Pitali smo stručnjake o novom poskupljenju piletine u BiH: Trebaju li građani biti zabrinuti?

Cijene životnih namirnica svakoga dana rastu, pa tako osnovni prehrambeni artikli postaju luksuz građanima koji žive na rubu egzistencije.

Od početka rata u Ukrajini pa sve do danas, cijene osnovnih životnih namirnica skočile su duplo, ako ne i više. To najviše osjete najugroženije kategorije stanovništva koje spajaju kraj s krajem i žive na rubu siromaštva.

Cijena jaja, ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda, brašna, šećera i piletine dosegli su gotovo rekordne cijene. U proteklih mjesec dana cijena piletine skočila je za 70 posto, pa tako umjesto 8-9 KM za kilogram, građani sada moraju izdvojiti i do 15 KM za kilogram pilećih fileta. Poskupile su i prerađevine od piletine.

Povodom toga kontaktirali smo Nedžada Biću, predsjednika Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine.

"Cijena pilećih fileta dosegla je rekordnu cijenu od 15 KM. Mislim da je ovo sramno od onih koji tu cijenu diktiraju. Primarni poljoprivredni proizvođači, tj. osoba koja tovi pilad on to ne osjeti. Sramno je od onih koji su iskoristili mjesec ramazan kada je veća potražnja da gule narod i povećaju cijene. Jadno, bijedno, da ne može gore biti. Stanje sa stočnom hranom ili inputima koji idu u proizvodnju tovnih piladi već dva-tri mjeseca unazad padaju. Pada cijena goriva, pada cijena stočne hrane, pada cijena svih inputa koji idu u proizvodnju. Ovo što se sad dešava na tržištu je jako jadno, bijedno... To je lična korist pojedinaca koji koriste priliku kada je povećanja potražnja za piletinom. Nije normalno da je kilogram piletine 15 KM, a kilogram junetine i teletine isto toliko dođu", navodi za portal Radiosarajevo.ba Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine.

Cijena kilograma pilećih fileta gotovo se izjednačila sa junetinom ili teletinom. Da bi se uzgojilo tele ili krava, potrebno je više od godine, dok je za uzgoj pileta potrebno 40 dana. 

"Ovo što se radi je vrlo bezobrazno. Ja bih razumio prošlu godinu jer tada je počeo rat u Ukrajini i sve je poskupilo, posebno stočna hrana. Ali sada sve pada, dakle šta je problem da piletina ostane na onom nivou 9-10 KM koji je bio? To je bila razumna cijena. Tragedija je to što je sada skoro svakim danom sve veća i veća cijena piletine. Nema opravdanja za ovako visoku cijenu piletine kod prerađivača i trgovaca, a osobe koje se bave uzgojem ništa ne osjete. Njima je cijena otkupa ostala ista. Ovo bi se inspekcija trebala dobro uključiti, država i sve institucije koje bi se trebale baviti zaštitom kupaca.

Ista je situacija i s hljebom, iako je cijena brašna drastično pala, pa sada vreća brašna (20kg) iznosi oko 20 KM.

"Od jedne kile brašna koja u veleprodaji košta oko 0.60 KM napravi tri hljeba, što u prodaji košta oko 5-6 KM, dok je sve ostalo pojefitinilo. Ne može se navoditi ni da je skup transport, niti da su skupi energenti. Ova cjelokupna situacija je korištenje i pljačka ovog napaćenog naroda", zaključio je Nedžad Bićo.

O glavnim uzrocima drastičnog poskupljenja piletine preko noći, razgovarali smo i sa Edinom Pašićem iz Udruženja potrošača Kantona Sarajevo.

"Ako obratite pažnju, kada je bila epidemija COVID-19 najskuplja cijena piletine je bila 18 KM za kilogram, što je bilo uzrokovano strašnom cijenom goriva, potom rat u Ukrajini i poskupljenje pšenice i kukuruza što je osnova prehrane pilića dok se uzgajaju. Danas nemamo ni blizu te uslove, a jako smo blizu toj cijeni. Gorivo je jako pojeftinilo u odnosu na taj period kada smo imali maksimalnu cijenu. Stabilizirao se izvor žitarica iz Ukrajine tako da ni za to nema nikakvog opravdanja. Moje mišljenje da je u pitanju lična korist kada su primjetili povećanje potrošnje. Ljudi će kupovati piletinu bez obzira na cijenu, međutim moje mišljenje je da će cijena opasti vrlo brzo", izjavio je Edin Pašić za portal Radiosarajevo.ba.

"Nažalost, mi smo jako dugo gradili tu priču o kupovini domaćih proizvoda i potrebi da budemo ekonomski patrioti što je urodilo plodom da mi sada imamo samo i isključivo domaće proizvođače i prerađivače piletine. Proizvođači piletine najčešće nisu krivi za poskupljenje. Prije svega su krivci za poskupljenje prerađivači i tržni centri u kojima se to prodaje. Gradili smo kampanju "Kupujmo domaće" i sada smo se doveli u situaciju da nam nekoliko firmi diktira cijenu tržišta i samim time povećanje cijena oni otvaraju tržište za mogući dolazak stranih firmi. Vrlo je moguće da se sruši domaće tržište i da dođu firme iz Bugarske, Poljske i Rumunije koji definitivno imaju jeftiniju proizvodnju nego mi i opet ćemo biti na početku", dodao je.

Postavljat će se pitanja zašto se ne kupuje domaće, a povjerenje kupaca je ponovo iznevjereno i nije opravdano.

"Trenutno naša država se ponaša kao da se ništa ne dešava i ne postoji način na koji se to može regulisati. Tržište se ponaša kao da ne posotji rat u Ukrajini, kao da ne postoji inflacija i nemamo nikakve antiinflantorne alate koji nivoi koriste, prije svega državni i federalni nivoi", dodao je Edin Pašić.

U Hrvatskoj su ograničili 20-ak vrsta artikala i na taj način se poskupljenje može regulisati, a ko se 'usudi' povećati cijenu - čekaju ga strašne kazne. Nažalost, takva praksa se ne primjenjuje u BiH:

"U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje tri ili četiri prerađivača piletine, što čini monopolsku situaciju firmi, koje prate jedna drugu sa povećanjem cijene. Nema nikakve konkurencije, stoga građani u BiH žive negativnu stranu politike 'Kupujmo domaće'."