Profesor Samir Forić: "Emocija je gorivo protesta, a mladi nisu opterećeni strankama"

Teška tramvajska nesreća koja se dogodila u Sarajevu u četvrtak, 12. februara u kojoj je poginuo Erdoan Morankić (23), a četiri osobe su povrijeđene izazvala je višednevne proteste u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Od prvog dana mirnih protesta angažovao se značajan broj građana, ali najbrojniji među njima su mladi. 

Njihovo prisustvo na ulicama otvorilo je brojna pitanja. O motivima mladih osoba da se angažuju na protestima, odgovornosti institucija, njihovom odgovoru na proteste i ulozi društvenih mreža u ovim protestima za Radiosarajevo.ba govorio je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Samir Forić.

Tokom šest uzastopnih dana protesta u Sarajevu veliki broj mladih je transparentima i dolaskom pred Vladu i Tužilaštvo Kantona Sarajevo izrazilo nezadovoljstvo trenutnim stanjem sistema. 

'Postoji velika doza političke neinformisanosti'

Sagovornik portala Radiosarajevo.ba istakao je da mladi u Bosni i Hercegovini percipiraju vlast i politiku površnije nego upućeniji građani, ali da je to pozitivno, a ne negativno.

"Studije koje su provedene u Bosni i Hercegovini unazad nekoliko godina (...) govore da mladi ljudi generalno nisu toliko politički pismeni, odnosno postoji velika doza političke neinformiranosti. Isto tako postoji nezainteresiranost da se uopšte razgovara o politici, prvenstveno u najbližim krugovima, tj. u krugovima porodice i prijatelja. To nam govori da mladi ljudi koji trenutno izlaze na proteste, recimo da je to neki dobni uzrast od 15 do 25 godina, nemaju neko znanje o tome kakav je naš izborni i politički sistem, ni šta znači raspodjela, ravnoteža vlasti i slično. Oni zapravo nisu opterećeni s tim ko pripada kojoj stranci, ko nosi kakav dres, da li je na vlasti bivša ili sadašnja garnitura", rekao je Forić.

Profesor je zatim objasnio na koji način mladi posmatraju vlast.

"Mi koji smo malo više upućeniji u politiku svjesni smo tih stvari. Oni toga možda nisu toliko svjesni niti trebaju da budu. Oni vlast posmatraju na jedan veoma konkretan način u smislu da je to mjesto gdje sjede odgovorni ljudi koje narod bira i koji se u svakom momentu mogu pozvati na odgovornost bez obzira da li je riječ o izborima ili na neki drugi vaninstitucionalan način kao što je ovaj pritisak", dodao je.

Referirajući se na ovu tezu, Forić je naglasio da to njih ne čini pretjerano različitim u odnosu na vršnjake drugih europskih zemalja, ali da postoji diskrepancija u smislu mladih ljudi kao populacije u Sarajevu i u Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru.

"Pogotovo kada usporedimo mlade ljude ovdje i mlade ljudi u Širokom Brijegu koji odrastaju u klimi kakva je suprotna civilizacijskim vrijednostima kakve se recimo gaje konkretno u Sarajevu", istakao je on.

Solidarnost proizlazi iz emocionalne povezanosti

Na pitanje o tome da li su vođeni emocijama ili je ovo odraz nepovjerenja prema institucijama Forić je istakao da je emocija ta koja je okidač akcije.

"Trenutno studenti imaju svoju borbu zato što je tragedija koja je zadesila ovaj grad, zadesila zapravo njih kao jednu populaciju. Zato što se oni mogu poistovjetiti s Erdoanom Morankićem. Mogu se poistovjetiti sa Ellom J. Mogu se zamisliti u tim istim situacijama i tu solidarnost proizlazi isključivo iz emocionalne povezanosti. A, ta emocionalna povezanost se onda pretvara u gorivo koje pokreće konkretnu društvenu akciju, odnosno ovo što vidimo u vidu protesta", protumačio je naš sagovornik.

Posebno je naglasio da je nezadovoljstvo upereno protiv čitavog sistema.

"Riječ je naravno o zapuštenom sistemu javnog prijevoza za koji definitivno postojeća garnitura vlasti nije odgovorna zato što je tad u to vrijeme bila druga garnitura vlasti. To su činjenice koje moramo da priznamo. Ali opet, mlade ljude to ne interesuje. Oni isporučuju odgovornost na adresu vlasti bez obzira ko je obnaša. Nadam se da će tako nastaviti i nakon izbora zato što će to našu političku kulturu ovdje učiniti više građanskom, a manje podaničkom", poručio je.

Iako protesti traju šest dana, a novi su najavljeni za subotu Forić procjenjuje da postoji 60 posto šanse da splasnu, dok je 30 posto šanse da se završe u poluinstitucionalnoj formi sličnoj protestima prije 12 godina.

