Posljednji rat u udžbenicima historije
Piše: Enes Kurtović, Školegijum
U zemlji kakva je BiH, prezentovanje podataka
iz bliže i daljnje prošlosti novim generacijama, itekako je osjetljivo pitanje.
Zato su udžbenici istorije/historije/ povijesti koji se koriste u osnovnim i
srednjim školama u BiH često predmet raznih analiza.
Ovaj tekst ima za cilj predstaviti kako su dešavanja na prostorima bivše Jugoslavije u periodu 1990-1995 opisana u dva udžbenika povijesti namijenjena učenicima osmog razreda koji osnovnu školu u BiH pohađaju po hrvatskom nastavnom planu i programu.
Republika Hrvatska 30 stranica, BiH 4 stranice
Udžbenici Povijesti 8 izišli su izdanju izdavačkih kuća Naklada Alfa d.o.o. iz Mostara (autori Stjepan Bekavac, Mario Jareb i Miroslav Rozić) i Naklada Znam d.o.o. iz Mostara (autor udžbenika Miljenko Miloš). Nastavni plan i program je za ovaj uzrast djece predvidio usvajanje znanja o istorijskim događajima i ličnostima u periodu od 1918. godine do današnjih dana. Kao značajna nastavna cjelina posebno su obrađeni događaji koji su se na teritoriji bivše SFRJ dogodili u periodu 1990-1995.
Ono što se prvo može primijetiti je količinski nesrazmjer u zastupljenosti sadržaja koji se odnose na dešavanja na teritoriju Republike Hrvatske u odnosu na dešavanja na teritoriju Bosne i Hercegovine. U Alfinom udžbeniku taj odnos je 30 stranica o Republici Hrvatskoj, a 4 stranice o BiH, dok je u udžbeniku Naklade Znam ovaj odnos 12:4.
Pored količinskog nesrazmjera, očit je i sadržajni disbalans. Tako su događaji vezani za prve slobodne izbore u Republici Hrvatskoj, te početak rata i sve faze njegovog trajanja, do okončanja sukoba, opisani vrlo detaljno, navođenjem ključnih datuma i imena osoba, ilustrovani vojnim kartama i fotografijama političara i vojnih zapovjednika.
Dio sadržaja koji se odnosi na dešavanja u Bosni i Hercegovini vrlo je štur i podacima oskudan. Navode se datumi održavanja referenduma o nezavisnosti, međunarodnog priznanja i članstva u UN, početka rata u BiH, te datumi potpisivanja Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma. Alfin udžbenik uz ovaj sadržaj ima tri ilustracije: Stari most u Mostaru (“srušen tijekom bošnjačko-hrvatskih sukoba za grad”), memorijalni centar u Potočarima i potpisivanje mirovnog sporazuma u Parizu 1995. godine, dok udžbenik Naklade Znam sadržaje ilustrira zastavom Hrvatske Republike Herceg-Bosne, fotografijama ratnih razaranja u Sarajevu i Mostaru (bez Starog mosta) i grbovima BiH i Federacije BiH.
Depersonalizirana povijest
U oba udžbenika se ne navodi niti jedno ime nekog hrvatskog političara ili vojnog zapovjednika iz BiH. U opisu događaja najčešće se koristi ime naroda kao vršioca radnje: “Hrvatski se narod počeo samoorganizirati”, “Hrvati su zbog zaštite hrvatskih prostora osnovali Hrvatsku zajednicu Herceg Bosna”, “Hrvati su smatrali da bošnjački čelnici žele minimizirati ulogu Hrvata”…
U Alfinom udžbeniku navedene su biografije pet vojnih zapovjednika Hrvatske vojske iz Republike Hrvatske, a niti jednog zapovjednika Hrvatskog vijeća obrane. Ni u jednom udžbeniku ne spominje se činjenica da je Hrvatsko vijeće obrane učestvovalo u obrani Sarajeva, Bihaća ili tuzlanske regije.
U udžbenicima se nigdje ne spominje sudbina Hrvata iz dijelova Bosne i Hercegovine koji su danas u sastavu Republike Srpske. Tako hrvatska djeca u BiH iz ovih udžbenika neće saznati zašto njihovi sunarodnjaci više ne žive u Derventi, Modriči, Bosanskom Brodu, Tesliću, Kotor Varoši...
Povijest sunarodnjaka iz Republike Hrvatske,
po kreatorima nastavnog plana i programa i autorima udžbenika, bitnija je od
povijesti hrvatskog naroda sa područja cijele Bosne i Hercegovine.
Tekst prenosimo iz 28. broja Školegijuma koji možete preuzeti ovdje.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.