Hadžiselimović: Šta naučnicima "govore" geni Bošnjaka, Hrvata i Srba

Krvna zrnca ne otkrivaju ništa o nacionalnom identitetu - činjenica je koju je naglasio dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Rifat Hadžiselimović govoreći danas  u Sarajevu na temu Genetika naroda - analiza slučaja Bosne i Hercegovine: činjenice, zablude i mitovi.

Ukazao je na to da, kako je rekao, pripadnost grupi ne karakterizira niti jednog pojedinca - što je osnovni argument rasista dodavši:

"Svaka jedinka je neponovljiva i takva će uvijek biti."

Hadžiselimović je podsjetio da su prva demografskogenetička istraživanja stanovništva Bosne i Hercegovine bila krajem 19. stoljeća. Govoreći o ovim istraživanjima istakao je:

"Krvna zrnca ne otkrivaju ništa o nacionalnom identitetu."

Istakao je ono što je nazvao zabludama po ovom pitanju, a to su da je sintagma "genetika naroda" nepotrebna i da se pogrešno upotrebljava, da se nekritički prihvata jugoslavenska historiografija, da su potpuno izumrla stanovništva pojedinih epoha i druge.

Tvrdi da ne postoje značajne razlike između balkanskih naroda dodavši:

"Pa su tako Srbi i Makedonci najsličniji, a Bošnjaci i Srbi nešto manje."

Prema riječima Hadžiselimovića, Hrvati imaju najviše genetskih svojstava zapadnoevropskih naroda.

Naglasio je da sličnosti naroda ne dovode u pitanje njihovo porijeklo. Upozorio je da su tvrdnje o tome koji je narod najstariji "zablude".

Osvrnuo se na genetsku strukturu naroda u Bosni i Hercegovini rekavši:

"Kod Bošnjaka je slavenski gen najmanje prisutan - 15 posto, dok je on kod Hrvata 20 posto, a kod Srba 30 posto. Kod stanovništva u Bosni Hercegovini prisutni su najviše ilirski geni, a zatim germanski, keltski i slavenski."

Predavanje genetičara Rifata Hadžiselimovića je održano u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu.