Struka o inflaciji u BiH i regionu: Koji su glavni uzročnici i kada se može očekivati stabilizacija?
Svakodnevno se bilježe poskupljenja osnovnih životnih namirnica, usluga i režija, a građani preživljavaju sa minimalnim primanjima.
Pojedine namirnice imaju udvostručenu cijenu u odnosu na prošlu godinu, pa se mnogi pitaju dokad će cijene rasti. Takav trend nije zastupljen samo u Bosni i Hercegovini, nego i u drugim državama regiona, ali i u svijetu.
No, problem je što se prosječne plate u Bosni i Hercegovini ne mogu porediti sa prosječnim platama u razvijenim europskim zemljama. Prosječna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 1.208 KM, a potrošačka korpa za februar 2023. godine iznosi 2.902,80 KM.
Gušimo se i večeras: Pogledajte kako izgledaju sarajevske ulice pod velom magle
O inflaciji, glavnim uzročnicima, posljedicama i mogućoj stabilizaciji, za portal Radiosarajevo.ba govorila je Hatidža Jahić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
"Globalna ekonomija kaskadira iz krize u krizu. Pandemija COVID-19 i lockdown su u potpunosti blokirali svjetska kretanja pogotovo kada je u pitanju svjetska kretanja i distribuciju robe. Početkom januara 2022. godine očekivao se oporavak globalne ekonomije i stopa ekonomskog rasta, međutim u februaru agresijom Rusije na Ukrajinu dolazi do jednog drugog šoka u globalnoj ekonomiji, što je dovelo do velikih poremećaja u lancima snadbijevanja", pojasnila je profesorica Hatidža Jahić.
Karakteristično za rat u Ukrajini jeste energetska kriza, odnosno sve ono što je vezano za distribuciju ruskog gasa, kada se vidjelo da o tom gasu ovisi europska ekonomija, posebno velike europske sile poput Njemačke.
Eurozona: Inflacija tri mjeseca zaredom u padu
"Sve to je dovelo do velikih stopa inflacije u svijetu i Europskoj uniji, a posebno u Ekonomskoj i monetarnoj uniji koja je iz perspektive Bosne i Hercegovine veoma važna, što se kasnije odrazilo na bh. ekonomiju. Stope inflacije u prošloj i ovoj godini posebno su uzrokovane zbog rasta cijena energenata, odnosno poremećaja ponude, finalnih proizvoda i usluga u čijoj finalnoj cijeni su inkorporirane visoke cijene energenata", izjavila je profesorica Jahić za naš portal.
Kako se Europska centralna banka bori sa inflacijom?
Bez obzira na to još uvijek je vidljiv rast cijena hrane, usluga, industrijskih proizvoda, ono što se očekuje u narednom periodu je oporavak ekonomije. Još uvijek je prisutan rast tzv. neizvijesnosti.
"Prije nekoliko dana Europska centralna banka je najavila povećanje kamatne stope za 0,5 posto kako bi se nastavila boriti sa visokom stopom inflacije u Ekonomskoj i monetarnoj zajednici, odnosno zemljama koje koriste euro kao zvaničnu valutu", izjavila je profesorica, dodajući:
Zabrinjavajući podaci: Eurozona suočena s rekordnom inflacijom od 10,7 posto
"Još uvijek se očekuje rast inflacije, iako su globalne prognoze Europskog monetarnog fonda za 2023. i 2024. godinu takve da se očekuje pad u odnosu na prethodnu godinu. Prognoze su takve da bi tek 2024. godine globalna ekonomija mogla doći na predpandemijski nivo i ostvariti ciljne stope inflacije od dva posto", ističe Hatidža Jahić.
Kako je vidljivo u posljednje vrijeme, postoje poremećaji i na finansijskim tržištima - dvije banke na američkom tržištu i Credit Suisse. Takva finansijska neizvjesnot doprinosi ovakvim problemima.
"Što se tiče bh. ekonomije, tu je mnogo problema sa kojima se susrećemo godinama - niske stope ekonomskog rasta koje su i prije pandemije bile niske u poređenju sa zemljama centralne i istočne Europe koje su bile u tranziciji, a sada su članice Europske Unije", pojašnjava profesorica.
Čokolada, kafa, pa čak i lijekovi: Jeste li primijetili da im je veća cijena, a manja gramaža
Još jedan problem u Bosni i Hercegovini koji se tiče borbe protiv negativnih efekata inflacije jeste spora transformacija i reformacija ekonomije, tranzicija i općenito strukturalni problemi bh. ekonomije.
Glavni uzročnici inflacije u BiH
Uzroci inflacije u Bosni i Hercegovini su spor ekonomski rast, niske prosječne plate i spore mjere protiv negativnih efekata pandemije i povećanja cijena energenata. Mjere koje su do sada poduzete su nedovolje i nisu usmjerene kako treba.
"Političari se hvale rekordnim prilivom sredstava u budžete na osnovu poreza, no ta sredstva se ne usmjeravaju tamo gdje je najpotrebnije, tj. prema kategorijama koje su najviše pogođene ekonomskom krizom" ističe Hatidža Jahić.
Cijene goriva su u padu, a hrana ne prestaje poskupljivati
Na pitanje "Kada se može očekivati stabilizacija u Bosni i Hercegovini?", profesorica ističe da je to jako teško prognozirati i reći tačne vremenske periode jer su svijet i globalna ekonomija jako dinamični.
"Svjetske prognoze međunarodnih insitucija poput Međunardnog monetarnog fonda govori da ćemo u 2023. godini imati niže stope inflacije", ističe Hatidža Jahić.
Prognoze za BiH
Ekonomija BiH ovisi o očekivanjima, prognozama, koje građani i investitori imaju u monetarnu politiku. Centralna Banka u BiH je politički neovisna, a KM je fiksiran za euro, tako da nema posebnih mogućnosti utjecaja na montarnu politiku kako bi se poboljšala trenutna situacija.
"Utjecaj imamo na fiskalnu politiku koja bi trebala da bude usmjerena na one koji su najpogođeniji visokim cijenama hrane i energenata, dakle socijalno ugrožene kategorije i privreda kojoj je potrebna dodatna pomoć kako bi bila konkurentna na globalnom tržištu. To znači da bi cijene naših proizvoda bile konkurentne u inostranstvu, potrebno je da vlade puno više pomažu", pojašnjava profesorica Jahić.
Kada je riječ o visokim cijenama hrane i usluga u Bosni i Hercegovini unatoč smanjenju cijene goriva, glavni uzročnik je nedovoljno sufinansiranje poljoprivrednih proizvođača.
"U BiH se godinama, pa i prije pandemije, nedovoljno se subvencioniraju poljoprivrednici, koja nije konkurentna na našem tržištu, a kamoli u inostranstvu. Slabo se ulaže, slaba je digitalizacija i transformacija, kao i inovativni kapacitet. Sve to dovodi da npr. domaće mlijeko ima istu cijenu kao i mlijeko koje je uvezeno", dodaje.
Kese sve praznije, novčanici sve tanji: Povećanje plata 'pojela'' poskupljenja
Oskudna su i direktna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini, ali zbog poreskih obaveza i procedura koje je potrebno kreirati i završiti kako bi se započeo neki biznis, jako su komplikovane. Upravo iz tog razloga BiH nije privlačna za investitore.
"Pandemija i rat u Ukrajini pokazali su koliko je bitno da država ulaže u svoju poljoprivredu", zaključila je Hatidža Jahić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
