Uvoz jede domaće: Građani plaćaju cijenu slabog sistema i lažnih proizvoda
Dok police u Bosni i Hercegovini pune proizvodi sumnjivog porijekla i lažnih deklaracija, domaći proizvođači jedva opstaju. Zašto više vjerujemo uvoznom nego vlastitom, i ko zapravo plaća tu cijenu?
Problem, međutim, ne počinje samo na policama. Domaći proizvođači upozoravaju na nelojalnu konkurenciju, visoke troškove proizvodnje i nedostatak sistemske podrške države. Dok zemlje regiona snažno subvencioniraju svoju poljoprivredu, proizvođači u Bosni i Hercegovini suočeni su s najskupljim gorivom, skupim inputima i tržištem koje je gotovo potpuno otvoreno za uvoz.
U takvim uslovima, domaći proizvodi teško mogu biti cjenovno konkurentni, bez obzira na kvalitet.
Rusija nazvala SAD i Izrael - agresorima: "Vi baš želite izazvati nuklearnu katastrofu"
Mnogo je problema a promjene nema
Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara RS, ističe za portal Radiosarajevo.ba da je mnogo problema a promjene nema.
Omiljena slastica sve skuplja: "Postala je nešto što se kupuje u posebnim prilikama"
"Pa slična je situacija u odnosu na prethodnu godinu, ništa se značajno nije promijenilo, sad smo suočeni sa poskupljenjem retro materijala i to bi moglo biti još gore nego što je sada i energenti poskupljuju, na sve ove probleme koji su tekući je stavilo opterećenje. Trenutno stanje je ako bi išli još korak nazad, što se tiče viškova mlijeka, lošije. Suština je da se Bosna i Hercegovina suočila s viškovima mlijeka iz EU odnosno takozvano spot mlijeko. Veliki proizvođači mlijeka imaju ugovorene količine koje prodaju po realnoj cijeni, a onda imamo jednu količinu mlijeka koje oni prodaju po beznačajnoj ili simboličnoj cijeni, a mi sigurno nismo imuni na to i to se prelijeva kod nas u Bosnu i Hercegovinu i tako se sad vještački stvorio neki višak ali viška nema to je samo trenutno prolazno stanje."
Bilježi se rast izvoza, ali i uvoza
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH su za portal Radiosarajevo.ba kazali da je uvoz u Bosnu i Hercegovinu dominantan dugi niz godina iz više razloga.
"U prvom redu to je nedostatak sirovina (npr. kod mesoprerađivačke industrije), manja konkurentnost domaće proizvodnje zbog viših troškova proizvodnje, manjih ulaganja u opremu i nove proizvode, nedostatak ekonomije obima, odnosno proizvodnja gotovih proizvoda u manjim količinama, nedovoljna podrška relevantnih institucija u nekim segmentima, te potreba za konstantnim unapređenjem legislativnog okvira", kazali su iz VTK-a za portal Radiosarajevo.ba.
Još jedno poskupljenje goriva u FBiH: Dizel skuplji za 0.04 KM po litru
"Bilježi se rast izvoza, ali i uvoza, s tim što je deficit (pokrivenost uvoza izvozom) izuzetno visok te se iz godine u godinu povećava. U top pet kategorija uvoznih prehrambenih proizvoda u prošloj godini ubrajamo: goveđe meso (svježe i smrznuto), razni prehrambeni proizvodi, slatki keksi, vafle, oblatne i peciva, bezalkoholna pića, čokolade, kakao proizvodi i kafu", kazali su iz VTK.
Kao poseban problem iz Udruženja poljoprivrednika FBiH za portal Radiosarajevo.ba navode i nestabilnost tržišta, podsjećajući na ranije situacije s otkupom mlijeka i poteze susjednih zemalja.
"Imali smo slučajeve gdje su druge države, poput Srbije jednostrano donosile odluke koje su direktno pogađale naše proizvođače, prekršili su uvoz mlijeka u Srbiju. U takvim situacijama sav teret ostaje unutar BiH, a sistem ne reaguje adekvatno," kazao je Nedžad Bićo za portal Radiosarajevo.ba.
Nedžad Bićo upozorava da je jedan od ključnih problema domaće proizvodnje visoka cijena proizvodnje i nedostatak adekvatne podrške države, te otvoreno tržište, gdje roba ulazi bez adekvatne kontrole, a domaći proizvođači se ostavljaju da sami opstanu na tržištu.
Zasjedala Vlada FBiH: Utvrđen Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena
"Izuzetno smo nekonkurentni u odnosu na zemlje regiona. Naprimjer, Hrvatska izdvaja oko 500 miliona eura za podršku poljoprivredi, dok su izdvajanja u Bosni i Hercegovini znatno manja. Istovremeno, nemamo ni osnovne mjere poput plavog dizela, dok naši proizvođači sipaju najskuplje gorivo, što direktno povećava cijenu proizvodnje", naveo je za portal Radiosarajevo.ba.
Moramo prestati jačati tuđe ekonomije
Dodaje da su dodatni problem skupi inputi, posebno gorivo i gnojivo, koje je često i lošijeg kvaliteta.
"Na taj način mi praktično jačamo tuđe ekonomije. Procjene su da stotine miliona maraka odlaze na uvoz, dok domaća proizvodnja stagnira. Najviše hrane uvozimo iz Srbije, a domaći proizvođači nemaju jednake uslove na tržištu."
