Alifakovac: Vodimo vas u šetnju starom sarajevskom mahalom

Ulica Alifakovac se nalazi na lijevoj strani Miljacke, u istočnom dijelu grada koji se naziva Alifakovac. Počinje od Šeher-Čehajinog mosta kraj Vijećnice pa vodi na istok preko spomenutog naselja Alifakovac, zatim trasom ispod turbeta do mjesta gdje se sastaje s ulicom Podcarina.

Predjel grada kroz koji vodi ta ulica poznat je pod imenom Alifakovac; obuhvata još niz tamošnjih ulica i ima znatnu historiju, a danas i turističku vrijednost.

Slijedeći narodnu etimologiju, ime je nastalo po Ali Ufaku ("Alija Niski"), legendarnom šejhu iz starije historije Sarajeva, koji je, po tradiciji i pokopan na alifakovačkom groblju. Ali Ufaka ovjekovječio je u našoj književnosti Vladimir Tmuša. 

Trending

Takmičarka nasmijala gledaoce Olimpijade: Ovakav nastup niste vidjeli do sada

Slijedeći pak puteve nauke, ta etimologija nije tačna zbog jednostavnog razloga, zato što u turskom jeziku nije moglo postojati ime s pridjevom iza imenice. 

Stvarno, kraj je dobio ime Alifakovac po Ali-Fakihu, sarajevskom pravniku i učenjaku iz druge polovine 15. vijeka, koji je u svojstvu svjedoka naveden u Gazi Isa-begovoj zakladnoj povelji 1462. godine.

Prije oko 12h

Vodič kroz Sarajevo: Šta vidjeti u gradu na Miljacki?

Najstariji poznati naziv ove ulice u sastavu predjela Alifakovca je Carina. To ime je ubilježeno u prvom planu grada iz 1882. godine, a nastalo je mnogo prije po tome što se negdje na dužini saobraćajnice sličnog imena carinila roba koja je s istočne strane donošena na sarajevsko tržište. Bit će da se ta carina stvarno vršila na krajnjem istoku današnje ulice, na sastavu s ulicom Podcarina, gdje je u prvim godinama austrougarske uprave sagrađena zgrada maltarnice (carine) koja se i danas nalazi tamo. 

Po toj istoj carini, ili, bolje rečeno, po imenu ulice Carina nastao je naziv nešto niže položene susjedne ulice Podcarina, čije je prvobitno ime bilo Pod carinom. Ime te druge ulice ostalo je do danas, a ime osnovne saobraćajnice Carine izgubilo se. 

Otprilike negdje 1885. godine ulica je dobila novo ime Veliki Alifakovac po imenu kraja kroz koji vodi. Takav naziv je bio u upotrebi sve do 1931. godine, a tada se ulica prozvala imenom srpskog političara i državnika Stojana Protića (1857-1923.), autora odgovora Srbije na austrougarski ultimatum uoči prvog svjetskog rata, 1914. godine.

Za vrijeme okupacije 1941.-1945. godine ulica se opet zvala Veliki Alifakovac. Ulica se sve do negdje 1996. godine zvala Vladimira Gaćinovića, a to ime dato joj je 6. aprila 1946. godine, na dan oslobođenja Sarajeva, u spomen na Vladimira (Vladu) Gaćinovića, zapaženog bosanskog političara, revolucionara i pisca (rođen 1890. godine u Kačanju kraj Bileće, umro 1917. godine u Freiburgu u Švicarskoj). On je također bio i jedan od organizatora, vođa i ideologa Mlade Bosne. Tada su ulične table u toj ulici imale pogrešno napisano prezime: Gačinović.

Nakon 1996. godine ulica je opet vratila svoj stari naziv, Veliki Alifakovac. Tako se i danas ulica zove. U naselju Alifakovac ima još mnogo važnih ulica, kao što su Podcarina, Ulica Braće Morića, Toplik i mnoge druge.

Alifakovac je poznat i po groblju na kojem su pet stoljeća sahranjivane znamenite Sarajlije, kao i oni koji su došli izdaleka a smrt ih zatekla u Sarajevu. Zato je ovo groblje poznato i kao Musafirsko groblje (Musafiri – došljaci, stranci).

Simbol ovoga kraja i jedan od prepoznatljivih detalja Sarajeva jesu dva turbeta: pod jednim je ukopan Muhamed Jahja-efendić, sin tadašnjeg sarajevskog munle, a pod drugim Jusuf-paša Ćuprilić. Alifakovac se nalazi na lijevoj obali Miljacke, u istočnom dijelu starog Sarajeva, i nesumnjivo je jedan od najslikovitijih dijelova grada.

Danas je to vjerovatno i najočuvaniji primjer starog načina gradnje stambenih zgrada u Sarajevu, sa strmim sokacima u kojima se kuće nižu tako da svaka ima širok vidik i nijedna ne zaklanja drugu – jer brinulo se o pogledu komšija. Slikari i fotografi su stvorili brojne crteže, akvarele, ulja, fotografije, a pisci čudesne opise ovog sarajevskog mjesta.