Ovo su najpoznatija mjesta susreta u glavnim gradovima Balkana

U svakom gradu postoje specifična mjesta na kojima se ljudi sastaju. Negdje su to trgovi, negdje parkovi, a u nekim gradovima posebne građevine.

Donosimo vam najpoznatija mjesta susreta u glavnim gradovima Balkana.

Sarajevski Sebilj

Jedno od najčešćih mjesta na kojima se sastaju građani Sarajeva jeste Sebilj na Baščaršiji. Ubjedljivo je najpoznatiji simbol glavnog bosanskohercegovačkog grada, te jedinstvena i nezaobilazna turistička atrakcija. Uvijek je okružen golubovima, koji privlače pažnju prolaznika, te ovu lokaciju čine još posebnijom i ujedno jednom od najfotografisanijih sarajevskih lokacija.

Zašto baš Sebilj?

U njegovoj neposrednoj blizini nalaze se ćevabdžinice i buregdžinice, kao i tradicionalni restorani i kafići odlični za opuštanje i odmor, ali i značajne historijske znamenitosti bitne za turiste koji odluče posjetiti bosanskohercegovačku prijestolnicu.

Baščaršijski Sebilj danas je jedini preostali sebilj od njih 300 koliko ih je bilo 1660. godine kada je o njima pisao putopisac Evlija Čelebija. U katastrofalnom požaru 1697. godine uništeni su svi sarajevski sebilji, dok je sadašnji izgrađen 1913. godine, te više puta obnavljan – a posebno uoči održavanja Olimpijskih igara 1984. godine i nakon što je devastiran tokom ratnih razaranja '92. – '95.

Ono što Sebilj zapravo predstavlja jeste objekat na putu u kojem ima vode, prema značenju riječi arapskog porijekla. Tako su u Sebilju prije radile sebiljdžije koji su bili plaćeni da kroz prozore dijele vodu prolaznicima. Danas tu postoji česma na kojoj se građani i turisti okrijepe posebno tokom vrelih ljetnih mjeseci. Ne treba zaboraviti čuvenu rečenicu: "Ko se jednom napije vode sa Baščaršije, nikad više iz Saraj'va taj otići ne umije".

Zagrebački Trg bana Jelačića – posebno sastajalište građana Zagreba

"Pod satom" i "pod repom" najčešće su smjernice kada Zagrepčani dogovaraju susret. Odnose se na spomenik na Trgu bana Josipa Jelačića gdje se također održavaju najvažniji društveni događaji. Jelačić – plac, kako ga još žargonski zovu, pamti mnoga okupljanja. Zadivljujuće su nezaboravne slike dočeka uspješnih sportista nakon osvajanja vrijednih medalja na svjetskim i olimpijskim takmičenjima. Upravo na trgu bana Jelačića okupilo se stotine hiljada građana.

Prije nego što je postao urbani trg, Jelačićev trg bio je poljana na kojoj se nalazio izvor Manduševac. Odlukom vlasti iz 17. vijeka poljana postaje prostor za trgovinu i održavanje sajmova. Tako dobija naziv Harmica, što je označavalo iznos carine za robu koja se prodavala.

Ime bana Josipa Jelačića trg je dobio 1848. godine, još za vrijeme života ovog vojskovođe i generala. Međutim, nakon završetka Drugog svjetskog rata, trg je preimenovan u Trg Republike, a s njega je uklonjen i poznati spomenik banu Jelačiću. Nakon peticije građana 1990. godine vraćen je naziv 'Trg bana Jelačića', zajedno sa spomenikom. Bio je to značajan događaj koji je okupio stotinu hiljada ljudi iz cijele Hrvatske.

Na Trgu bana Jelačića nalazi se i fontana Manduševac, ispod koje je izvor koji je vodom opskrbljivao Zagreb sve do 19. vijeka. Postoji i legenda o nastanku imena grada Zagreba, ali i vješticama kojima je ovaj izvor bio glavno sastajalište. Naime, jednog sunčanog dana stari ban, umoran i žedan pri povratku s bitke tražio je od lijepe djevojke Mande da mu zagrabi vode s izvora. Tako je izvor nazvan Manduševac, a grad dobio ime Zagreb. Danas postoji vjerovanje o Manduševcu kao izvoru sreće koji ispunjava želje za novčiće.

Trg bana Jelačića pješačka je zona uvijek puna ljudi, kojom saobraćaju samo poznati plavi zagrebački tramvaji. Omiljeno je mjesto za susrete, odakle se može krenuti u obilazak Zagreba, te uživanje u ukusnim jelima i pićima.

