Savjeti stručnjaka: Kako ljeti izbjeći trovanje hranom i prilagoditi adekvatan način ishrane

Ljeto je vrijeme kada je naš organizam u većem riziku od trovanja hranom, odnosno bakterijama koje se brže razmnožavaju na visokim temperaturama. U odgovarajućim uslovima, od jedne bakterije može se razviti nekoliko miliona već za osam sati, a za dvanaest sati i nekoliko milijardi novih bakterija.

To znači da ako je hrana kontaminirana čak i vrlo malim brojem bakterija, te ako je ostavite preko noći izvan frižidera, već sljedećeg dana bit će puna bakterija. Tada samo jedan zalogaj može izazvati bolest, odnosno trovanje.

Također, ljeti većinom imamo drugačiji režim ishrane, izbjegavamo tešku, masnu i začinjenu hranu, a trudimo se birati zdrave namirnice, imati lagane i manje obroke, te redovno konzumirati tečnosti. 

Kada smo u žurbi, imamo mnogo obaveza i ne mislimo previše o namirnicama. Zbog velikih temperatura namirnice se kvare, a u tom slučaju zanemarujemo činjenicu o roku trajanja pojedinih namirnica. Obično uzmemo samo ono što nam je pri ruci, naručujemo hranu iz fast fooda, pijemo energetske napitke - ništa od ovog nije zdrav ni dobar izbor. 

Za savjet (ili dva) - i pitanjem 'kako se najbolje hraniti ljeti' - obratili smo se Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Šta je potrebno učiniti da izbjegnemo trovanje hranom, i koje namirnice moramo birati isključivo ljeti, za portal Radiosarajevo.ba kazala je mr. nutr. Maja Jonjić - Trifković.

Trovanje hranom je bolest uzrokovana neadekvatnim konzumiranjem namirnica koje su pune virusa, bakterija i toksina. 

Zbog ljetnih vrućina, povećava se i njihovo prisustvo u određenim namirnicama, a najčešće su to mliječni proizvodi poput sira, mlijeka, sladoleda i slično, naglašava ona na početku. 

Izbjegavati masnu i začinjenu hranu

Naša sagovornica, mr. nutr. Maja Jonjić - Trifković ističe da prije svega moramo biti dovoljno hidrirani.

"Tokom vrućih ljetnih dana, osim o dovoljnoj hidraciji organizma (minimalno 8 - 10 čaša vode dnevno), ljeti treba voditi računa i o tome da se naša prehrana zasniva na lakše probavljivoj hrani, bogatoj vlaknima, s manjom količinom masnoća.

Stoga, savjetujem da se potrudite i u svoje ljetne jelovnike uvrstite što više sezonskog voća i povrća, kojeg u ovom dijelu godine, ima u izobilju", ističe Jonjić - Trifković.

Što se tiče isključivo obroka, navodi da izbjegavamo upravo masnu, tešku, i začinjenu hranu, a da biramo zdravije namirnice kao što su voće i povrće. 

"Neka vaši obroci izgledaju što šarenije, potrudite se da pripremite što više laganih povrtnih salata za prilog, ali i kao glavno jelo uz dodatak žitarica, mahunarki, nemasnog mesa peradi ili ribe. Povrće pripremajte blagom termičkom obradom (npr. obareno ili kuhano na pari), gdje su nutritivni gubici minimalni.

Za užinu pripremajte razne voćne salate od voća svih boja, kako biste se opskrbili vitaminima, mineralima i dovoljnom količinom antioksidanasa, koji nam ljeti posebno trebaju u borbi protiv slobodnih radikala, nastalih kao posljedica izlaganja štetnom sunčevom zračenju", kaže Jonjić - Trifković. 

Dječija ishrana

Većini roditelja teško se nositi sa djecom i njihovim zahtjevima kada je u pitanju hrana, ali naša sagovornica ističe da im možete olakšati tako što ćete im pokazati kreativnost, počevši od načina izbora namirnica koje vole, a svi vrlo dobro znamo su u pitanju slatkiši. 

"Roditeljima savjetujem da budu kreativni i da svojoj djeci ponudie zdraviju alternativu klasičnim kupovnim slasticama. Npr. za užinu im napravite domaći sladoled ili im dajte jogobellu od bobičastog voća. Također, dobar izbor je jogurt s niskim udjelom masti ili energetske pločice od žitarica i kombinacije bobičastog, suhog i orašastog voća", navodi Jonjić - Trifković. 

Unositi što više tečnosti 

Tečnost, vitamini, fizička aktivnost, sve dolazi u obzir, samo ako pravilno postupate prema svom tijelu. Hidratacija je na prvom mjestu, pa zatim unos vitamina kroz voće i povrće, a naša sagovornica navodi koje namirnice trebate izabrati, naročito ljeti. 

"Osim vodom, naš organizam ima povećanu potrebu za tekućinom ljeti koju možemo nadoknaditi i svakodnevnim unosom sezonskog voća i povrća bogatog vodom (lubenica, jagoda, dinja, breskva, paradajz, krastavac, paprika, zelena salata,...) te cijeđenim nezaslađenim voćnim sokovima, aromatiziranim vodama, izotoničnim napicima, što se naročito odnosi na sportiste te osobe koje se bave jačom fizičkom aktivnošću.

U obzir svakako dolaze i fermentirani mliječni proizvodi niskog udjela masti, kao supe i povrtne čorbe, koje će ujedno znojenjem nadoknaditi izgubljene elektrolite, zaključuje Jonjić - Trifković.  

Sva ljetna prehrana treba da bude usmjerena na nutrijente, odnosno da bude asiromašna mastima i teškim sastojcima u tim ljetnim obrocima. Pripazite, pažljivo birajte namirnice, potrudite se da budu svježe. Pazite i na rok trajanja namirnica, redovito vježajte i unosite što više tečnosti u vaš organizam.