Vodič kroz Sarajevo: Šta vidjeti u gradu na Miljacki?

Otišli smo te godine na more - bolje reći, on me je natjerao, jer moje Sarajevo je meni vazda bilo preče od svakog mora, zapisao je sarajevski Pisac Dario Džamonja.

Ukoliko je i vama grad na Miljacki preči od svakog mora, u narednim minutama možete saznati šta vidjeti u Sarajevu. Grad ispod Trebevića ima mnogo toga za ponuditi tako da je lista koju čitate u nastavku samo dio onoga šta vam pruža glavni grad Bosne i Hercegovine.

Vječna vatra

Sada gori Vječna vatra kao simbol tvoga otpora, jer si protivnik fašizma i domaćih zlotvora, glase stihovi pjesme Sarajevo grupe Capital City Crew.

Trending

U hotelu u Hrvatskoj se šire salmonela i Escherichia coli: 30-ak djece završilo u bolnici

U samom centru grada, tačnije između ulica Maršala Tita i Ferhadija nalazi se spomenik Vječna vatra - spomenik vojnim i civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata u Sarajevu.

U okviru proslave prve godišnjice oslobođenja Sarajeva od njemačke okupacije, 6. aprila 1946. godine na zgradi Zavoda za platni promet, podignuta je spomen ploča i upaljena vječna vatra.

07.06.24. 20:55

Sarajevo, spoj modernog i tradicije: Donosimo vam listu top destinacija koja trebate posjetiti

Tekst na spomeniku glasi:

Hrabrošću i zajednički prolivenom krvlju boraca bosansko-hercegovačkih, hrvatskih, crnogorskih i srpskih brigada slavne Jugoslavenske armije, zajedničkim naporima i žrtvama sarajevskih rodoljuba Srba, Muslimana i Hrvata 6. aprila 1945. godine oslobođeno je Sarajevo glavni grad Narodne Republike Bosne i Hercegovine.

Vječna slava i hvala palim junacima za oslobođenje Sarajeva i naše otadžbine.

O prvoj godišnjici svog oslobođenja
Zahvalno Sarajevo

Autor spomenika je Juraj Neidhardt, zagrebački arhitekta koji je sanjao Sarajevo.

Spomen-park Vraca

Vraca će vas dočekati kada iz grada krenete prema Trebeviću, odmah na lijevoj strani.

Spomen-park svečano je otvoren 1981. godine kao mjesto odavanja počasti za više od devet hiljada Sarajlija koje su u toku Drugog svjetskog rata ubili njemački nacisti i ustaše. 

Za ovaj veliki projekat možemo biti zahvalni Vladimiru Dobroviću, Aliji Kučukaliću i Aleksandaru Maltariću. U konačnici, Spomen - park Vraca otvoren je na Dan državnosti BiH, 25. novembra 1981. godine. Na ovu lokaciju prenesena je spomen-kosturnica narodnih heroja, koja je 1949. godine podignuta u Velikom parku.

Na ovom mjestu sahranjen je i Vladimir Perić Valter, baš kao i Radojka Lakić, Mustafa Dovadžija, Avdo Hodžić, Omer Maslić, Vaso Miskin i mnogi drugi poznati antifašisti.

Bezistan

Gazi Husrev-begov bezistan ubraja se u ostavštinu Gazi Husrev-bega, bosanskog bega u Osmanlijskom Carstvu u prvoj polovini 16. vijeka.

Građen je u etapama od 1537. do 1555. godine, u neposrednoj blizini Kuršumli medrese, Begove džamije i Sahat-kule. Bezistan je masivna kamena građevina, pravougaong oblika, natkrivena bačvastim svodom, a u njenoj unutrašnjosti smjestilo se 70 dućana.

U gradnji su učestvovali dubrovački majstori. Zbog nešto niže temperature koja je postignuta gradnjom ispod nivoa okolnih ulica, prvobitna namjena bezistana je bila trgovina namirnicama. To i danas čini kupovinu u toplim, ljetnim danima, ugodnom.

Bezistan i danas služi svojoj namjeni - trgovini, u davna vremena na ovom mjestu prodavala se prvenstveno tkanina, a danas ovdje možete kupiti unikatne predmete od tkanine, kože, metala, razna umjetnička djela, suvenire...

