standard u prevođenju i javnom referiranju na Dejtonski ustav. U svim medijskim, političkim, akademskim i institucionalnim kontekstima termin "konstitutivni narodi" treba u potpunosti napustiti, kao falsificiran i politički štetan.

Umjesto njega treba koristiti:

• "konstituentni narodi", ili
• "narodi koji su sastavni dio ustavnog poretka Bosne i Hercegovine".

Ovo nije pitanje stila, nego ustavne tačnosti. Pogrešan termin proizvodi pogrešno razumijevanje, a pogrešno razumijevanje proizvodi pogrešnu politiku. To onda dovodi do opće pravno-političke zbrke u stručnom, javnom i svakodnevnom govoru.

Dakle, jasno i precizno rečeno, ne postoje "konstitutivni narodi". Postoje samo konstituentni narodi – i postoji Bosna i Hercegovina kao država kontinuiteta i nosilac suvereniteta.

Autori:

Prof. dr. Senadin Lavić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu;
Dr Zlatko Hadžidedić, stručnjak za međunarodne odnose, političku teoriju i teoriju nacionalizma. Direktor je u Center for Nationalism Studies;
Davor Sučić, profesor historije, muzičar, kompozitor, tekstopisac, autor kultnih pjesama Zabranjenog pušenja

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba