Haris Zahiragić uvodničar na sesiji Kruga 99: "Dejtonski sporazum ima bolne nepravde, ali..."

Gdje smo sad i kako dalje nakon 30 godina od potpisivanja Dejtonsko-Pariškog sporazuma za mir, bila je tema danas, 14. decembra, na sesiji Kruga 99, a uvodničar je bio Haris Zahiragić, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH (SDA).

"Daytonski mirovni sporazum donio je mir u Bosni i Hercegovini, kojim nijedna strana nije bila posve zadovoljna, ali je zasigurno bio bolji nego nastavak rata. Uostalom, i sam predsjednik Alija Izetbegović je tom prilikom rekao: 'Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kakva jeste, i u ovakvom svijetu kakav jeste, bolji mir i nije mogao biti postignut.'

Nakon naknadnih izjava Richarda Holbrooka i povezivanja Daytona sa sprječavanjem terorističkih napada na SAD iz srca Europe, svjedočanstava ratne zločinke Biljane Plavšić ili recimo predsjednika entiteta Rs Dragana Čavića o njihovim razgovorima sa međunarodnim zvaničnicima, kao i mnogih, tada tajnih, dokumenata i korespondencija zapadnih zvaničnika, a koje su 30 godina nakon dostupne javnosti, ta izjava predsjednika Izetbegovića dobila je svoju potvrdu. Tadašnji Zagreb, kao i tadašnji Beograd, bili su još manje zadovoljni istim, a Pale, kao tadašnje glavno sjedište separatističke i u konačnici genocidne politike u Bosni i Hercegovini, bile su potpuno nezadovoljne", poručio je Zahiragić.

Trending

Pčelarstvo na jugu BiH i med koji nastaje tokom cijele godine

Aneks 7

S današnje distance, dodao je, "kada bismo bili u prilici da tadašnje potpisnike Daytona pitamo šta misle o njegovoj implementaciji nakon 30 godina, a posebno važnog Aneksa 4 (Ustava Bosne i Hercegovine), mislim da bi opet strana koja je predstavljala Republiku Bosnu i Hercegovinu bila najmanje nezadovoljna". 

"Zašto? Zato što Brčko, nakon arbitraže, nije pripalo entitetu Rs, zato što danas imamo Vijeće ministara, koje je de facto Vlada Bosne i Hercegovine sa devet ministarstava, zato što imamo jednu valutu, državnu graničnu policiju, jednu državnu vojsku, državnu obavještajnu službu i druge policijske agencije, imamo Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, imamo jedinstven sistem indirektnih poreza, jedinstvene tablice i na stotine važnih državnih nadležnosti. 

Oni koji danas traže da se vratimo na tzv. 'izvorni Dayton' i oni koji tvrde da ništa od nabrojanih institucija i nadležnosti nije bilo predviđeno izvornim Daytonskim ustavom, bili bi u pravu da se u Ustavu Bosne i Hercegovine ne nalaze članovi poput onog o dodatnim nadležnostima Bosne i Hercegovine ili da, recimo, u istom nije pozicioniran Ustavni sud Bosne i Hercegovine na način na koji jeste. Međutim, to je također Dayton i to izvorni, to su neke od, kako ih ja zovem, skrivenih mehanizama Daytona, a koji su kao takvi predviđeni sa intencijom dugoročne integracije države Bosne i Hercegovine i izgradnje njenih institucija", analizirao je Zahiragić.

S druge strane, poručio je, "oni koji danas tvrde da su prevareni i da Dayton predviđa legitimno predstavljanje naroda u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, također su samo djelimično u pravu": "Legitimno predstavljanje u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, istini za volju, jeste propisano, ali ne legitimno predstavljanje naroda, nego svih građana Bosne i Hercegovine u oba entiteta. Štaviše, još jedan od skrivenih mehanizama Daytona jeste i propisana direktna i nadzakonska primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima, pa shodno tome postoje i presude Evropskog suda za ljudska prava koje obavezuju našu državu da, osim aktivnog biračkog prava, koje je građansko, i pasivno biračko pravo ne smije ostati etničko."

Pored navedenog, nastavio je Zahiragić, Dayton ima i neke bolne nepravde koje do danas nisu otklonjene.

"Recimo, Daytonom je legalizovan, a samim tim je i nastao, entitet RS, a čije je političko i paravojno rukovodstvo, kao i institucije, naknadno presuđeno za počinjenje genocida i drugih najtežih oblika ratnih zločina. Radi tog institucionalnog okvira genocida, ta politika nikada i nije poražena, što do danas, kao što svi možemo vidjeti, generiše mnoge probleme u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu. Međutim, Dayton je imao odgovor i za to, a to je Aneks 7, koji bi, da je ikada implementiran do kraja, otklonio većinu problema s kojima i danas živimo. 

Još jedna dimenzija Daytona jeste činjenica da se on ne odnosi samo na Bosnu i Hercegovinu, nego i na Srbiju i Hrvatsku, koje nisu nikakvi svjedoci ili garanti Daytona, nego strane u mirovnom sporazumu, a samim time i direktni učesnici u ratu u Bosni i Hercegovini, koji radi njihovog učešća u istom ima karakter agresije. Jedna od stvari dogovorenih Općim okvirnim sporazumom za mir, a koja danas nema potrebnu pažnju, jeste propisani regionalni balans u naoružanju, tačnije mjere za subregionalnu kontrolu naoružanja, koji je danas, 30 godina nakon Daytona, veoma ozbiljno narušen. O tome bismo također morali mnogo više govoriti", stava je Zahiragić. 

Novi Dayton?

Danas, kada se spominje revizija Daytonskog sporazuma, koja bi oslabila državu Bosnu i Hercegovinu i dodatno zacementirala etničke podjele, kada Srbija pokušava iskoristiti institucionalnu snagu unutar države Bosne i Hercegovine, a Republika Hrvatska pokušava iskoristiti svoj međunarodni ugled i položaj, za istu svrhu, važno je naglasiti da je Republika Bosna i Hercegovina potpisala Dayton ovakav kakav jeste pod pritiskom četverogodišnje agresije, ali i to da je Daytonski mirovni sporazum možda najznačajnija diplomatska akcija SAD, te da bi bilo kakva izmjena Daytona, bosanskoj strani, bila prihvatljiva samo ukoliko bi ona značila još snažniju i integrisaniju Bosnu i Hercegovinu, veli delegat SDA.

"Naravoučenije, nisu uspjeli podijeliti Bosnu i Hercegovinu ni tada, posebno neće u toj namjeri uspjeti sada, ma kako se povoljne međunarodne okolnosti činile, jer se međunaroda zajednica ni tada nije presudno pitala o tome, nego bosanskohercegovačke patriote, a koje su danas mnogo snažnije u svakom smislu nego tada. I, u konačnici, kako dalje? Od svega je najvažnije i dalje njegovati i sačuvati mir, sve dok on garantuje slobodu i dostojanstvo svih naroda i građana na većini teritorije Bosne i Hercegovine. Svakako moramo i dalje raditi na tome da ravnopravnost svih građana i naroda bude zagarantovana na svakom pedlju Bosne i Hercegovine, što do danas, nažalost, još uvijek nije slučaj", zaključio je Haris Zahiragić kao uvodničar na sesiji Kruga 99.