Svojim izgledom Gazi Husrev-begov bezistan neodoljivo podsjeća na Kapali čaršiju i bezistane u Istanbulu.

Gazi Husrev-begov bezistan proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku je donijela Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 4. do 11. septembra 2006. godine.

Baščaršija

U srcu ovog grada nalazi se Baščaršija, stara gradska četvrt koja svojim autentičnim izgledom privlači posjetitelje iz svih krajeva svijeta.

Baščaršija je izgrađena u 15. vijeku, a od tada do danas teško je izdvojiti sve ono s čime se susretala - veliki zemljotres 1640. godine, zatim barbarin Eugen Savojski koji je 1697. godine zapalio i opustošio cijeli grad, potom novi požar 1879. godine i na koncu 1947. godina i ideja nove vlasti da sruši Baščaršiju.

O ovom posljednjem je govorio i naš konceptualni umjetnik Braco Dimitrijević. Naime, njegov otac, ugledni slikar Vojo Dimitrijević, spriječio je rušenje Baščaršije.

Sarajlija je tad iskoristio svoj utjecaj i kontaktirao Josipa Broza Tita sa zahtjevom da se kulturocid zaustavi jer se radi o značajnom i specifičnom naslijeđu. 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 3. aprila 2014. godine, donijela je odluku da se Historijsko gradsko područje – Sarajevska čaršija proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Evropska filmska akademija je 2022. godine pokrenula odjel za baštinu i svake godine pravi popis novih Blaga evropske filmske kulture. Ove godine na svoju listu je dodala osam novih mjesta, među kojima je sarajevska Baščaršija.

Podsjetimo i da je kultni film Hajrudina Krvavca Valter brani Sarajevo sniman na Baščaršiji.

'Čekam te u pet kraj Begove džamije'.

Ars Aevi

Kulturni projekat Ars Aevi nastao je u jeku ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini. Na poziv umjetničkih direktora muzeja Europe 150 umjetnika iz cijelog svijeta darovalo je svoja djela Sarajevu.

Umjetnička djela donirali su neki od najuglednijih domaćih i međunarodnih savremenih umjetnika - Michelangelo Pistoletto, Joseph Kosuth, Joseph Beuys, Bizhan Bassiri, Maja Bajević, Jusuf Hadžifejzović, Jannis Kounellis, Marina Abramović, Braco Dimitrijević…

Ideju o osnivanju Kolekcije Ars Aevi pokrenuo je Enver Enjo Hadžiomerspahić na početku opsade Sarajeva. U noći, 27. aprila 1992. godine, bombardovan je i zapaljen Olimpijski muzej, a Hažiomerspahić je zapisao generalni koncept projekta Ars Aevi: 'Sarajevo poziva najpoznatije umjetnike svijeta da svojim reprezentativnim djelima formiraju kolekciju njihovog Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu'.

Kolekcija Ars Aevi u Sarajevo je stigla 1999. godine, a od 2002. godine čeka se na izgradnju Muzeja. Umjetnička djela, u formi Art Depoa, postavljena su u prostorijama trećeg i četvrtog nivoa sarajevske Vijećnice.

Sarajevski trokut želja

Na području starog dijela grada nalaze se tri mjesta koja posjećuju svi, bez obzira na religijsku pripadnost, u nadi da će se njihove želje ispuniti.

Turbe sedam braće, katolička Crkva svetog Ante Padovanskog i Stara pravoslavna crkva sv. Arhangela Mihaila i Gavrila lokacije su koje čine ovaj magični krug.

Legenda kaže da obilazak počinje kod 'Turbeta sedam braće', običaj nalaže da se ubaci novčić kroz prozor i zaželi nešto od srca za svoje najbliže. Zatim se put nastavlja prema Crkvi na Bistriku, ovdje također možete dati novčani prilog ili zapaliti svijeću, a uz to naravno uputite molitvu koju znate, kako kažu 'važno da je iskreno i od srca'.

Krug se zatvara u Staroj pravoslavnoj crkvi na Baščaršiji, također se zapali svijeća, može se dati simboličan novčani prilog i naravno, neizostavna je molitva za pomoć. Ljudi najčešće na ova tri mjesta traže zdravlje i sreću za svoje najbliže.

