Konferencija u Sarajevu: "Nadirući fašizam je 30 godina od Dejtona u BiH istinski problem"

Uoči regionalne konferencije u Sarajevu "Nadiruća fašizacija i dva jubileja", Radenko Udovičić iz Udruženja mreža za izgradnju mira izjavio je novinarima da  ovaj skup, u nizu debata treba da ponudi stavove učesnika odnosno njihova viđenja rješenja o stabilizaciji odnosa u Bosni i Hercegovini i regionu.

Udovičić naglašava da su motivi konferencije 30 godina Dejtonskog sporazma i 25 godina Igmanske inicijative kao najznačajnije organizacije koja se bavi demokratskim procesima u regiji.

Dejtonski sporazum obilježava se na različite načine, kaže Udovičić, podsjećajući da je nedavno održan i skup u Zagrebu "sa prilično nacionalnim aspektom" kada su učesnici zatražili izmjene Dejtonskog sporazuma "ali u jednom drugom pravcu".

Većina govornika na konferenciji u Sarajevu orijantisana je na to da budu nađena rješenja  o funkcionalnijoj državi, boljim međuetničkim odnosima i načinima borbe protiv fašizacije "koja je evidentna i dolazi sa strane kao što je sve loše došlo sa strane".

"Desničarski režimi ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama već i širom Europe prosto pobuđuju i neke desničarske stvari. Dakle nije problem kad imamo samo verbalna razna ispoljavanja nacionalizama i fašizma, međutim, da to pređe u akciju, a može biti, bilo bi jako opasno. Veoma je važno da raspravom, pozitivnim medijskim izvještajima i davanjem prostora ljudima koji se bore protiv toga i nude rješenja, nešto uradimo. Konferencija treba u pozitivnom smislu, nadamo se, da odgovori na ove pojave i to je suština i glavni motiv", rekao je Udovičić.

Vehid Šehić, predstavnik Igmanske inicijative, navodi da su preduslov i političari koji žele promjene i iskreno zagovaraju članstvo  u Europskoj uniji. Međutim, mnogo je protivnika Europske unije, dodaje Šehić, jer su svjesni da se ne bi mogli ponašati kako se danas ponašaju.

Drugi, pak, žele demokratsku Bosnu i Hercegovinu sa poštivanjem individualnih i kolektivnih ljudskih i građanskih prava jer bez toga nema demokratije ni ravnopravnosti.

"Ima pokušaja nekih drugih aktera da unutar Bosne i Hercegovine bude afirmisana kultura dijaloga - jer teško je nama boriti se da uspostavimo dobrosusjedske odnose ako u samoj BiH imamo ovakve tri strane, suprotstavljene jedna drugoj, sa pogrešnom politikom inata koja u principu ne donosi nikome dobro. Svako od njih snosi dio odgovornosti. Tako očekujemo da imamo priliku na izborima kao jedinom demokratskom načinu. Nažalost, narativi ovih koji vladaju i više od 30 godina ovim prostorima, teško je sa njima naći zajedničko rješenje jer oni nemaju međusobnog povjerenja jedni u druge, pa u takvoj situaciji imamo politički nestabilnu situaciju sa nazadujućom ekonomijom, socijalnu nesigurnost", rekao je Šehić.

Neophodni su poštivanje individualnih i kolektivnih ljudskih i građanskih prava, slobode mišljenja na bazi činjenica a ne na bazi doživljaja, kao i istinsko suočavanje sa prošlošću na bazi činjenica jer je neprihvatljivo živjeti u državi "sa tri istine", zaključio je.

Zoran Pusić iz Igmanske inicijative Hrvatske ističe da se lokalno i globalno gledajući, "navukao neki mrak koji ima paralele sa događajima s početka tridesetih godina u Europi".

"Ovo što se dogodilo u Zagrebu i u još tri grada Hrvatske, pokazalo je zapravo revolt građana te je iznenađujuće zapravo. Primijetio sam to već kada smo mi organizovali obilježavanje stradanja žrtava Kristalne noći, bilo je ljudi više nego ikada prije", izjavio je.

