Sanela Terzo: u BiH se prema suplementima gleda kao na kokain

Generalna sekretarka Bodybuilding saveza (BBFBH) Sanela Terzo, po struci je diplomirana inženjerka elektrotehnike za računarstvo i informatiku, a bodybuildingom se počela baviti početkom 2007. godine. 

Sanela Terzo je u razgovoru za Fenu govorila o ovom sportu, načinu ishrane, treninzima te suplementima i stereoidima. 

Prije bodybuildinga se aktivno bavila kickboxom te bila registrirana takmičarka u Kickboxing savezu Bosne i Hercegovine, ali se ipak odlučila potražiti sport dovoljno ženstven i siguran za ženu. 

''Ljubav se rodila vremenom, kako sam počela učiti sve ono što sam morala znati kako bi se uopšte mogla baviti ovim sportom. Pripreme za moje prvo takmičenje u jesen 2007.godine radila sam s Mirsadom Terzom, sada mojim suprugom. Moje saznanje koliko ustvari ne znam, bio je "trigger" da se jave želje, zacrtaju ciljevi i ostvare uspjesi'', kazala je. 

Terzo je višestruka državna prvakinja u disciplini bodyfitness te ima osam internacionalnih pobjeda. 

''Moja najznačajnija pobjeda je iz 2012. godine, s Balkanskog prvenstva IFBB Federacije, u dvije discipline, bodyfitness i bodybuilding mix pair. Obje sam posvetila svom suprugu Mirsadu Terzi'', prisjetila se. 

Budući da vrlo malo ljudi zna kakav je to sport, Terzo kaže da se bodybuilding dijeli na slijedeće discipline: classic bodybuilding (muškarci), bodybuilding (ženski i muški), bodyfitness, physique (ženski i muški), bikini model, fitness (ženski i muški) i athletic fitness (ženski i muški). 

''U BiH, bodybuilding je sport u razvoju. Imamo 30-ak takmičara, ali ima dosta rekreativaca. Svijest o bodybuildingu u društvu još nije na zavidnom nivou, ali rekreativci i aktivni takmičari pokušavaju da se to promijeni. Razlog neprihvatanja ovog sporta je neznanje i neinformiranost ljudi'', objasnila je. 

Ishrana je, naglasila je Terzo, bitna oko 75 posto, trening 20, a odmor pet posto. 

''Svako ko želi da treningom dovede u red svoj organizam, odabrao je pravilan put, ali svaka osoba mora da nauči kako se pravilno hraniti. Zdrava ishrana ne sadrži puno škrobastih namirnica, masnoća, šećera, nema puno prerađene hrane i proizvoda te nema "brze hrane", naglasila je Terzo te dodala da hrana treba da je jednostavna, a namirnice prepoznatljive nakon pripreme. 

Najjednostavnije rečeno, ishrana mora sadržavati dovoljno mesnih proizvoda, povrća i voća, u kombinaciji koja odgovara svakome posebno. 

''Početnik može trenirati i do dva puta sedmično, što naravno iz sedmice u sedmicu možemo mijenjati, odnosno obogaćivati treninge novim vježbama, povećavati broj treninga, otežavati oblik vježbi i slično'', kazala je. 

Dodala je da je kardio trening mač s dvije oštrice te preporučuje svakome ko želi da izgubi neželjene kilograme  da ne radi kardio treninge na početku samog procesa bavljenja sportom. 

- Preporučujem da se prvih mjesec dana rade isključivo anaerobne vježbe, pa tek onda da se počne s kardio treninzima. Naravno, ovo se odnosi na osobe koje nemaju nikakve zdravstvene probleme, jer zdravstveni problem određuje oblik i tok treninga, tako da nije sve za svakoga'', dodala je. 

Naglašava da ukus određuje kada treba stati s određenim procesom, a osnovno je da tok procesa nije pogrešan i da se odabere pravilan program ishrane i treninga na dnevnoj bazi. 

''Kad smo već došli u određenu formu koja je prihvatljiva za nas, taj program ishrane, treninga i odmora trebamo koristiti do daljnjeg. Jedino kada dosegnemo maksimum u izgradnji figure, možemo sebi dati slobodu manjeg broja treninga ili oduška u ishrani i namirnicama koje smo eventualno sebi uskratili tokom procesa izgradnje forme - dodala je. 

Ističe da su svi programi individualni te da je suludo slijediti tuđe programe, što je samom tim suludo i generalizirati. 

Terzo kaže da trening „kleše“ mišiće te da bez treninga nema ni oblika, ni tonusa, ni veličine, ni snage. Trening, opet, bez kvalitetne ishrane neće ništa ponuditi što se tiče bodybuilding sporta. 

''Ishrana se zasniva na kvalitetnom unosu nutritijenata kroz hranu i suplemente. Suplementi su dodaci prehrani i kao takvi se koriste te ni u kom slučaju za bodybuildera nisu zamjena obroka u prehrani'', naglasila je. 

Po njenim riječima suplementi su: (multi)vitamini, (multi)minerali, protein sejkovi, aminokiseline, nitric oksidi, kreatinski preparati, fat burneri, preparati koji pospješuju razne procese u organizmu, regulaciju kardiovaskularnog sistema, koštano-zglobnog sistema, apsorpciju nutritijenata u organizmu, regulaciju endokrinog sistema i slično. 

Svi suplementi imaju multifunkcionalne zadatke u organizmu i unose se po potrebi, u onolikoj mjeri kolika je potražnja organizma izazvana ekstremnijim načinom treniranja ili bavljenja sportom. 

''Suplementi se mogu kupiti u apoteci ili prodavnicama sportske prehrane. U svijetu se ljudi prema suplementima odnose kao prema hrani, jer ne pričamo ni o čemu drugom, i u svakom većem prodajnom centru postoji odjeljak za suplemente, kao što imate i hranu za dijabetičare. Samo u BiH se prema suplementima gleda kao na kokain'', kazala je. 

Objasnila je da steroidi nisu suplementi. U društvu se pod pojmom "steroid" podrazumijeva seksualni i anabolički hormoni. Seksualni hormoni mogu biti muškog ili ženskog oblika i time definišu karakteristike muškog ili ženskog spola. 

''Anabolički hormoni su oni koji utiču na receptore muških seksualnih hormona radi povećanja mišićne mase i jačanja koštanog sistema. Skraćeno, "steroidi" spadaju u doping sredstva jer se smatraju vještačkim sredstvima'', dodala je Terzo. 

Istakla je da vještački način podrazumijeva performanse sportaša koji su u nekoliko klasa bolji od sportista koji ih ne konzumiraju. 

''Razlog zbog kojeg društvo ne prihvata korištenje steroida jest što se ne može uticati na količinu koju sportisti koriste, čime se postavljaju nerealni rekordi, šalje loša poruka ukoliko se desi da sportista poslije ima zdravstvenih problema ili se u rijetkim slučajevima završi smrću'', zaključila je Terzo u razgovoru za Fenu.