Jevrejsko groblje u Sarajevu

Staro jevrejsko groblje u Sarajevu se smatra jednim od najvrednijih memorijalnih kompleksa u Europi. Najstariji je sakralni kompleks poslije praškog groblja.

Pretpostavlja se da je nastao u trećoj deceniji 17. vijeka uz srednjovjekovnu nekropolu stećaka u mjestu Borak uz stari kamenolom na Šatoriji.

Na ovom groblju je, između ostalog, sahranjen jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika Isak Samokovlija. Tu je posljednji počinak pronašao i ugledni Zeki Efendi Rafaelović.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1888. godine i najstarija je moderna kulturna i naučna ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa. Samom osnivanju prethodio je dug period u kojem su brojni pojedinci ili grupe intelektualaca ukazivali na potrebe za jednom takvom ustanovom.

"Ako bismo iz odškrinute riznice materijalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa koje se čuva u Zemaljskom muzeju BiH pokušali izdvojiti njene najsjajnije bisere, svakako ne bismo mogli izostaviti primjerak pashalne hagade, jevrejskog iluminiranoga kodeksa, širom svijeta poznatog kao Sarajevska hagada. Sama hagada (hebrejski priča, kazivanje) predstavlja jednu vrstu zbirke vjerskih propisa i predanja unesenih u molitveni red obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva.

Posebnu su važnost ove knjige imale za vrijeme održavanja obredne porodične večere – sedera, kada su svi ukućani i gosti sa knjigom u ruci iz njih čitali, ili pratili, kazivanja o putu izlaska na slobodu kao i sve što je u obrednom smislu vezano uz tu poznatu starozavjetnu priču. Predanje čitanja tekstova iz hagade u krugu porodice doprinijelo je nastanku relativno velikog broja takvih knjiga, među kojima Sarajevska hagada po svojim umjetničkim vrijednostima i historijskom značaju zauzima vodeće mjesto", navode iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Više o čuvaru historije i radnom vremenu Muzeja pronađite na linku OVDJE.

Crvena ili Strošićka tabija

U blizini Žute i Bijele tabije nalazi se ostaci još jedne tabije - Strošićke tabije. Do nje možete doći ako se s Vidikovca spuštate niz ulicu Bakije Sokak.

Strošička tabija se nalazi u sastavu Graditeljske cjeline - Stari grad Vratnik koja je Odlukom Komisije /Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, br. 05-1-2-269/04-6 od 16.3.2005.god., proglašena nacionalnim spomenikom (na osnovu člana V stav 4 Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39 stav 1 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika). Nacionalni spomenik čine: ostaci zidova starog grada sa tabijama (Bijela tabija, Žuta tabija ili Jekovačka, Strošička tabija, tabija na Ravnim bakijama i tabija na Zmajevcu), kapi-kulama (Višegradska, kapi-kula na Ploči i kapi-kula na Širokcu) i kapijama, i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području.

Prema navedenoj Odluci: "Strošička tabija se nalazi na sjeverozapadnom dijelu zidina. U osnovi je trapez, površine 367 m2. Dvije paralelne strane su duge 25 i 14 m, a druge dvije 18 i 21 m. Sagrađena je na strmom terenu, te sačuvana visina zidova na sjeveroistočnoj strani iznosi 3,0 m, a na sjeverozapadnoj 8,0 m."

Mnogi će vam reći da je upravo s ove Tabije naljepši pogled na Sarajevo.

Sarajevski mostovi

Na rijeci Miljacki leži dvadesetak mostova, a svaki od njih krije zanimljivu priču.

Festina lente (Požuri polako) najnoviji je most u Sarajevu, koji je svečano otvoren 22. augusta 2012.

Spaja šetalište Obale Maka Dizdara ispred Akademije likovnih umjetnosti, čiji su ga studenti i dizajnirali: Adnan Alagić, Amila Hrustić i Bojana Kanlić (smjer produkt dizajn) s Radićevom ulicom.

Eiffelov most na Skenderiji ime je dobio po slavnom francuskom inženjeru Gustavu Eiffelu – tvrdi se da je ovaj željezni pješački most urađen prema njegovim nacrtima, no za to ne postoje konkretni dokazi.

