Djeca na debati poručila bh. političarima: Ne zanemarujte naše potrebe

Organizacije članice Radne grupe za zaštitu djece World Vision BiH, Save the Children i Hope and Homes for Children te članice Mreže Snažniji glas za djecu, zajednički su organizirale debatu pod nazivom "Čujte i moj glas", koja je održana u Sarajevu, 2. oktobra u Centru za djecu i omladinu.

"Danas su se udružile četiri organizacije kako bi prvi put okupile predstavnike političkih stranaka i djecu iz cijele Bosne i Hercegovine, uoči općih izbora koji nam se bliže“, govori za Radiosarajevo.ba savjetnica za javno zagovaranje u organizaciji Save the Children u Sarajevu, Aleksandra Babić-Golubović.

"Djeca su im na zadnjem mjestu"

Kako ističe Babić-Golubović, oni su došli do zaključka da se glasovi djece vrlo malo čuju u predizbornim kampanjama, na način na koji bi trebalo. Djeca bi se trebala pitati šta je to što oni misle da je važno u njihovim životima i u zajednicama gdje žive, te šta je to što bi izabrani predstavnici vlasti trebalo da rade, ako osvoje mandat, a sve kako bi poboljšali život djece.

"Mi smo kroz radionice više od 200 djece iz cijele BiH u proteklom periodu prikupili poruke i preporuke za predstavnike vlasti, tj. političke stranke i koalicije koje se kandiduju na ovim izborima, a danas smo ovdje omogućili da jedan broj predstavnika te djece se susretne uživo sa predstavnicima političkih stranaka i da te svoje prioritete predstave i da konkretno postavljaju pitanja koja su njima od interesa. Iskreno se nadamo da ćemo potaknuti jednu diskusiju između djece i političara i doći do nekih konkretnih odgovora“, govori nam Babić-Golubović.

Anisija Radenković, direktorica organizacije 'Hope & Homes for Children je kazala kako je potvrđeno da će na debatama biti prisutno devet predstavnika političkih stranaka.

Na pitanje koliko se danas prava djece poštuju u BiH, Radenković je odgovorila:

“Moram reći da postoji određeni napredak, što je vrlo pozitivno u svemu, međutim daleko je to od onog idealnog. Postoje još uvijek nezadovoljena prava. Počevši od prava na obrazovanje, na život u porodici, pravo na ime… Što znači i Vladine i Nevladine organizacije u BiH imaju još uvijek jako mnogo rada”, zaključila je Radenković.

Tokom debate djeca će od političara, potencijalnih nosilaca vlasti nakon izbora u oktobru 2018. tražiti odgovore na pitanja koja ih se tiču, problemima u školi, porodici i zajednici u kojoj žive. 

Četrnaestogodišnja Teodora Marković sa Pala je za naš portal otkrila kako će danas političarima postaviti konkretno pitanja: Zašto mladi odlaze iz naše države i šta je zapravo to što imaju za ponuditi onoj manjini koja ipak želi ostati u BiH.

Jedanaestogodišnji Mihailo Ilić, također s Pala, mišljenja je da se prava djece ne poštuju toliko u BiH: "Mislim da su djeca kod političara stavljena na posljednje mjesto", rekao nam je Mihailo. 

Dječiji manifest

Poruke djece su zajednički predstavljene u Dječijem manifestu: Ne zanemarujte naše potrebe! Analizom 200 pisama djece koja žive u Banovićima, Banja Luci, Bihaću, Brčkom, Istočnom Sarajevu, Kalesiji, Kladnju, Mostaru, Palama, Sarajevu, Tuzli, i Zenici, odgovori su podijeljeni u četiri kategorije – Dom i porodica, Škola, Zajednica i Okoliš.

U BiH živi 1.243.923 djece, od kojih 178.000 živi u siromaštvu. Jedna četvrtina stanovnika naše zemlje su djeca, koja nemaju pravo glasa na izborima. Djeca su svoje povjerenje dala roditeljima, starateljima, nastavnicima i drugim odraslim osobama, očekujući od njih da donesu najbolje odluke za zajednicu.

Djeca žive posljedice naših odluka i naša je odgovornost djeci pružiti sigurno i zdravo okruženje, u kojem će odrastati sretno, sa mogućnostima za ispunjenje vlastitih potencijala. Da li smo opravdali povjerenje jedne četvrtine stanovnika naše zemlje i donijeli dobre odluke kada je u pitanju okruženje u kojem djeca odrastaju?