Pitali smo stručnjaka: Znaju li djeca i rekreativci kakve suplemente piju i njihove (ne)učinke?

U posljednje vrijeme mnogi se sve više okreću zdravom načinu života, što svakako, osim zdrave ishrane, uključuje i rekreativno bavljenje nekim od mnogobrojnih sportova.

Brzo hodanje, trčanje, planinarenje, plivanje... samo su neki od načina na koji ljudi, nakon svakodnevnih obaveza, korisno "ubijaju" svoje slobodno vrijeme.

Prava pomama je i za teretanama koje su sve punije i punije... Od raznoraznih fitnes programa do klasičnog dizanja tegova, za svakog ima po nešto, a neki idu i korak dalje te angažuju privatne trenere.

Razloga ili bolje kazati motiva je napretek. Neki, recimo, odlaze u teretanu kako bi smršali, drugi kako bi se "utegnuli" za predstojeće ljeto, dok treći kako bi jednostavno izbjegli dobro poznate loše današnje navike - 'blejanje' u pametne telefone, tablete ili televizore.

Velika ozbiljnost

Međutim, mnogi ne znaju da i rekreativno bavljenje bilo kojim sportom, osim određenih odricanja, zahtijeva i određeno znanje, od ishrane do izvođenja samih vježbi.

Ukratko - rekreativni sport zahtijeva veliku ozbiljnost i pristup, kako profesionalaca ljekara, tako i samih sportista, odnosno aktera - rekreativaca, kaže na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba dr. sci. dr. med. i toksikolog Mahir Fidahić.

"Prije svega, ne bi se trebalo početi baviti rekreativnim sportom prije nego se obavi adekvatan i propisan ljekarski pregled, pod nadzorom ljekara - specijaliste sportske medicine. Tu mislim na kardio testiranje, koji će pokazati koji obim vježbi i koji intezitet vježbanja je za neku osobu u odnosu na njegovu dob, tjelesnu konstrukciju... Ako je, recimo, neka osoba mršave konstitucije, i krene dizati tegove, može samo sebi naštetiti, recimo, koštanom i mišičnom sistemu", kaže Fidahić.

Prema njegovim riječima, osnovni problem je što u posljednje vrijeme imamo sve češću pojavu da izuzetno mlade osobe, ispod 18 godina, već kreću sa intenzivnim treninzima, pogotovo u teretani.

"To nikako nije poželjno, jer se kosti formiraju do 20 godine. Dakle, aktivno dizanje tegova može remetiti završnu fazu razvoja kostiju koja se specifična za pubertet, odnosno u toj kritičnoj fazi".

Kada se radi o suplementima, naš sagovornik pojašnjava da se oni mogu podijeliti na one koji "imaju smisla", odnosno naučno su dokazani da imaju benefit, i na one za koje nema dokaza u medicini da poboljšavaju ili doprinose napretku kod sportista, odnosno imaju neki benefit, ali su, nažalost, komercijalizovani i koriste se.

"Ima i treća vrsta - to su zabranjene supstance, a koje često budu prisutne u određenim suplementima. Recimo, kreatin je dozvoljen, proteini su dozvoljeni, ali njihov proizvođač će ubaciti nešto steroida koji su zabranjeni i koji su na listi zabranjenih suspstanci Svjetske anti-doping agencije, samo da bi na tržištu njihov proizvod imao veći učinak. I onda, recimo, ukoliko popijem nekoliko pakovanja tog kontaminiranog kreatina sa steroidom, vidim bolji napredak, bržu progresiju, dobivam na mišićnoj masi, a ne znam da u pozadini stoji supstanca koja mi može štetiti", pojašnjava naš sagovornik.

Fidahić naglašava da, kada se nedozvoljene supstance pronađu kod profesionalaca, oni snose rigorozne sankcije i kazne, ali situacija kod rekreativaca je sasvim drugačija.

"Iste supstance mogu se naći i na internet tržištu pa i domaćem tržištu i mogu ih, nažalost, bez nekog ograničenja koristiti rekreativci. Te štetne supstance ostavljaju posljedice po organizam. Tu prvenstveno mislim na steroide, hormone, inzulin, alfa i beta blokatore... Steroidi oštećuju jetru, oštećuju reproduktivni sistem, dovode do pojave akni na tijelu... Hormoni, također, dovode do određenih disbalansa u organizmu... Zloupotreba hormona je manja, istina, jer su skupi", dodaje Fidahić.

Ipak, rekreativci, pogotovo oni u teretanama, češće posežu za suplementima koji su dozvoljeni - proteini, aminokiseline, kreatin, kofein... Fidahić kaže da je stvar jasna, kada govorimo o ovoj tematici.

"Ukoliko rekreativac u svojoj ishrani unosi raznovrsnu hranu, koja zadovoljava njegove nutritivne potrebe, onda neće imati potrebu da koristi dodatnu suplementaciju. Šta znači raznovrsna hrana? To je dovoljan unos i proteina i ugljikohidrata i masti. Rekreativac ako želi da postigne i izgradu veću mišičnu masu, onda mu hrana mora biti bazirana na prirodnoj vrsti proteina, tu prvenstveno mislim na meso - pureće, pileće, crveno meso, ribu te mliječne proizvode", precizira Fidahić.

Ukoliko rekreativac vodi nezdravu ishranu, situacija se mijenja.

"Imamo loš trend - pojede se sendvič pa se ide u teretanu ili na neki drugi trening. Bez mesa, mliječnih proizvoda, povrća... Onda imamo slab učinak treninga, jer ishrana mora da prati trenažni proces. U određenim situacijama jeste opravdano da se dodaju suplementi i to oni koji mogu osobi donijeti bolju iskoristivost treninga. Prije svega mislim na vitamine, minerale, pa i izotonična pića imaju smisla, jer oni vam u datom momentu one stvari koje gubite treningom vrlo brzo u toku samog treninga ili naknadno nadoknade", kazao je Fidahić.

Provjeriti deklaraciju

Fidahić priznaje da ukoliko su treninzi preintezivni onda i suplementi imaju smisla, ali uz jedan savjet:

"Ukoliko se osoba odluči za suplementaciju, treba dobro da provjeri deklaraciju!", poručio je Fidahić.

O samim amino-kiselinama kaže da je upitna njihova korist.

"Amino-kiseline u želucu, pod dejstvom hlorovodične kiseline se razgrađuju, te se kao takve najbolje resorbuju iz proteina", kaže Fidahić.

Kofein je također popularan, pogotovo prije treninga, ali ni za njega naš sagovornik nema lijepe riječi.

"Kofein ne bih nikako preporučio kod rekreativnih sportista, jer u većim dozama može da dovede do drhtavice, poremećaja sna i do pada koncetracije. Njegova upotreba nema nikakve svrhe. Jedni smisao je kod skidanja kilograma, ali to se mora raditi pod nadzorom nutricioniste", poručuje Fidahić.

Prava pomama kod rekreativaca, pogotovo omladine, su energetska pića. Fidahić je otkrio neke interesantne podatke:

"Njihov sastav često bude zaštičen određenom formulom, odnosno formulacijom koju ni nutricionisti ni ljekari ne koriste da bi znali šta se nalazi unutar te zaštičene formulacije. Energetska pića, samim tim što su ograničena, jer nije preporučljivo u određenom vremenskom periodu popiti veći broj, govori da mogu imati dugoročne štetne efekte, pogotovo na jetru i na bubrege".

Naš sagovornik zaključio je priču o pićima:

"I dalje je najbolje piće za rekreativce i sve osobe - voda".