Izgrađen je 1893, a obnovljen 2004. Danas se na ovom mjestu često ostavljaju čaršafe - ljubavne poruke i rođendanske čestitke, te katanci na kojima su inicijali zaljubljenih parova.

Ars Aevi most. Projekt za gradnju ovog mosta izradio je Renzo Piano, čuveno ime moderne arhitekture. Most je otvoren 2002, a ideja je da predstavlja "putokaz" ka budućem Muzeju Ars Aevi.

Neke od mostova možete vidjeti i u spotu Vila grupe Skroz.

Vilsonovo šetalište

Najpopularnije mjesto za šetnju i rekreaciju u Sarajevu za sve stanovnike definitivno je Vilsonovo šetalište.

Pruža se od Mosta Suade i Olge do zgrade Elektroprivrede BiH i mosta u ulici Topal Osman - paše.

Šetalište je formirano za vrijeme Austro-Ugarske vladavine, a prvo ime bilo mu je Kalajeva promenada, po zajedničkom ministru finansija Austro-Ugarske monarhije i upravitelju Bosne i Hercegovine – Benjaminu Kalaju.

Nakon uspostave Kraljevine SHS, Kalajeva promenada dobila je naziv Vilsonovo šetalište, po predsjedniku SAD-a Thomasu Woodrowu Wilsonu, koji je 1917. objavio rat Centralnim silama, što je bila prekretnica u Prvom svjetskom ratu.

Tokom nacističko – ustaške okupacije od 1941. do 1945. se šetalište zvalo po italijanskom fašističkom vođi Musolinijevo šetalište, nakon rata ponovo je nazvano Vilsonovo, da bi 1960. godine dobilo ime Omladinsko šetalište. Naziv Vilsonovo šetalište ovoj atraktivnoj šetnici vraćen je 1993. godine.

Žičara

Trebevićka žičara je svečano otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je Bistrik (583 m/nv) sa Vidikovcem na Trebeviću (1160 m/nv). Puštanju u promet uspinjače prisustvovao je veliki broj građana, koji su "okupirali" polaznu stanicu, ali i padinske ulice i avlije iznad kojih je prolazila.

Tokom opsade grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom na Trebeviću, potpuno uništena.

Žičara je vraćena gradu 6. aprila 2018. godine, a glavni inicijator bio je nizozemski naučnik i filantrop dr. Edmond Offermann koji je tad donirao 7 miliona KM za revitalizaciju ovog simbola Sarajeva.

Kako je dr. Edmond Offermann vratio žičaru Sarajevu pročitajte na linku OVDJE.

Tunel spasa

Prije 30. jula 1993. godine, za vrijeme agresije na BiH i najgore opsade u modernoj historiji, jedini način za nekoga da napusti Sarajevo bilo je trčanje preko piste aerodroma na Butmiru.

Mnoge Sarajlije ovo su nazivali "trčanje na 450 metara s preponama", jer su se na pisti nalazile razne prepreke koje su postavili pripadnici mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u obliku žice, pokretnih blokada, iskopanih rovova...

U ovim pretrčavanjima - mnogi su poginuli ili ranjeni.

Radovi na kopanju tunela započeli su krajem januara 1993. godine.

Kako je prokopan Tunel spasa, trajni podsjetnik na otpor Sarajeva i Sarajlija možete pročitati na linku OVDJE.

Kako doći do tunela i više o radnom vremenu pronađite OVDJE.

Ne zaboravite zaviriti i u Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Historijski muzej, Olimpijski muzej, Muzej ratnog djetinjstva, Collegium Artisticum...

Obratite pažnju i na Aškenašku sinagogu, Akademiju likovnih umjetnosti, Vijećnicu, Narodno pozorište, Katedralu Srca Isusovog...

Glavni grad Bosne i Hercegovine prosto ne bi izgledao ovako kao danas da nije bilo arhitekata poput Karla Paržika, ali i Josipa Vancaša, Aleksandra Witteka, Ćirila Ivekovića i Ivana Štrausa.

Ovo je samo mali dio onoga što Sarajevo nudi svojim građanima i posjetiteljima, gastronomsku ponudu i noćni život ćemo ovaj put izostaviti.

Ostalo otkrijte sami i uživajte!