Kultno sarajevsko mjesto: Hoće li se Skenderija srušiti ili ne?

Nedugo nakon njegove izjave za naš portal, premijer Konaković je govorio za FACE TV, gdje je kazao kako Skenderiju treba srušiti do temelja i na tom mjestu izgraditi novi kompleks.

"Skenderiju treba srušiti do do temelja i napraviti potpuno novi objekt. Treba napraviti novu dvoranu Mirza Delibašić kakva i treba ovome gradu i Dom mladih. Sve okolo će biti poslovni objekti i zgrade, jer investitor tako hoće. To su ozbiljni investitori koji su kupili Porto Montenegro, predstavnici Investment corporation Dubai sa zapadnim investitorima kao sufinansijerima", izjavio je Konaković.

Arhitekti i autori Skenderije tvrde da arene o kojoj Konaković govori uopće nema u planovima, već da su u projektima iscrtani samo hoteli, stanovi i poslovni prostori. Autori idejnog rješenja Skenderije ističu da je isključivo riječ o tornjevima, poslovnim stanovima i hotelima koji bi trebali biti izgrađeni na platou na Skenderiji.

Loptica se jedno vrijeme prebacivala na pitanje javno-privatnog partnerstva, ali je premijer KS-a Elmedin Konaković u razgovoru za Radiosarajevo.ba kazao da javno-privatno partnerstvo nije rješenje za Skenderiju. Arhitekti s druge strane smatraju da investitori žele srušiti državni posjed i napraviti svoj privatni investitor i to na javnoj zemlji.

Sarajevski arhitekta Hasan Ćemalović kaže kako je malo objekata u gradu Sarajevu koji su svojim sadržajem i prostorom utjecali na kulturu i duh stanovništva kao što je objekat KSC-a Skenderija.

"Danas se sjećamo vremena uspjeha kulturnih i sportskih manifestacija održanih u objektima Doma Mladih i sportske dvorane Mirza Delibašić na Skenderiji. Ona je i danas mjesto inspiracije kulturnim i sportskim radnicima za stvaranje dobrih rezultata. Njenim eventualnim rušenjem ostali bi bez stvaralačakog identiteta. Objekt, u arhitektonskom smislu, kao dobitnik Borbine nagrade za arhitekturu 1970. godine, najvećeg priznanja za graditeljstvo na prostorima bivše Jugoslavije ima poseban značaj u arhitekturi grada. Sadržaji unutar objekta i organizacija prostora su neponovljivi. Jednostavnim, savremenim pristupom rješena je složena funkcija objekta i ostvareno višenamjensko korištenje svih prostora", kazao je Ćemalović za Asocijaciju arhitekata u BiH.

Prema njegovim riječima, svaki detalj na objektu - od fasade, primjene stakla, formiranja ulaza, stepeništa,unutrašnje i vanjske ograde, obrade podova, plafona i pregrada predstavlja za sebe neponovljivi vrhunski dizajn i danas nedostižan.

"Činjenica da su sve realizirali naši ljudi i naše firme daje posebnu vrijednost objektu i potvrdu tadašnjeg znanja naših ljudi u graditeljstvu. Sve to govori da ne postoji niti jedna fizibiliti studija koja može pokazati da je opravdano srušiti objekat Skenderije jer njene vrijednosti su nemjerljive brojkama fizibiliti studije. Spominjanje potencijalnih investitora koji bi na prostoru Skenderije izgradili novi stambeno-poslovni centar dodatno uznemiruje jer naša iskustva s velikim investicijama i velikim projektima su nikakva. Dovoljno je sjetiti se Riverine, Bosmala i Buroj ozone i konstatirati da je riječ o promašenim investicijama i o potrošenom našem novcu, putem bankarskih kredita. Danas su to promašene investicije koje opterećuju naš razvoj", smatra ugledni bh. arhitekta.

“Riverina”planirana kao ogromno stambeno naselje na najljepšem prostoru grada, na Ilidži, na lokalitetu “ Parka Sastavci”, mjestu ,daru prirode gdje se sastaju dvije rijeke: Bosna i  Željeznica i dalje ostaje zarobljen prostor, planskim dokumentima namijenjen nepostojećem investitoru i predstavlja prepreku stvarnom razvoju Kantona Sarajevo u tom području.

Arhitekta navodi je Bosmal kao projekt pokazao svu bh. servilnost prema "stranim" investicijama.

"Srušili smo sva dotadašnja pravila u struci da bi se izgradio objekat koji je dugi niz godina bio neuseljiv sa ogromnim dugom prema bankama. Buroj ozone turistički centar s velikim fontanama na našoj lijepoj planini Bjelašnici dovoljno je posjetiti i vidjeti da od toga nema ništa. Sve to izgleda jako tužno. Pitajte se zašto tada nije urađena fizibiliti studija? Brojke su nemilosrdne! Ni danas nije kasno. Ako stvarno neko želi graditi novi suvremeni centar u gradu Sarajevu onda moramo iskoristiti to u pravcu razvoja i ispraviti jednu nelogičnost  koja je nastala, nažalost, u najboljim namjerama već 1997 godine. Tada je Kanton dozvolio da se prostor kasarne Maršal Tito u centralnoj zoni grada, dodjeli Univerzitetu u Sarajevu za potrebe fakulteta", navodi Ćemalović.

Pojašnjava kako je cijena izgradnje novih fakulteta sigurno manja od eventualne cijene rušenja postojećeg objekta Skenderije i izgradnje "nove" sportske dvorane i kao takva bi se, prema njegovim riječima, mogla uklopiti u cijenu tržišne vrijednosti buduće investicije.

Premijer Konaković ranije je naglasio kako je rekonstrukcija i ulaganje u obnovu Centra Skenderija jedan od najvećih projekata Vlade Kantona Sarajevo u trenutnom mandatu.

"U skorije vrijeme očekujemo rekonstrukciju Centra Skenderija i velika ulaganja koja su planirana u ovaj društveni i kulturni objekt, od velike važnosti za građane Sarajeva. Trenutno je glavni fokus, kada je riječ o stranim investicijama, na Centru Skenderija, a vrijednost investicije je 300 miliona eura, što je najviše u trenutnom mandatu Vlade KS-a. Zaista je to ohrabrujuća činjenica jer je riječ o svjetski priznatom investitoru, kompaniji koja dolazi iz Dubaija, a koja je zajednos  kompanijama iz zapadnih zemalja zainteresirana da od Skenderije napravimo mali Dubai", kazao nam je Konaković.

Predstavnicima Dubai Investment Corporationa (DIC) je interesantno nekoliko projekata u KS-u, a među njima je i rekonstrukcija Centra Skenderija. Finansiranje cijeloga procesa će vršiti arapski fond.