Diskusija o Skenderiji: Tu ne može biti bilo šta, već nešto što služi građanima

Kakva je budućnost sarajevskog Kulturno-sportskog centra 'Skenderija - razgovaralo se na večeras održanoj panel diskusiji Novi život Skenderije.

O 'Skenderiji su diskutovali građani, arihtekte, urbanisti, privrednici i naravno, političari. Svi oni su imali priliku da kažu kako 'Skenderiji' vratiti arhitektonski i ekonomski sjaj koji je imala do početka rata 1992. godine.

Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto je poručio da, kako je rekao, u ovom trenutku ne možemo biti ponosni na ovaj objekat dodavši:

"'Skenderija' je bila nova, grandiozna i sjajna. Ne nova u smislu objekta, već u smislu sadržaja koje je ponudila. Dajte da napravimo ponovo nešto u čemu će nas ponovo slijediti."

Tvrdi da ovaj kompleks nikada nije završen, te da očekuje da on bude završen onako kako očekuju građani i struka.

"Revolucionarna ideja za Sarajevo"

Kandidatkinja za doktorsku studij na ciriškom ETH univezitetu i historičarka za modernu arhitekturu Mejrema Zatrić je podsjetila da je prethodni saziv kantonalne vlasti namjeravao da sruši ovaj kompleks.

Kultno sarajevsko mjesto: Hoće li se Skenderija srušiti ili ne?

Obrazložila je otkud ideja i kako se gradio ovaj sarajevski simbol. Bio je to prvi objekat u Sarajevu koji je objedinio sport, kulturu i trgovinu na jednom mjestu.

Kako je kazala Zatrić, arhitektonsko djelo Živorada Jankovića i Halida Muhasilovića ostvareno 1969. godine je bilo revolucionarno za glavni grad Bosne I Hercegovine.

Navela je da je sa istočne strane je trebalo biti izgrađeno kupalište, a sa zapadne strane višespratna poslovna zgrada. Najčešće se razmišljalo da se napravi hotel sa zapadne strane 'Skenderije'.

Istakla ju je kao primjerom brutalističke arhitekture koja je postala interesantna širom svijeta, ali koja je, kako je rekla, postala ugroženom.

Zatrić tvrdi da niti jedan objekat u Sarajevu nema položaj kao 'Skenderija' dodavši:

"Tu ne može biti bilo šta. Tu mora biti nešto što mora služiti građanima."

Prikazan je urbanistički plan Općine Centar Sarajevo prema kojem je u blizini ovog kompleksa planirana gradnja tržnih centra, parking garaže i kupališta.

Zatrić smatra da se mora provesti međunarodni konkurs kojim će se ovaj dio Sarajeva privesti krajnjoj svrsi.

Dinko Peračić sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije je naglasio da je 'Skenderija' "nešto što se mora sačuvati".

Dario Kristić iz Asocijacije arhitekata Bosne i Hercegovine je objasnio koji su to postojeći problemi ovog objekta i kako ih rješiti. Kao moguća rješenja je naveo ozelenjavanje i osvjetljavanje prostora, bolje iskorištavanje platoa, te trgovački prostor učiniti vidljivijim.

Osvrnuo se na najveću dvoranu kompleksa, dvoranu 'Mirza Delibašić.

"Najmanje je diskusije bilo o ovoj dvorani. Postoji prijedlog da se u njenom sastavu napravi sportski muzej", rekao je Kristić.

Naglasio je da postoji prijedlog da se 'Skenderija' u potpunosti prepusti umjetnicima, te da to, kako je naveo, ne mora biti nužno iracionalno. Istakao je primjere gdje se to desilo.

"Skenderija trenutno preživljava"

Govoreći o ekonomskom aspektu postojanja Kulturno-sportskog centra 'Skenderija', direktor centra Amer Kapo je rekao da oko hiljadu ljudi živi od njega.

Ocijenio je da centar trenutno "preživljava" dodavši:

"Mi smo svaki prostor iskoristili za neku djelatnost. Negdje je otvorena bokserska akademija, negdje rade umjetnici. Nažalost, ne postoji sportski klub koji može napuniti dvoranu 'Mirza Delibašić'".

Komentarisao je stanje "ledene dvorane". Podsjetio je da se krov dvorane, uslijed velike količine snijega, urušio 2012. godine. Tvrdi da postoje aktivnosti u saradnji sa kantonalnom Vladom u cilju rekonstrukcije ove dvorane za koju je istakao da nije nikada bila dovoljno iskorištena od izgradnje.

Kapo je ocijenio da je postojanje tržnih centara doprinio smanjenoj posjećenosti privrednog grada.

Pravno-imovinske odnose, ledenu i sajamsku dvoranu, starost objekta, konstrukciju objekta s aspekta statike, trgovke, zakonske propise i nelojalnu konkurenciju ne smatra problemima, već izazovima 'Skenderije'.

O ekonomskoj održivosti 'Skenderije' govorila je i ekspertica za urbnaizam Ujedinjenih nacija Gabriela Aguinaga Gamuzio.

Učesnici panel diskusije su bili i ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, te ministar privrede Kantona Sarajevo - Damir Filipović i Haris Bašić. 

Panel diskusiju je organizovala Vlada Kantona Sarajevo zajedno sa Asocijacijom arhitekata Bosne i Hercegovine i Kultunro-sporstkim centrom 'Skenderija'.

'Skenderija' - brutalistička arhitektura koju treba sačuvati

Kulturno-sportski centar 'Skenderija' je dio inicijative Njemačkog arhitektonskog muzeja za spašavanje brutalističkih djela. Prijedlog i materijal za ovu inicijativu je pripremila upravo Mejrema Zatrić ispred Asocijacije arhitekata Bosne i Hercegovine.

Skenderija među objektima brutalističke arhitekture koje treba spasiti

Inicijativa Muzeja nazvana #SOSBrutalism predstavlja bazu podataka o više od 1.600 zgrada brutalističke arhitekture. Cilj je da se spase ove zgrade.