Ekonomski stručnjaci ističu više problema ovog već sada gorućeg problema. Za portal Radiosarajevo.ba, ekonomistica Svetlana Cenić nam je kazala da nedostatak strategije u našoj državi može dovesti do dodatnog pogoršanja stanja.
Inspekcija izrekla 850.000 KM kazni zbog cijena goriva u dijelu BiH: Od ponedjeljka nove kontrole
"Problem je kombinacija slabih javnih politika i strukturalnih slabosti ekonomije. Nedostatak strategije, neusklađeni poticaji i slaba zaštita domaće proizvodnje dodatno pogoršavaju stanje. S druge strane, mala i rascjepkana gazdinstva, slaba mehanizacija i nedostatak prerade ograničavaju konkurentnost", kazala je Svetlana Cenić.
Lažni proizvodi sve češći problem
Iz Udruženja mljekara RS kažu za portal Radiosarajevo.ba da su veoma zabrinuti i da su lažni proizvodi sve češći problem.
"Gledajte šta je problem, problem je što mi imamo lažno deklarisane proizvode. Mi kad bi skinuli sa polica lažno deklarisane proizvode, mi bi daleko više mogli prodati sireva, otvorio bi se prostor da se dosta više plasira naših proizvoda koji su dosta kvalitetniji. Inspektorat u RS-u je napravio rezultate i utvrdio da se ne radi o sirevima koji su proizvedeni od mlijeka ili su u nekim tragovima. To je nama lančano napravilo veliki problem, mogu se uvesti neki proizvodi ali da se na deklaraciji ne napiše sir nego neki proizvod, jer to sir nije", kazao je Arsenić za portal Radiosarajevo.ba.
Mjere kao u koroni: Objavljen plan za spas od nestašice nafte, spominje se i rad od kuće
Upozoravaju građane da je bolje da kupe manje ali kvalitetnije, ali bar će znati šta konzumiraju.
"Bolje je kupiti manje ali kvalitetnije, nego kupiti kilogram nečega što piše da je Gauda, Edamer i biti po smiješnim cijenama, ali vi ni ne znate šta se pojeli", ističe Arsenić za portal Radiosarajevo.ba.
Da li pada broj mljekara?
Broj mljekara u Bosni i Hercegovini polako pada, dok uvoz hrane raste iz godine u godinu. Iz Udruženja mljekara RS upozoravaju da ovakav trend prijeti domaćoj proizvodnji i sigurnosti prehrane.
"U bh. entitetu RS pada, došlo je do osipanja mljekara upravo zbog ovog udara na naš entitet ali u Federaciji je koliko toliko stanje stabilno. Što se tiče vlasti i brige vlasti u Federaciji je dosta bolja situacija nego u entitetu RS. Iako su neke stvari bolje riješene u RS-u ali sve kad se zajedno sabere dolazi malo do polariteta i do veće redukcije mlijeka u Federaciji u odnosu na RS. Ja očekujem da će biti manji otkup mlijeka na kraju kad se privede ova godina kraju mada eto ne znam dokad će ova zabrana količina trajati ali će u RS biti manje mlijeka predato u 2026. nego u 2025", kaže Arsenić za portal Radiosarajevo.ba.
A šta država kaže na ovaj problem?
Na pitanje kako će se riješiti problem goriva i robnih rezervi, državni predstavnici su kratko i jasno rekli ne, ne može, kazao je za portal Radiosarajevo.ba, Nedžad Bićo.
Novčanici 'na izdisaju': Građani u BiH plaćaju veliku cijenu političkih igranki
Državni predstavnici ističu da se problem prati, ali da se traže druge diplomatske i logističke opcije za ublažavanje nestašica i osiguranje stabilnosti opskrbe.
"U kriznim situacijama država bi trebala intervenisati kroz robne rezerve, ali to se ne dešava. Ako se ovakav trend nastavi, već na jesen možemo očekivati dodatni rast cijena, jer će proizvodnja biti još skuplja, a ni uvoz neće moći amortizovati udar. Pitali smo kad je počeo rat u Iranu da se riješi gorivo, robne rezerve, odgovor je bio ne, ne može, rezerve su tu da se može intervenisati", ističe Bićo.
Stručnjaci upozoravaju da se nikada neće naučiti lekcija, priča se o potencijalu a ništa se ne radi osim što to bogatstvo koje imamo zloupotrebljavamo.
Cijene goriva u Federaciji BiH i dalje rastu: Dizel prešao 3,38 KM, benzin 2,67 KM
"Niti smo naučili lekciju iz velikih poplava 2014, ni koronavirusa, a ni iz velikih kriza uzrokovanih poremećajem usljed ratnih dejstava i skoka cijena energenata. I dalje pričamo o potencijalu, o bogatstvu vodama i zemljom, a ništa ne radimo, osim što to bogatstvo zloupotrebljavamo.
Bosna i Hercegovina godišnje uveze hrane u vrednosti oko 5 milijardi KM, dok izvoz iznosi oko 1,2 milijarde KM. To znači da deficit iznosi približno 3,5 do 4 milijarde KM godišnje. Ovaj novac izlazi iz zemlje umesto da jača domaću ekonomiju", kazala je Svetlana Cenić za portal Radiosarajevo.ba.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.