Građanska i demokratska država BiH je moguća, smatra Pusić, pitanje je samo ko su ljudi na njenom čelu.

"Ko je očekivao da će na čelo najstarije moderne demokratije doći čovjek koji razara institucije kao najgori autokrata, u Europi potiče najgore ekstremne desničare da bi preuzeli vlast? Mi smo se koncentrisali na naše probleme, ali mislim da je globalno situacija puno gora", rekao je Pusić između ostalog.

Njegov zaključak je da Europska unija nikad nije bila ugroženija, kao i da je manje ugrožena od Vladimira Putina nego od Donalda Trampa.

Aleksandar Popov iz Igmanske inicijative Srbije smatra da bi konferencija poput današnje u Sarajevu trebalo da slavi demokratsku i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu budući da je već prošlo 30 godina od Dejtonskog sporazuma, ali da je stvarnost nažalost sasvim drugačija - tu se i danas nadmeću nacionalisti i nacionalizmi.

"Najgore je što ni globalna situacija ne odgovara razrješenju takvog stanja jer je i sama u očajnom stanju. Pogledajte samo Europu i njenu unutrašnju krizu, a Amerika ujedno podmeće klipove kao da nisu partneri nego suprotstavljene strane. Tako da s te strane gledano, to je veliki minus za razrješavanje situacije u BiH, a nažalost ni susjedi. Umjesto doprinosa stabilizaciji stanja, Srbija se u dobrom dijelu perioda ponašala paternalistički nad jednim bosanskohercegovačkim entitetom a ujedno na taj način podrivala cjelovitost Bosne i Hercegovine. Čak je u posljednje vrijeme promovisan i koncept 'srpskog sveta', jako opasan ne samo za BiH već i region u cjelini. U posljednje vrijeme tome se pridružila i Hrvatska, pa vidimo da je krenulo od izbornih zakona, stvaranja trećeg entiteta", rekao je Popov.

Branislav Radulović u ime Igmanske inicijative za Crnu Goru ističe da 30 godina nakon Dejtona odnosno zamrznutog rata u BiH, egzistiraju nažalost i "zamrznuta društva", nekapacitivna da grade europsku budućnost i u Bosni i Hercegovini i Srbiji pa i u Crnoj Gori koja je bila pozitivni primjer na zapadnom Balkanu, ali su desna skretanja dovela do vrlo opasnih nacionalističkih ispada poput nedavnog slučaja s navodnim turskim državljanima koji su zapravo bili državljani sasvim druge zemlje.

"Moramo biti svjesni da naša društva nemaju zdrave političke elite čak ni u onoj lijevoj strukturi i zato će 19. decembra u Podgorici biti veliki građanski skup u organizaciji Stege, neformalne građanske asocijacije, koji će dati odgovor na prvenstveno represiju prema 35 crnogorskih građana koji su pokazali otpor prema svim onim 'vrijednostima' koje zapravo afirmišu desnicu, klerikalizam, nacionalizam i primitivizam koji makar ranijih godina nije bio obilježje crnogorskog društva", rekao je Radulović.

Današnja konferencija u Sarajevu je idealna prilika za poruke o tome da naša civilna društva nisu jaka i da se moraju povezivati.

"U ovom trenutku, bojim se da naši politički etablirani subjekti nisu sposobni da naša društva učine europskim i u tom trenutku, prirodno je da akademska zajednica, građanska društva, intelektualci i pojedinci dignu glas, a ova prilika je danas idealna da takav glas i podignemo", rekao je Radulović.

Konferencija "Nadiruća fašizacija i dva jubileja" u Sarajevu organizovana je povodom 30 godina Dejtonskog sporazuma i 25 godina Igmanske inicijative. Prema najavi organizatora iz Udruženja mreža za izgradnju mira, Igmanske inicijative i aocijacije ProPeace, to je regionalni dijalog o miru, demokratiji i izazovima savremenog društva.

Cilj je otvoriti javni dijalog o savremenoj relevantnosti Dejtonskog sporazuma, rastućim procesima fašizacije u regionu, demokratskom nazadovanju te ulozi civilnog društva i regionalnih mreža u očuvanju mira, saradnje i građanskih vrijednosti.