Može li se očekivati da će Čović pristati na tehničke izmjene Izbornog zakona bez HDZ-ovih uslova?

Iako su mnogi mislili da se Bosna i Hercegovina može 'provući' bez tehničih izmjena Izbornog zakona i dobiti zeleno svjetlo za otvaranje pregovora za članstvo u Europskoj uniji, u četvrtak, 7. marta, stigao je 'hladan tuš' iz Brisela.

Bez zaštite integriteta izbornog procesa nema ni otvaranja pregovora. Informaciju je za portal Radiosarajevo.ba potvrdio i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.

"Kod ovog dijela integriteta izbornog zakonodavstva, cijenimo da to treba razdvojiti u dva dijela - jedan je izborno zakonodavstvo koje se tiče reforme Ustava i implementacije presuda Međunarodnih sudova i zahtjeva HDZ-a, a s druge strane izborni integritet i pitanje Centralne izborne komisije bi se moglo riješiti u skorijem roku i to bismo zaista trebali uraditi da nam (Christian) Schmidt ne nameće neke svoje odluke jer bi bilo bolje da političari u BiH nađu rješenja", kazao je Konaković za Radiosarajevo.ba.

Međutim, lider HDZ-a Dragan Čović, koji sebe često naziva predvodnikom puta BiH u EU, prije nekoliko dana u Banjoj Luci je rekao da se pokušava "naći dovoljno razuma da se vjeruje da se, osim potrebe otvaranja vrata kredibilnosti kada je riječ o EU, dobije pozitivan odgovor i da se ne naruše osnove funkcionisanja BiH".

"To je potpuna ravnopravnost tri konstitutivna naroda u skladu sa Ustavom BiH i legitimno predstavljanje tih naroda na svim institucijama BiH", kazao je 2. marta Dragan Čović.

A da bi se dobilo ono što Čović traži, potrebne su cjelokupne reforme izbornog zakonodavstva, a ne samo dio koji se tiče izbornog integriteta.

Prošli mjesec, nakon sastanka koalicionih partnera u Sarajevu, Čović je kazao da će izmjene izbornog zakona značiti tehničke izmjene, izmjene koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH i izmjene koje se odnose na Centralnu izbornu komisiju.

Čović je kazao da su za njegovu stranku neprihvatljive djelimične izmjene 'jer se Izborni zakon mora poboljšati iz temelja, a prije svega riješiti problem legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, naročito kod izbora članova Predsjedništva BiH'.

Stranke Trojke (Narod i pravda, Naša stranka, SDP) ne pristaju na reforme kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH bez reformi Ustava koje podrazumijevaju implemenacije presuda međunarodnih sudova.

Iz HDZ-a nema reakcija na posljednje poruke iz Europske unije, a teško je očekivati da će Čović odustati od svojih uslova i ostaviti ih za neku novu rundu pregovora oko izmjena Izbornog zakona BiH.

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt upozorio je u utorak, 5. marta, kako je sada od ključnog značenja za našu zemlju usvajanje izmjena izbornog zakona kojima će se zajamčiti integritet izbornog procesa.

Schmidt je još u decembru 2023. zatražio od političara u BiH da usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona, najavivši kako će u protivnom on to učiniti i nametnuti odredbe koje će osigurati bolju provjeru identiteta birača i načina utvrđivanja izbornih rezultata, kroz uvođenje novih tehnoloških rješenja.

Nakon susreta s njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock iz Schmidtovog kabineta je (OHR) saopćeno kako je visoki predstavnik posebno zahvalio šefici njemačke diplomatije na procjeni da je "od ključnog značaja da se sada usvoji paket mjera za integritet Izbornog procesa".

Tri su opcije - ili će se bh. političari dogovoriti, ili će Schmidt iskoristiti bonske ovlasti i nametnuti svoje riješenje ili Bosna i Hercegovina neće otvoriti pregovore s Europskom unijom.