"Postoji i 10 posto šanse da ovo zapravo postane jedan veoma širok projekt savezništva sa svim onim koji se bore za prava građana uključujući sindikate i nevladine organizacije. Dakle sve one dionike građanskog društva koji se aktivno zalažu i bore da se kroz to savezništvo napravi veliki pritisak na vlast", pojasnio je.

Potom je objasnio zbog čega daje najmanje šanse posljednjem scenariju.

"Ne zna se jasno organizacijsko jezgro. Infrastruktura resursa oslanja se na digitalne mreže, na komunikacijske kanale tipa Viber ili Whatsapp. Dakle, to ima svoju kratkoročnu funkciju, ali srednjoročnu baš i nema", zaključio je.

Forić je mišljenja da ovakva forma protesta teško može opstati.

"Ne moraju se oni skupljati svaki dan i izlaziti na ulice. A, ono što mogu da urade jeste da ostanu skupa. Da ovo iskoriste kao priliku da se građanski obrazuju i da razviju unutrašnje kapacitete da sutra kad dođe datum izbora učine više informiraniji glasački izbor nego što bi to bio slučaj prije pet ili šest dana. Naravno i da kao generacija stasavaju u grupu koja će sutra moći da isporuči promjene koje sad traži", pojasnio je.

Sami protesti su odmah na početku rezultirali promjenom. Treći dan protesta premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk podnio je ostavku nakon čega je uslijedio tehnički mandat cijele Vlade KS. Četvrti dan protesta ostavku je podnio i direktor GRAS-a Senad Mujagić.

'Davanje ostavke je moralni čin'

Govoreći o mogućim društvenim i političkim efektima protesta naš sagovornik je naglasio da društveni pritisak može natjerati istražne i krivične organe da rade svoj posao s maksimalnom posvećenošću i otkriju krivca.

"S druge strane, protest može da bude signal svima koji će obnašati vlast u budućnosti da ih ovo može čekati u slučaju propusta. I nije bitno čiji je propust i ko je kriv. To nije pitanje koje ova generacija postavlja, a to je pitanje koje smo inače mi postavljali. Kada se desi propust oni koji su trenutno na vlasti moraju da pokažu minimum političke kulture i da pokažu javnu odgovornost na način da učine proces transparentnim. Da kažu šta je bilo, šta se desilo. I naravno moralni čin, jer to je stvarno moralni čin, davanje ostavke", poentirao je naš sagovornik.

Forić je naglasio i mogući utjecaj protesta na opozicione stranke, koje sebe već vide kao buduću vlast nakon oktobra 2026, te da obrazac koji su slijedile prethodnih godina više neće moći primjenjivati.

"A, ako budu slijedili mislim da onda naredni protest koji bude, da će biti jednak ili možda čak i veći od onog iz 2014. godine", podcrtao je on.

Komentarišući (ne)ispunjavanje zahtjeva građana na protestima i njihov utjecaj na povjerenje u institucije, on objašnjava da je to stvar pregovora te da ne možemo očekivati ni apsolutizam da se svi zahtjevi prihvate, niti da se svi zahtjevi odbace.

"Zar stvarno ima opravdanja da posebno ministrica obrazovanja daje ostavku? Moje pitanje je radi čega? Kad je već ostavkom premijera kompletna vlada u ostavci. Moramo nekad slušati logiku i zdrav razum. A što se tiče drugih zahtjeva, po mom mišljenju, veoma smisleni, racionalni zahtjevi koji se mogu udovoljiti. Neki su već ispunjeni. Ovdje već imamo pokaz dobre volje i to je dobar znak da imamo stabilnu društvenu situaciju koja je radikalno drugačija od onog što gledamo u Srbiji, gdje imamo potpuno suprostavljenost vlast i naroda", mišljenja je Forić.

Ponovo je naglasio da se treba biti realan u zahtjevima i da se postavlja pitanje zbog čega bi škole otvarale vrate i puštale djecu van. Unatoč svoj dobroj volji nastavnika i nastavnica, profesora i profesorica, škole ne trebaju funkcionisati na tom principu.

S obzirom na činjenicu da su se mladi osim na ulici angažovali i na društvenim mrežama, govoreći o utjecaju društvenih medija na proteste Forić je mišljenja da društveni medij mogu itekako utjecati na vlast.

"Stvar je u tome što društveni mediji sami po sebi nikad neće dovest osobu, bilo ona mlada, srednja ili starija, na ulicu da protestuje. Oni mogu biti samo komunikacijski kanal i sredstvo informisanja. Nikako ne može biti zamjena za djelanje. I oni ukoliko utječu na to da učine vidljivijom ovu grupu koja izlazi, koja protestuje, tim bolje, zato što se time šalje jasna poruka. A naravno kod nas vlast ako je prema ičemu responsivna onda je responsivna prema medijima i medijskom pritisku. Kod nas izgleda da je to jedino što ima efekta u smislu nekog mehanizma kontrole, to više nego neke prijetnje krivičnim istragama", zaključio je Forić za portal Radiosarajevo.ba.