Beogradskom Knez Mihailovom do Kalemegdana i Trga Republike

"Čekaj me kod konja" – često je izgovorena rečenica među Beograđanima. Dobro poznati 'konj' zapravo je spomenik koji je 1882. godine podignut u čast kneza Mihaila Obrenovića. Nalazi se na Trgu Republike koje je najpoznatije beogradsko sastajalište.

Do Trga Republike može se doći čuvenom Knez Mihailovom, odnosno glavnom šetnicom u Beogradu. Jedna je od najvažnijih i najstarijih ulica, nazvana po već pomenutom knezu, a kroz historiju nikada nije mijenjala ime. Kroz sami centar grada vodi do raznih restorana, kafića, butika, te mjesta koji su vrijedni posjete.

Beogradska raja okuplja se i na Kalemegdanu, u najvećem parku Beograda, čija se slika s razlogom nalazi na najvećem broju razglednica iz Beograda i Srbije. Iako tu dominira Beogradska tvrđava, Kalemegdan se odnosi na prostor oko tvrđave koji je 1880-ih godina pretvoren u park, te je sada fantastično mjesto za okupljanje i odmor koji ima pogled na rijeku.

U prošlosti je prostor služio kao mjesto gdje bi se prepoznao i sačekao neprijatelj za borbu. Tako i sam naziv Kalemegdan potječe od turskih riječi kale, što znači kula i megdan, što označava borbu. Na Kalemegdanu se nalazi čuveni spomenik "Pobednik" koji važi za simbol Beograda, Vojni muzej, park za djecu, kao i mnogi ugostiteljski objekti, piše TRT Balkan.

"Pluća grada" Podgorice

U samom centru glavnog grada Crne Gore nalazi se mjesto koje mnogi stanovnici zovu "pluća grada". Park šuma Gorica, popularno je izletište u Podgorici, koje predstavlja pravi raj u koji svakodnevno dođe na stotine zaljubljenika u prirodu i onih koji žive zdrav način života, a žele pobjeći daleko od gradske gužve.

U vremenu kada se širom gradova prave stambeni objekti, pa je samim tim zelenila sve manje, park šuma Gorica za mnoge je najljepše mjesto u gradu. Nalazi se u samom centru grada, pored drevne crve svetog Đorđa, a ima i divan pogled na rijeku. 'Gorica' je otvorena za posjetioce tokom cijele godine, ali posebno je posjetiti je tokom vrelih ljetnih dana kada je hladovina prijeko potrebna. U parku se nalaze uređene pješačke i biciklističke staze, kao i zabavni sadržaj, tako da je to odlično mjesto za okupljanje i druženje prijatelja.

Čuveni Ploštad – Trg Makedonije u Skoplju

Građani Skoplja najčešće se sastaju na najvećem trgu u Sjevernoj Makedoniji koji se nalazi u centralnom dijelu glavnog grada. Mjesto je zbivanja festivala, te mnogih kulturnih, političkih i drugih događaja. Trg je dio projekta "Skoplje 2014." kojim su vlasti nastojale obnoviti grad nakon razornog zemljotresa 1963. godine.

Na Trgu se nalazi spomenik naziva "Ratnik na konju“ posvećen Aleksandru Makedonskom, u sklopu kojeg se nalazi fontana. Ona je dodatno ukrašena mozaikom, te statuama lavova i ratnika, a svakako je posebna noću kada je obogaćena svjetlima.

Prešernov trg u Ljubljani

Mjesto održavanja brojnih festivala, karnevala i okupljanja, ali i odlično početno mjesto za obilazak grada je Prešernov trg - glavni trg u Ljubljani. Ime je dobio 1905. godine, kada je podignut spomenik posvećen najvećem slovenskom pjesniku Francu Prešerenu.

Ljubljana je jedan od rijetkih gradova na svijetu čiji središnji dio gradskog trga krasi kip podignut u čast pjesika, a ne političkog ili vojnog heroja.

Današnji izgled trga datira još iz 17. vijeka, kada je na trgu podignuta franjevačka crkva. Tri mosta sagrađena u 20. vijeku poznata kao "Tromostovje" često su viđena na slikama građana i turista koji obilaze glavni grad Slovenije. Trg je trajno zatvoren za saobraćaj, te je ovo danas pješačka zona – najposjećenija među turistima.