Oko čega se 'lome koplja' i zašto Bosna i Hercegovina ni danas nije dobila važan EU zakon?

S dnevnog reda sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ponovo je povučen Nacrt zakona o Sudu BiH, razlog su ponovo neusaglašeni stavovi.

Sporno je sjedište Apelacionog odjeljenja kao i pitanje nadležnosti o čemu je portal Radiosarajevo.ba i ranije pisao. Iako je najavljivano da će stavovi biti usaglašeni do današnje sjednice, na usvajanje ovog zakona važnog za eurointegracije Bosne i Hercegovine morat ćemo pričekati.

"Još se lome koplja oko nadležnosti i sjedišta apelacionog odjela Suda BiH", potvrdio je nakon sjednice ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. Dodao je da je sporno sjedište apelacionog odjela kao i da se "vrlo detaljno i precizno" traži da se nadležnosti suda ne diraju, da ne mogu biti ništa manje i da ostanu u najmanju ruku barem jednake.

Ne odustaju ni ministri iz entiteta RS koji zagovaraju stavove lidera SNSD-a i predsjednika RS Milorada Dodika. Oni traže da sjedište Apelacionog odjeljenja bude "što dalje od Sarajeva", odnosno u Banjoj Luci.

Odbili su prijedlog da, ako već mora biti u ovom entitetu, sjedište Apelacionog suda bude u Istočnom Sarajevu, ali je za Dodika i to "suviše blizu američkom utjecaju".

Šta je ustvari pisalo u Nacrtu zakona koji ni danas nije razmatran?

Formiranje Višeg ili Apelacionog suda Bosne i Hercegovine nije bilo planirano najnovijim izmjenama Zakona o sudu BiH koji se trebao naći na sjednici Vijeća ministara BiH. Ovim Zakonom je planirano formiranje Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Sjedište ovog odjeljenja bi bilo u RS, ali tačna lokacija bi bila utvrđena tek godinu dana nakon što bude usvojen ovaj Zakon.

"Sudsku vlast na nivou Bosne i Hercegovine vrše Sud BiH i Apelaciono odjeljenje Suda BiH. Sud je nadležan suditi u prvom, a Apelaciono odjeljenje Suda suditi u drugom stepenu i odlučivati o drugim pitanjima propisanim ovim zakonom", navedeno je u Nacrtu zakona.

U Nacrtu je tako navedeno da će Parlamentarna skupština BiH najkasnije u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti izmjene i dopune ovog zakona kojim će se odrediti sjedište Apelacionog odjeljenja Suda, koje ne može biti u istom entitetu u kome je sjedište Suda.

U Nacrtu je bilo navedeno da će do donošenja odluke, sjedište Apelacionog odjeljenja privremeno biti u Sarajevu, što, prema našim saznanjima, nije odgovaralo ministrima iz entiteta RS.

Osim sjedišta, sporne su i nadležnosti. Tako bi Sud BiH bio nadležan samo za ona krivična djela koja su počinjena na teritoriji oba entiteta. Na primjer, predmet iz oblasti organiziranog kriminala koji je počinjen na teritoriji RS ne bi bio u nadležnosti ovog suda.

Tako, primjera radi, predmet koji se vodi protiv Dodika pred Sudom BiH ne bi uopšte mogao biti vođen pred ovim sudom jer se Dodik tereti za neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH, nakon što je u RS usvojen zakon o neizvršavanju odluka visokog predstavnika na teriroriji RS.

"Sud je nadležan i za krivična djela iz oblasti terorizma, trgovine ljudima i seksualnogiskorištavanja žena i djece, nezakonite trgovine drogom, nezakonite trgovine oružjem, pranjanovca, korupcije, zaštite okoliša, krivotvorenja sredstava plaćanja, kompjuterskog i organiziranog kriminala propisana zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine:

- ako su djelimično ili u cijelosti počinjena na teritoriji dvaju entiteta, jednog ili dvaju entitela i Brčko distrikta ili van teritorije Bosne i Hercegovine; ili

- ako su djelmično ili u cijelosti počinjena nezakonitim aktivnostima izvršenim zajedničkim djelovanjem kriminalnih grupa na teritoriji dvaju entiteta, jednog ili dvaju entiteta i Brčko distrikta ili van teritorije Bosne i Hercegovine; ili

- ako je izvršenjem tih krivičnih djela nastala šteta velikih razmjera za državu Bosnu i Hercegovinu; ili

- ako su ta krivična djela propisana medunarodnim ugovorima koje je ratificirala Bosna i Hercegovina", navedeno je u Nacrtu zakona čiji tekst možete pročitati na linku OVDJE.